Connect with us

Svijet

OGLASIO SE CNN “Sve ide naopako za Ukrajinu, RUSIJA JE RAZARA”

Za Ukrajinu se ispostavlja da je maj najokrutniji mjesec, navodi se u nedavnoj analizi “CNN-a”.

Grad Vovčansk u sjevernoj oblasti Harkova, koji su Ukrajinci preuzeli od Rusa prije više od 18 mjeseci, probudilo je u petak intenzivno granatiranje i bombardovanje iz vazduha.

Rusija je pronašla drugi način da rastegne ionako tanku plavu liniju Ukrajine.

Predsjednik Volodimir Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici rekli su da su ruski napori da napreduju ka gradu osujećeni, ali su Rusi od tada pokušavali da prekinu putne veze sa Vovčanskom.

Rusi su u petak pokrenuli napade snage bataljona duž granice od 60 kilometara, tvrdeći da su zauzeli nekoliko sela u onome što je poznato kao ‘siva zona’ duž granice, nakon što su većinu svojih ofanzivnih sposobnosti ove godine fokusirali na brušenje napredak u Donjecku na istoku koji je zabilježio postepeni, ali značajan napredak.

Od subote se činilo da Rusi i dalje drže šačicu ukrajinskih pograničnih sela, dok se intenzivno bombardovanje iz vazduha nastavlja u oblasti Vovčanska.

Prekogranični napad je još jedan primjer šta ide naopako za Ukrajince ove godine. Njihove snage su tanko razvučene, sa mnogo manje artiljerije od ruskih, krajnje neadekvatnom protivvazdušnom odbranom i iznad svega nedostatkom vojnika. Njihovo stanje pogoršalo je suvo vrijeme, što je omogućilo ruskim mehanizovanim jedinicama da se lakše kreću.

 

Zamjenik šefa ukrajinske odbrambene obavještajne službe, general-major Vadim Skibicki, rekao je prošle nedjelje za Ekonomist: „Naš problem je veoma jednostavan: nemamo oružje. Uvijek su znali da će april i maj biti težak period za nas.

Ukrajinski obavještajci procjenjuju da uprkos ogromnim gubicima od početka invazije u punom obimu, Rusija sada ima više od pola miliona ljudi unutar Ukrajine ili na njenim granicama. Takođe „generiše podjelu rezervi“ u centralnoj Rusiji, kaže Skibicki.

Napad na sjevernu granicu prati stvaranje nove ruske vojne grupacije pod nazivom Sjever.

Džordž Baros sa Instituta za proučavanje rata u Vašingtonu rekao je da je Sjever „operativno značajna grupa”.

„Rusija je nastojala da stvori 60.000-100.000 vojnika za svoju grupu da napadne Harkov i procjenjujemo da je blizu 50.000“, kaže Baros, ali „i dalje ima mnogo borbene moći“.

Od ove nove snage jedinice oklopne pješadije su pokušale da pređu granicu. Dostupni dokazi sugerišu da su bili očekivani i da su pretrpeli značajne gubitke. Ali ako se pridruži više elitnih jedinica (postoje izvještaji da bi to mogli učiniti elementi iz drugih divizija), ambicije Rusije bi mogle da porastu.

Kako je ukrajinska jedinica specijalnih snaga izjavila ovog vikenda, „ovo je samo početak, Rusi imaju mostobran za dalje ofanzive“.

Jedan bivši ukrajinski oficir koji piše o sukobu na blogu “Frontelligence” kaže da „nedostatak ljudstva primorava Ukrajinu da izbjegava neprekidno raspoređivanje velikih jedinica duž granice, sa potpuno opremljenom artiljerijom spremnom za trenutnu upotrebu.

On očekuje da će se situacija razvijati, „sa ruskim snagama koje će rasporediti više jedinica da prodru u dodatna granična područja ili da pojačaju početne uspjehe“.

Nekoliko analitičara očekuje da Rusi prošire granične napade ka zapadu do Sumske oblasti, gdje su ruske specijalne snage višemjesečno napadale.

 

Grupacija Sjever nije mogla da napadne i zauzme grad veličine Harkova, ali to vjerovatno nije cilj. Baros kaže da je to umjesto toga da se primoraju ukrajinske snage da se okrenu iz Donjecka u oblast Harkova.

Rusi nastoje da „razblaže ukrajinske snage duž linije fronta od 600 milja i stvore mogućnosti, posebno u Donjeckoj oblasti, što je glavni operativni cilj Rusije za 2024.“, kaže Baros.

