Connect with us

Politika

ODMJERAVANJE MIŠIĆA Vlasti i opozicija u oktobru 3 puta izveli građane na ulice Banjaluke

Nakon što je opozicija u dva navrata poslije opštih izbora izvela svoje pristalice na ulicu zbog sumnji u izbornu krađu, i vlast je prekjuče pokazala svoje „mišiće“ izvevši na ulice najvećeg grada Srpske hiljade svojih simpatizera.

I vlast i opozicija su narod izveli na ulice Banjaluke pod istim obrazloženjem odbrana izborne volje građana Republike Srpske.

Prvi tvrde kako je izborna volja građana uzurpirana jer je „vlast pokrala glasove za predsjednika Republike Srpske“, te da pobjednik izbora nije Milorad Dodik, već Jelena Trivić.

Isti scenario, različiti igrači

Drugi, odnosno vlast, građane su izveli na ulice pod parolom „otadžbina zove“ tvrdeći da „CIK BiH, opozicija, Sarajevo i stranci žele da prekrajaju rezultate izbora za predsjednika Republike Srpske“.

Za vlast dileme nema – pobjednik izbora je Milorad Dodik, a opozicija to „želi da promijeni nasilnim putem“.

Tako su se u samo 20 dana u šetnji od parka “Mladen Stojanović” do Trgu Krajina u Banjaluci izmjenjali građani iste ove Republike, koji su hodali pod istim zastavama – Srpske i Srbije, ali u različitim političkim dresovima i predvođeni različitim političkim liderima.

I jedni i drugi na ulice Banjaluke su izašli kako bi „branili izbornu volju“. Jedni su je „branili“ od vladajuće većine iz Srpske, a drugi od „izdajničke opozicije, Sarajeva i stranaca“.

Da li su navedeni skupovi napravili još dublji jaz među građanima i da li su i jedni i drugi koji su izveli narod na ulice ostvarili svoj politički cilj?

Sve po starom
Analitičari su saglasni da su navedeni skupovi podijelili građane, ali i političare, te da ništa dobro nisu donijeli Srpskoj.

Politička analitičarka Tanja Topić upitala je zašto je „otadžbina zvala“ i od koga se Srpska branila, ako se uzme u obzir da je povod za kontrolno brojanje glasova sumnja u izbornu krađu.

Ona ističe da je jasno zašto se desilo okupljanje pristalica opozicije, koji zahtijevaju da se istraže navodi o izbornim krađama, dok se okupljanje pristalica vlasti, kako dodaje Topićeva, „po malo čemu razlikuju od ranijih okupljanja simpatizera vladajuće koalicije u Srpskoj i nije donijelo bilo kakve promjene na domaćoj političkoj sceni“.

– „Otadžbina“ se nakon preksinoćnjeg skupa nije od bilo koga “odbranila”, niti je bilo šta promijenjeno u smislu žestokih podjela između vlasti i opozicije. Na skupu smo mogli vidjeti i ljude koji su nedavno prijetili smrću pojedinim opozicionim liderima, a vidjeli smo da su oni tamo bili dobrodošli, što je jako ružna poruka – ističe Topićeva za Srpskainfo.

Tuk na utuk
Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević protekle skupove vlasti i opozicije komentariše riječima „udario tuk na utuk“.

On ističe da može razumjeti prvi skup opozicije, koja je izvela svoje pristalice na ulice Banjaluke da iskažu svoje nezadovoljstvo sumnjajući u izborne rezultate.

Međutim, kako dodaje Milivojević, drugi skup nije imao smisla već je očito bio organizovan s ciljem vršenja pritiska na CIK BiH za kontrolnim brojanjem glasova.

– Očito se išlo s tim da se izvrši pritisak kako bi CIK BiH imala argument da prije saopštavanja preliminarnih konačnih rezultata, ipak, uđe u proces ponovnog brojanja. To je na kraju i urodilo plodom i CIK BiH je naredila ponovno brojanje glasova – kaže Milivojević za Srpskainfo.

Stabilnost
Smatra da je drugi skup pristalica opozicije bio guranje prsta u oko vlasti Srpske.

Tog trenutka je, kako kaže Milivojević, bilo jasno da će vlast da odgovori svojim skupom i da će se potruditi da on bude masovniji i da jače odjekne.

