Connect with us

Politika

ODMJERAVANJE MIŠIĆA Vlasti i opozicija u oktobru 3 puta izveli građane na ulice Banjaluke

Nakon što je opozicija u dva navrata poslije opštih izbora izvela svoje pristalice na ulicu zbog sumnji u izbornu krađu, i vlast je prekjuče pokazala svoje „mišiće“ izvevši na ulice najvećeg grada Srpske hiljade svojih simpatizera.

I vlast i opozicija su narod izveli na ulice Banjaluke pod istim obrazloženjem odbrana izborne volje građana Republike Srpske.

Prvi tvrde kako je izborna volja građana uzurpirana jer je „vlast pokrala glasove za predsjednika Republike Srpske“, te da pobjednik izbora nije Milorad Dodik, već Jelena Trivić.

Isti scenario, različiti igrači

Drugi, odnosno vlast, građane su izveli na ulice pod parolom „otadžbina zove“ tvrdeći da „CIK BiH, opozicija, Sarajevo i stranci žele da prekrajaju rezultate izbora za predsjednika Republike Srpske“.

Za vlast dileme nema – pobjednik izbora je Milorad Dodik, a opozicija to „želi da promijeni nasilnim putem“.

Tako su se u samo 20 dana u šetnji od parka “Mladen Stojanović” do Trgu Krajina u Banjaluci izmjenjali građani iste ove Republike, koji su hodali pod istim zastavama – Srpske i Srbije, ali u različitim političkim dresovima i predvođeni različitim političkim liderima.

I jedni i drugi na ulice Banjaluke su izašli kako bi „branili izbornu volju“. Jedni su je „branili“ od vladajuće većine iz Srpske, a drugi od „izdajničke opozicije, Sarajeva i stranaca“.

Da li su navedeni skupovi napravili još dublji jaz među građanima i da li su i jedni i drugi koji su izveli narod na ulice ostvarili svoj politički cilj?

Sve po starom
Analitičari su saglasni da su navedeni skupovi podijelili građane, ali i političare, te da ništa dobro nisu donijeli Srpskoj.

Politička analitičarka Tanja Topić upitala je zašto je „otadžbina zvala“ i od koga se Srpska branila, ako se uzme u obzir da je povod za kontrolno brojanje glasova sumnja u izbornu krađu.

Ona ističe da je jasno zašto se desilo okupljanje pristalica opozicije, koji zahtijevaju da se istraže navodi o izbornim krađama, dok se okupljanje pristalica vlasti, kako dodaje Topićeva, „po malo čemu razlikuju od ranijih okupljanja simpatizera vladajuće koalicije u Srpskoj i nije donijelo bilo kakve promjene na domaćoj političkoj sceni“.

– „Otadžbina“ se nakon preksinoćnjeg skupa nije od bilo koga “odbranila”, niti je bilo šta promijenjeno u smislu žestokih podjela između vlasti i opozicije. Na skupu smo mogli vidjeti i ljude koji su nedavno prijetili smrću pojedinim opozicionim liderima, a vidjeli smo da su oni tamo bili dobrodošli, što je jako ružna poruka – ističe Topićeva za Srpskainfo.

Tuk na utuk
Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević protekle skupove vlasti i opozicije komentariše riječima „udario tuk na utuk“.

On ističe da može razumjeti prvi skup opozicije, koja je izvela svoje pristalice na ulice Banjaluke da iskažu svoje nezadovoljstvo sumnjajući u izborne rezultate.

Međutim, kako dodaje Milivojević, drugi skup nije imao smisla već je očito bio organizovan s ciljem vršenja pritiska na CIK BiH za kontrolnim brojanjem glasova.

– Očito se išlo s tim da se izvrši pritisak kako bi CIK BiH imala argument da prije saopštavanja preliminarnih konačnih rezultata, ipak, uđe u proces ponovnog brojanja. To je na kraju i urodilo plodom i CIK BiH je naredila ponovno brojanje glasova – kaže Milivojević za Srpskainfo.

Stabilnost
Smatra da je drugi skup pristalica opozicije bio guranje prsta u oko vlasti Srpske.

Tog trenutka je, kako kaže Milivojević, bilo jasno da će vlast da odgovori svojim skupom i da će se potruditi da on bude masovniji i da jače odjekne.