Najnoviji prekogranični napadi mogu takođe da skrenu ukrajinske jedinice sa odbrane Kupijanska, takođe u oblasti Harkova, gdje je ruski napad zastao mjesecima, kao i da stvori tampon zonu unutar Ukrajine za koju Kremlj kaže da želi da smanji napade na Ruski gradovi poput Belgoroda.

Ono što se dešava u Harkovu nije izolovano. Ukrajinska vojska je ove nedjelje priznala da je došlo do porasta u borbenim angažovanjima, što je vrhunac značajnog povećanja od marta do aprila.

U stvari, Rusi imaju ljudstvo da protežu ukrajinsku odbranu kroz više tačaka napada udaljenih stotinama kilometara, primoravajući Kijev da pogodi gdje i kada se očekuje proljećna ofanziva, navodi se u tekstu “CNN-a”.

Related Topics:

Svijet

INCIDENT U AVIONU RAJNER: Žena PRIJETILA BOMBOM, maltretirala putnike

Neimenovana Britanka izazvala je incident u avionu kompanije Rajner, tokom leta sa Tenerifa za Škotsku, nakon čega je naloženo prinudno slijetanje u Portugalu.

Na društvenim mrežama je osvanuo snimak iz kabine, kao i sa aerodroma u gradu Faro, koji prikazuje kako je obezbjeđenje privodi.

Lažna prijetnja u avionu
Incident se odigrao 18. maja, a putnik Bler Morgan tvrdi da su svi bili prestravljeni nakon što je “žena postala agresivna”.

– Uputila je lažnu prijetnju da ima bombu i rekla da će gađati putnike staklenom flašom – rekao je za Daily Mail.

On dodaje da je verovatno bila u alkoholisanom stanju, kao i da je pušila elektronsku cigaretu dok je šetala po avionu.

– Skidala ljudima slušalice, prijetila da će ih povrijediti. Ponašala se kao da upravlja avionom – dodao je Morgan.

“Ljudi nisu znali šta da rade”
On tvrdi da ljudi nisu znali šta da rade, da su bili uznemireni i uplašeni.

– Piloti su odlučili da preusmjere avion na najbliži aerodrom u gradu Faro. Čim smo sletjeli, obezbjeđenje je privelo. Ušla je u autobus i ponovo postala agresivna. Udarala je nogama, pljuvala članove obezbeđenja – kazao je Morgan.

Na objavljenom snimku vidimo da je muškarac u uniformi hvata za ruku i obara na zemlju, prenosi Telegraf.

Kompanija potvrdila incident
– Bila je u društvu dečka, pa je i on izveden iz aviona. Nakon svega, krenuli smo ka konačnom odredištu – zaključio je Morgan.

Portparol kompanije Rajner potvrdio je incident na letu za Škotsku.

– Posada je unapred obavijestila nadležne o situaciji, tako da je obezbeđenje izvelo putnicu iz aviona čim je sletio. Imamo strogu politiku nulte tolerancije prema nedoličnom ponašanju i preduzimamo odlučne mere kako bi svi bili bezbedni i poštovani – rekao je

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINSKI GENERAL ZALUŽNI: Kijev treba da odustane od granica iz 2022

Ukrajina bi trebala odustati od pokušaja obnavljanja svojih granica uspostavljenih padom Sovjetskog Saveza 1991. ili čak onih iz vremena kad je počela ruska invazija Ukrajine 2022, rekao je juče bivši ukrajinski general, prenosi Index.hr.

Valerij Zalužni, ukrajinski ambasador u Londonu, smijenjen je s mjesta glavnog komandanta vojske u februaru 2024. nakon višemjesečnih neslaganja s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Zelenski i drugi zvaničnicidugo su pozivali na protjerivanje ruskih snaga i povratak na postsovjetske granice Ukrajine iz 1991, uključujući Krim koji je Rusija anektirala 2014. godine.

Ipak, kako su nastojanja proteklih mjeseci usredsređena na dogovaranje primirja, izjave Kijeva su umjerenije po pitanju ustupanja teritorija, prenosi Index.hr.

“Nadam se da u ovoj prostoriji nema ljudi koji se i dalje nadaju nekom čudu ili srećnom znaku koji će donijeti mir Ukrajini u granicama iz 1991. ili 2022. ili nekoj velikoj sreći koja će se dogoditi kasnije”, prenio je portal RBK Ukrajina Zalužnijeve riječi s foruma u Kijevu.