Milivojević ističe da skupovi koje je organizovala opozicija i onaj koji je preksinoć organizovala vlast dovode u pitanje stabilnost Republike Srpske. On kaže da je Srpska bila stabilniji dio BiH sve do ovih izbora.

– Međutim, ovom vrstom izvođenja građana na ulice faktički se dovodi u pitanje ta vrsta stabilnosti – smatra Milivojević.

Dodaje da se drugim protesnim skupom pristalica opozicije na neki način ušlo u proces urušavanja institucija Srpske.

Related Topics:

Politika

VELIKI FINANSIJSKI PROBLEMI: Dug Srpske ide ka 7 milijardi

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za ovu godinu povećano je za dodatnih 220,8 miliona maraka, pa ukupno godišnje zaduženje dostiže oko 1,144 milijarde KM.

Vlast tvrdi da prostora za novo zaduživanje ima još najmanje pet milijardi, dok ekonomisti i opozicija upozoravaju da ukupan dug prilazi cifri od sedam milijardi maraka i da to nosi ozbiljan rizik po budžet, plate i penzije u narednim godinama.

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za 2025. godinu raste sa 943 na milijardu i 144 miliona KM, što znači dodatnih 220,8 miliona novog duga.

Ministar finansija Zora Vidović poručuje da ni poslije tog povećanja Srpska, prema procjenama Vlade, nije visoko zadužena:

„Republika Srpska bi mogla da se zaduži za još pet milijardi. Prema tome, daleko smo mi od visoko zadužene zemlje“, navela je Vidović.

Ekonomisti upozoravaju da je slika značajno drugačija kada se sabere ukupan javni dug.

Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin ukazuje da su budžet Srpske, jedinice lokalne samouprave i fondovi socijalne zaštite zajedno dužni preko šest milijardi maraka, te da, kada se tome dodaju obaveze IRB-a i javnih preduzeća, ukupne obaveze prilaze cifri od skoro sedam milijardi KM.

Dok ekonomisti ponavljaju da je „dug zao drug“, iz vladajuće koalicije stiže poruka da je zaduženje neminovan prateći efekat rada institucija.

Poslanik SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica poručuje da bez novih kredita nema ni aktivnosti: „Naravno, ko se ne zadužuje, taj ništa i ne radi“, poruka je vladajuće strane.

Ekonomista Milenko Stanić naglašava da je zaduženje opravdano samo u izuzetnim okolnostima i kada je usmjereno na kapitalne projekte, što, kako tvrdi, u ovom rebalansu nije slučaj.

„Ovdje nema nijednog kapitalnog projekta – ovo je potrošnja, i to nerazumna, neodgovorna, neracionalna potrošnja. Vlada nije ugostiteljski servis da se kupuju hoteli u Brčkom i na Kozari, da se pokrivaju dugovi neodgovornog poslovanja OC Jahorina“, ističe Stanić.

On podsjeća i da rebalans podiže milionske stavke za lobiranja i stručne usluge Ministarstvu za evropske integracije, dok se kreditom od 75 miliona maraka krpe stari dugovi bolnica.

Stanić ocjenjuje da Republika Srpska ima „raskalašen pristup zaduženju“ i da će ukupan dug do kraja godine, po sadašnjoj dinamici, sigurno preći sedam milijardi maraka.

Upozorava i na obaveze po tzv. londonskom dugu – rata za iduću godinu iznosi oko 1,6 milijardi maraka, za budžet čiji su ukupni prihodi oko 5,6 milijardi KM.

Uz ovakav rast obaveza, smatra Stanić, biće potrebna posebna vještina da se izbjegne rezanje penzija, plata i pomoći socijalnim i boračkim kategorijama u narednim godinama.

Nastavi čitati

Politika

IMAJU PREČIH STVARI? Nema povećanja naknada nezaposlenim roditeljima

Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, ali nije mijenjala iznos naknade od 750 maraka.

Ministar porodice, omladine i sporta Selma Čabrić kazala je da ne zna kada bi moglo da bude povećanje te da roditelji moraju da se prilagode ovom primanju koje je uvedeno 2023. godine.

