Connect with us

Politika

ODMJERAVANJE MIŠIĆA Vlasti i opozicija u oktobru 3 puta izveli građane na ulice Banjaluke

Nakon što je opozicija u dva navrata poslije opštih izbora izvela svoje pristalice na ulicu zbog sumnji u izbornu krađu, i vlast je prekjuče pokazala svoje „mišiće“ izvevši na ulice najvećeg grada Srpske hiljade svojih simpatizera.

I vlast i opozicija su narod izveli na ulice Banjaluke pod istim obrazloženjem odbrana izborne volje građana Republike Srpske.

Prvi tvrde kako je izborna volja građana uzurpirana jer je „vlast pokrala glasove za predsjednika Republike Srpske“, te da pobjednik izbora nije Milorad Dodik, već Jelena Trivić.

Isti scenario, različiti igrači

Drugi, odnosno vlast, građane su izveli na ulice pod parolom „otadžbina zove“ tvrdeći da „CIK BiH, opozicija, Sarajevo i stranci žele da prekrajaju rezultate izbora za predsjednika Republike Srpske“.

Za vlast dileme nema – pobjednik izbora je Milorad Dodik, a opozicija to „želi da promijeni nasilnim putem“.

Tako su se u samo 20 dana u šetnji od parka “Mladen Stojanović” do Trgu Krajina u Banjaluci izmjenjali građani iste ove Republike, koji su hodali pod istim zastavama – Srpske i Srbije, ali u različitim političkim dresovima i predvođeni različitim političkim liderima.

I jedni i drugi na ulice Banjaluke su izašli kako bi „branili izbornu volju“. Jedni su je „branili“ od vladajuće većine iz Srpske, a drugi od „izdajničke opozicije, Sarajeva i stranaca“.

Da li su navedeni skupovi napravili još dublji jaz među građanima i da li su i jedni i drugi koji su izveli narod na ulice ostvarili svoj politički cilj?

Sve po starom
Analitičari su saglasni da su navedeni skupovi podijelili građane, ali i političare, te da ništa dobro nisu donijeli Srpskoj.

Politička analitičarka Tanja Topić upitala je zašto je „otadžbina zvala“ i od koga se Srpska branila, ako se uzme u obzir da je povod za kontrolno brojanje glasova sumnja u izbornu krađu.

Ona ističe da je jasno zašto se desilo okupljanje pristalica opozicije, koji zahtijevaju da se istraže navodi o izbornim krađama, dok se okupljanje pristalica vlasti, kako dodaje Topićeva, „po malo čemu razlikuju od ranijih okupljanja simpatizera vladajuće koalicije u Srpskoj i nije donijelo bilo kakve promjene na domaćoj političkoj sceni“.

– „Otadžbina“ se nakon preksinoćnjeg skupa nije od bilo koga “odbranila”, niti je bilo šta promijenjeno u smislu žestokih podjela između vlasti i opozicije. Na skupu smo mogli vidjeti i ljude koji su nedavno prijetili smrću pojedinim opozicionim liderima, a vidjeli smo da su oni tamo bili dobrodošli, što je jako ružna poruka – ističe Topićeva za Srpskainfo.

Tuk na utuk
Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević protekle skupove vlasti i opozicije komentariše riječima „udario tuk na utuk“.

On ističe da može razumjeti prvi skup opozicije, koja je izvela svoje pristalice na ulice Banjaluke da iskažu svoje nezadovoljstvo sumnjajući u izborne rezultate.

Međutim, kako dodaje Milivojević, drugi skup nije imao smisla već je očito bio organizovan s ciljem vršenja pritiska na CIK BiH za kontrolnim brojanjem glasova.

– Očito se išlo s tim da se izvrši pritisak kako bi CIK BiH imala argument da prije saopštavanja preliminarnih konačnih rezultata, ipak, uđe u proces ponovnog brojanja. To je na kraju i urodilo plodom i CIK BiH je naredila ponovno brojanje glasova – kaže Milivojević za Srpskainfo.

Stabilnost
Smatra da je drugi skup pristalica opozicije bio guranje prsta u oko vlasti Srpske.

Tog trenutka je, kako kaže Milivojević, bilo jasno da će vlast da odgovori svojim skupom i da će se potruditi da on bude masovniji i da jače odjekne.

Milivojević ističe da skupovi koje je organizovala opozicija i onaj koji je preksinoć organizovala vlast dovode u pitanje stabilnost Republike Srpske. On kaže da je Srpska bila stabilniji dio BiH sve do ovih izbora.

– Međutim, ovom vrstom izvođenja građana na ulice faktički se dovodi u pitanje ta vrsta stabilnosti – smatra Milivojević.

Dodaje da se drugim protesnim skupom pristalica opozicije na neki način ušlo u proces urušavanja institucija Srpske.

Related Topics:

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ: CIK bira “pogrešna mjesta” za kontrolu – pravo rješenje je ponavljanje izbora

Potpredsjednik SDS-a i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH, Želimir Nešković, kritikovao je Centralnu izbornu komisiju BiH zbog izbora biračkih mjesta koja će biti predmet kontrole u Doboju, tvrdeći da među njima nedostaju ona „najproblematičnija“.