Milivojević ističe da skupovi koje je organizovala opozicija i onaj koji je preksinoć organizovala vlast dovode u pitanje stabilnost Republike Srpske. On kaže da je Srpska bila stabilniji dio BiH sve do ovih izbora.

– Međutim, ovom vrstom izvođenja građana na ulice faktički se dovodi u pitanje ta vrsta stabilnosti – smatra Milivojević.

Dodaje da se drugim protesnim skupom pristalica opozicije na neki način ušlo u proces urušavanja institucija Srpske.

Related Topics:

Politika

SNSD-ova vlast ZAROBILA INSTITUCIJE I RAZORILA PRIVREDU

Juče se navršila 30. godišnjica Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg kao Dejtonski mirovni sporazum. Parafiran je 21. novembra 1995. godine u gradu Dejton u američkoj državi Ohajo i označio je kraj rata u Bosni i Hercegovini. Šta je on donio Bosni i Hercegovini, a šta Republici Srpskoj? Da li su političari više poštovali duh Dejtona ili im je na prvom mjestu bio lični interes? I koliko su dobre ili opasne ideje o njegovom raspakivanju?
Tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Republika Srpska danas ni blizu onoga što se očekivalo davne 1995. godine – kada je rat zaustavljen. Umjesto stabilnosti, napetost i neizvjesnost, javna preduzeća u očajnom stanju, mnoga u gorem nego u ratnom periodu.

Na vlasti zvaničnici koji sada na sto stavljaju i prirodna bogatstva Republike Srpske, koja su nekada bila svetinja u koju se ne dira.

“Republika Srpska godinama pliva u nemirnim međunarodnim vodama pod sankcijama i ograničenjima i pritiscima, ali je najviše ugrožena uslijed bahatosti i političke isključivosti njenih političkih lidera koji ponižavaju i nipodaštavaju njene najviše institucije vlasti kao i što uslijed nestručnosti urušavaju i ono malo privrede i prirodnih resursa koji su preostali”, smatra diplomata i publicista Branko T. Nešković.

“Zemlja iako je imala jednu veliku nadu iako se jako puno međunarodne podrške i novca slilo u zemlju, danas spadamo u jednu od najsiromašnijih zemalja u Evropi i to je ona strašna stvar. Druga strašna stvar koja se desila je odlazak stanovništva iz BiH, ako ćemo gledati samo prostor Republike Srpske, od završetka rata do danas računa se i procjenjuju demografi da smo izgubili polovinu stanovništva”, smara politikolog Tanja Topić.

Nakon potpisivanja sporazuma u Banjaluci se slavilo, dok je na Palama, ratnoj prestonici Republike Srpske preovladavalo žaljenje, međutim na kraju svi su ga prihvatili.

Politički predstavnici u BiH, kao i vlast u Republici Srpskoj, takođe je Dejton tumačila po potrebi odnosno kako njima odgovara. Tako su pravili zaokrete od secesionističkih priča i negiranja institucija BiH, do prihvatanja istih i nedavnog povlačenja svih zakona koji su bili protiv Bosne i Hercegovine.

“Nažalost svi učesnici u BiH nisu istinski prihvatili Dejton i svako s jedne strane pokušava da prevari onog drugog. Jedni bi da postoji BiH bez entiteta, drugi bi da postoji nezavisna Republika Srpska, a treći da formiraju treći entitet. Svako svakoga ovdje laže i zato i mamo tu jednu nestabilnost umjesto da iskreno prihvatimo pravila i onda se počnemo ponašati kako se zemlje slične nama kao Belgija ponaša”, kaže bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

Gotovo da nije bilo godine, a o izbornim godinama da i ne pričamo, a da neko prije svega iz vrha HDZ-a BiH i SNSD-a nije potezao pitanje raspakivanja Dejtona i uspostavljanje trećeg hrvatskog entiteta – bez razmišljanja o tome da li bi to moglo da ugrozi Republiku Srpsku i izazove novo krvoproliće?

“Republika Srpska mora biti strogo protiv raspakivanja Dejtona, nama to ne odgovara. Republika Srpska ima praktično državu u državi gdje odlučujemo sami o sebi. Imamo dobre zaštitne mehanizme prilikom glasanja i nema nikakvog scenarija raspakivanja Dejtona koji za nas može biti pozitivan. To uključuje i treći entitet. On nije interes Republike Srpske. Nama jeste interes da Bošnjaci i Hrvati riješe svoje odnose, ali ne preko naših leđa”, smatra bivši ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak.