“Minimalan iznos, ali kad ste sigurni da ćete ga dobiti, budžet možete prilagoditi. Ovaj iznos nije vezan za najnižu platu. To je materijalna pomoć. Ne znam kad bi moglo doći do povećanja”, kazala je ona.

Dodala je da je cilj izmjena zakona bio usklađivanje sa odlukom Ustavnog suda Republike Srpske. Takođe, izmjene su iskorištene kako bi se preduprijedile određene zloupotrebe.

“Postoje zloupotrebe po pitanju fiktivnog mjesta prebivališta. Roditelji su koristili pravo za dijete koje je otišlo u hraniteljsku porodicu. To više neće biti moguće”, kazala je ministrica Čabrić.

Inače, 4.880 korisnika u Republici Srpoj prima ovu naknadu, a Vlada godišnje po ovom osnovu izdaja oko 60 miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

ŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?

Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je imovinske kartone dvojice trebinjskih odbornika Luke Petrovića (SNSD) i Jovice Vlatkovića (NPS), koji ranije nisu bili dostupni na sajtu CIK-a. Imovina ove dvojice političara posebno je zanimljiva javnosti u Hercegovini, budući da se radi o visokopozicioniranim stranačkim kadrovima, ali i osobama koje su na važnim javnim funkcijama.

Luka Petrović je vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrde Republike Srpske (ERS), jedan od pet potpredsjednika SNSD-a, predsjednik trebinjskog odbora ove stranke i odbornik u Trebinju.

Prema podacima koje je dostavio CIK-u, on je tokom prošle godine od plata zaradio ukupno 58.000 maraka, dok je na ime naknada u 2024. godini prihodovao tek 1.000 maraka.

Od imovine posjeduje polovinu kuće vrijednosti od 300.000 maraka, zatim zemljište ukupne vrijednosti 200.000 maraka te vozilo pasat od 30.000 maraka.

U imovinskom kartonu koji je Luka Petrović dostavio CIK-u u januaru 2022. godine naveo je da od imovine posjeduje vikendicu na Ivanici, tadašnje vrijednosti 100.000 maraka. U novom imovinskom kartonu, koji je dostavio u septembru 2025. godine, vikendica nije navedena.

Takođe, Petrović je 2022. godine imao ušteđevinu od 40.000 maraka, a sada, makar prema stanju na bankovnom računu, ima 60.000 maraka. Prije tri godine Petrović je naveo da, pored ušteđevine od 40.000 maraka, u pozajmicama koje je davao drugim fizičkim licima ima još 65.000 maraka.

U imovinskom kartonu nagalasio je da u suvlasništvu ima i kuću i zemljište u selu Zagora, procijenjene vrijednosti 200.000 maraka.

Petrovićeva supruga je od plata prošle godine zaradila 20.000 maraka, a posjeduje i vozilo od 30.000 maraka. Takođe, zadužena je za iznos od 50.000 maraka i kredit će vraćati do 2031. godine.

Jovica Vlatković, predsjednik je Gradskog odbora Narodne partije Srpske (NPS) i odbornik ove stranke u trebinjskoj skupštini. Takođe, vršilac je dužnosti izvršnog direktora za investicije i razvoj u ERS-u.

U njegovom imovinskom kartonu navedeno je da posjeduje porodičnu kuću sa pratećim objektima, koju procjenjuje na 1,5 miliona maraka, zatim zemljište od 200.000 maraka, a na banci je uspio da uštedi 50.000 maraka.

Takođe, ima i kredit od oko 210.000 maraka koji će vraćati do 2034. godine.

Vlatkovićeva supruga na bankovnom računu ima 30.000 maraka, a posjeduje i mercedes od čak 100.000 maraka. Od plata je prošle godine uspjela da zaradi 26.000 maraka.

Vlatković navodi da ne može da kaže kolika je tačna vrijednost imovine njegove supruge, budući da nije upoznat sa tržišnim cijenama.

Njegova supruga je kreditno zadužena do 2035. i to u iznosu od 60.000 maraka.
Ipak ne treba gubiti iz vida da je oco samo djelić imovine, jer sasvim sigurno nije sve prijavljeno.

(Direkt portal)

Nastavi čitati

Aktuelno