“Moje lično mišljenje je da neprijatelj i dalje ima resurse, snage i sredstva da nastavi gađati naš teritoriju i da pokuša određene ofanzivne operacije”, dodao je.

Ankete pokazuju da je Zalužni jedan od najpopularnijih ukrajinskih političara. Ankete takođe pokazuju da je rejting Zelenskog porastao nakon sukoba s američkim predsjednikom Donaldom Trampom na sastanku u Bijeloj kući u februaru.

Nastavi čitati

Svijet

ZATVARA SE FABRIKA KOJA JE PRAVILA ČUVENE BOMBONE: Radnici u štrajku, prijavljuju sistematska kašnjenja plata

Zaposleni, međutim, prijavljuju sistematska kašnjenja plata, pritisak i manevre kako bi se odložio sukob u fabrici koja se nalazi u Lanusu.

Ekonomska kriza u Argentini pogađa fabrike i preduzetnike, što im sve više otežava opstanak. U ovom kontekstu, poznata kompanija za slatkiše i konditerske proizvode prolazi kroz ozbiljnu krizu, sa neizbježnim zatvaranjem.

Sa više od 100 radnika u štrajku na neodređeno vrijeme i još uvijek neisplaćenim aprilskim platama, situacija traje već dvije nedjelje i prijeti da postane još jedan simboličan slučaj propadanja argentinske industrije. Ovo je Lipo S.A., istorijska fabrika osnovana 1969. godine i poznata po svojim klasičnim bombonama, koja proizvodi dva miliona jedinica dnevno i izvozi u Merkosur, Aziju i Evropu. Uprkos snažnom prisustvu u supermarketima, veletrgovcima, pa čak i kao dobavljač brendova poput Karfura, kompanija tvrdi da ima finansijske poteškoće.

Zaposleni, međutim, prijavljuju sistematska kašnjenja plata, pritisak i manevre kako bi se odložio sukob u fabrici koja se nalazi u Lanusu.

Sukob koji ugrožava kontinuitet
Sukob se produbio nakon što je udruženje poslodavaca, čiji je glavni akcionar, Osvaldo Iglesijas – koji ima krivični dosije – predložilo isplatu duga u zamjenu za odbijanje dana koji nisu odrađeni zbog nedostatka sirovina. Prijedlog je odbila skupština radnika, koja je osudila „krutu zloupotrebu“ i zahtevala punu isplatu plata. Sljedeće ročište biće ove srijede u Ministarstvu rada Lanusa, gdje se očekuje presuda.

Istorijska fabrika papirnih kesa je zatvorena
Jedna značajna fabrika je takođe nedavno zatvorena nakon 65 godina rada u Argentini. Fabrika papirnih kesa Fabi Bolsas Industriales, koja se nalazi u Hinohu, Olavarija, donijela je tešku odluku da obustavi rad, tvrdeći da nije održiva u trenutnim ekonomskim okolnostima.

Ova objava značila je značajan gubitak posla za oko 100 porodica, što je bio težak udarac za zajednicu od samo 3.000 stanovnika, gdje je fabrika bila jedan od glavnih izvora zapošljavanja.

Sindikat radnika u industriji papira i kartona saopštio je da je zatvaranje najavljeno naglo, bez prethodne najave, što je izazvalo duboko nezadovoljstvo među radnicima. Procjenjuje se da će oko 120 ljudi biti pogođeno ovim iznenadnim zatvaranjem kompanije.

Suočena sa ovom situacijom, kompanija je ponudila zaposlenima otpremninu koja uključuje dodatnih 15% ako prihvate prijedlog. Međutim, neki radnici su izrazili svoje nezadovoljstvo i iznenađenje ovom odlukom. Jedan zaposleni je izrazio svoje negodovanje: “Danas su nam rekli da se posao zatvara, bez ikakve prethodne najave, a sada otpuštaju sve”, rekao je.

Nakon objave o zatvaranju, predstavnici matične kompanije sa sjedištem u inostranstvu, CMPc, bili su prisutni kako bi objavili odluku i dogovorili se o odgovarajućoj nadoknadi. Pored toga, zvaničnici Ministarstva rada bili su prisutni na licu mesta kako bi procijenili situaciju i pružili podršku pogođenima. Ovo odražava ozbiljan uticaj koji će ovo zatvaranje imati na lokalnu zajednicu, kako na zapošljavanje, tako i na socijalna pitanja.

Nastavi čitati

Aktuelno