“Raspakivanje Dejtona ne treba ni pominjati, a o terminu trećeg entiteta taj termin je moram priznati nepotreban i potpuno besmislen kao i što je besmislen referendum o otcjepljenju Republike Srpske. I jedno i drugo se koriste za dnevnopolitičke potrebe i podizanje tenzija”, smatra Branko T. Nešković

Prve godine nakon potpisivanja mirovnog sporazuma obilježio je prekid sukoba, ali i snažan međunarodni intervencionizam u kojem je Republika Srpska ostala bez brojnih nadležnosti, a visoki predstavnik je zvaninčike, posebno Srpske demokratske stranke ostavljao bez osnovnih političkih i ljudskih prava, mnogi tvrde uz amin ljudi iz SNSD-a koji su kumovali prenosu brojnih nadležnosti sa RS na BiH.

U narednim decenijama SNSD je često optuživao Srpsku demokratsku stranku da sarađuju sa strancima, međutim sada imamo paradoks da je SDS skoro 20 godina pod američkim sankcijama, a iste su brzo ukinute vrhu SNSD-a i njihovom okruženju, a oni su se zauzvrat pod velom tajne ponovo obavezali na kooperativnost Amerikancima.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

SVEJEDNO NEĆEMO SAZNATI KOLIKO IH IMA! Spreman registar državnih službenika u BiH

Nakon godina najava i odgađanja, Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine izradila je Registar zaposlenih u institucijama BiH i uputila ga na javne konsultacije.

Zaposleni će imati svoj elektronski karton odnosno dosije u kojem će pored podataka o instituciji u kojoj rade i vrsti posla biti i informacije o njihovom obrazovanju, stažu, radnom iskustvu ali i njihove ocjene i eventualni disciplinski postupci.

Sve institucije će od Agencije dobiti korisničke naloge i pristup registru a svaka obrada podataka brisanje ili pregled će se evidentirati kako bi prostor za zloupotrebe bio sveden na minimum.

Pristup će imati i zaposleni, ali samo u onom dijelu koji se na njih odnosi.

Iz Agencije poručuju da je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine prošle godine stvoren okvir za uspostavljanje registra.

“Zakonom je predviđeno da će  Registar zaposlenih biti uspostavljen najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. U skladu sa navedenim članom, Agencija je u ostavljenom roku pripremila predmetni Prijedlog odluke”, navode oni.

Ističu da  se Registrom uspostavlja kvalitetan i učinkovit sistem upravljanja ljudskim potencijalima.

Inače, registar neće obuhvatiti policijske službenike, profesionalna vojna lica i zaposlene u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji Bosne i Hercegovine i Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera.

Capital

Nastavi čitati

Politika

GRUBOR “Dan parafiranja Dejtona mora da ujedini sve građane – PRAZNIK KOJI SABIRA, A NE RAZDVAJA”

Potpredsjednik Pokreta Svojim putem i član Predsjedništva PSS, dr Milan Grubor, poručio je da je Dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma datum koji treba da ujedini sve građane Bosne i Hercegovine, a posebno Republike Srpske, bez obzira na političko, nacionalno ili vjersko opredjeljenje.
Kako je naglasio, riječ je o danu koji treba da sabira, a ne da po bilo kojoj liniji razdvaja.

Grubor je podsjetio i na staro narodno vjerovanje da se na Aranđelovdan “nebo otvara” za najiskrenije molitve i želje, koje će se, ukoliko se čovjek obrati Bogu čistog srca, i ispuniti. Upravo se ovaj veliki pravoslavni praznik u Republici Srpskoj poklapa sa Danom uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

– Na današnji dvostruki praznik, prije tačno tri decenije, Srbi u BiH su odbranili i međunarodno verifikovali svoju konstitutivnost i državnost, ali su to učinila i druga dva konstitutivna naroda – naglasio je Grubor.

Istakao je i da je predstojeći Dan prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a zajednički praznik sva tri naroda, podsjećajući da je 25. novembra 1943. godine, u Mrkonjić Gradu, definisana Bosna i Hercegovina kao „država i srpskog i muslimanskog i hrvatskog naroda“.

Nastavi čitati

Aktuelno