Nešković ističe da je analiza SDS-a jasno pokazala koja su biračka mjesta najsumnjivija, te da istu analizu posjeduje i CIK, ali da uprkos tome većina tih lokacija nije uvrštena u plan kontrole.

„Od 14 biračkih mjesta na kojima je Siniša Karan imao nerealan broj glasova – između 85 i 98 odsto – CIK kontroliše samo dva. Zašto se ne kontroliše preostalih 12? Takođe, među 26 mjesta na kojima je Karan osvojio između 70 i 85 odsto glasova, kontroliše se samo šest“, kaže Nešković, dodajući da se ne provjeravaju ni mjesta na kojima je, prema tvrdnjama SDS-a, posmatračima te stranke bilo onemogućeno da prate brojanje.

Kao primjer navodi i dva biračka mjesta u dobojskoj Gimnaziji:

„Kontroliše se mjesto gdje je omjer bio 67,86% – 30,95%, dok se mjesto na kojem je Karan imao 78,69% – 20,08% uopšte ne kontroliše. Kojom logikom je CIK birao mjesta za provjeru?“, pita Nešković.

On naglašava da je neophodno provjeriti i spiskove birača, uz grafološko vještačenje, jer, kako tvrdi, postoje indicije da se glasalo u ime osoba koje nisu izašle na izbore.

„Najveća i najnerealnija biračka mjesta po izlaznosti u Doboju uopšte nisu obuhvaćena kontrolom. Zašto ih je CIK izostavio?“, dodaje on.

„Jedino rješenje – ponavljanje izbora“

Nešković tvrdi da je kontrola samo prvi korak, ali da istinska pravda može biti postignuta jedino ponavljanjem izbora u Doboju, Laktašima, Zvorniku i Bratuncu.

„Ponavljanje izbora je jedina potpuno ispravna odluka. Samo tako možemo imati poštene izbore i zaštititi volju birača“, ističe potpredsjednik SDS-a.

Poziv za nove izborne tehnologije

On ponavlja da je za izbore 2026. godine neophodno uvesti skenere otiska prsta i skenere glasačkih listića.

„Da smo sada imali te tehnologije, bila bi sačuvana evidentna pobjeda profesora Branka Blanuše. Upravo zato se, prema našim saznanjima, SNSD-ov režim grčevito bori da spriječi njihovu nabavku“, kaže Nešković.

„Krađa na izborima rađa svaku drugu krađu“

Nešković zaključuje da su pošteni izbori temelj zdravog društva.

„Onaj ko osvoji funkciju krađom, krašće i kada je obavlja. To gledamo godinama. Vrijeme je za potpuni reset“, poručio je on.

Nastavi čitati

Politika

U najavi POVEĆANJE PLATE prosvjetnim radnicima! Evo i koliko

Vlada Republike Srpske donijela je više odluka iz oblasti prosvjete, privrede i saobraćaja. Najavljeno je povećanje plata zaposlenima u obrazovanju i kulturi, usvojene su uredbe o podsticajima za mala i srednja preduzeća, a Vlada je preuzela završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma. Ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović, nakon sjednice Vlade, najavio je povećanje plata za zaposlene u obrazovanju i kulturi u Republici Srpskoj, čime će plata radnika sa visokom stručnom spremom sa trenutnih oko 1.850 skočiti na 1.915 KM.

“Povećanje plata će dobiti svi nastavnici sa visokom stručnom spremom, stručni saradnici, pomoćnici direktora, bibliotekari, računovođe, voditelji produženog boravka. Povećanje će dobiti svi u osnovnim školama, srednjim školama, đačkim domovima, kao i svi u oblasti kulture”, rekao je Golubović.

Vlada Republike Srpske utvrdila uredbe koje se odnose na postupak dodjele podsticaja za poboljšanje konkurentnosti i promocije malih i srednjih preduzeća, kao i za uspostavljanje i jačanje preduzetničke infrastrkture, rekao je ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović

“Vrlo je bitno da u ovom slučaju već početkom godine imamo Odluku o planu utroška sredstava, tako da ćemo se mi potruditi da već početkom godine raspišemo javni poziv za ova tri podsticaja, ali to se odnosi na podsticaje za direktna ulaganja, dok je podsticaj za povećanje plata već zakonom definisan”, kaže Mitrović.

Završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma preuzeće Vlada, rekao je Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

“Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” na današnjoj sjednici Vlade dobilo je nalog da završi taj posao. Dobili su zaduženje da zajedno sa gradom, predstavnicima projektanata i izvođača utvrde šta je do sada urađeno i da potpišu ugovor za završetak radova, sa ciljem da se most završi i preda građanima Banjaluke”, kaže Stevanović.

Na pitanje novinara o tome da li je na sjednici Vlade bilo riječi o “Comsaru” i isplati preostalih 60 miliona KM Rašidu Serdarovu, Stevanović je odgovorio da se o tome nije razgovaralo i da mogućnost da Serdarov zadrži dio vlasništva “Comsara” može zavisiti od toga da li će Republika Srpska izmiriti svoje obaveze.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno