Connect with us

Svijet

OGLASIO SE CNN “Sve ide naopako za Ukrajinu, RUSIJA JE RAZARA”

Za Ukrajinu se ispostavlja da je maj najokrutniji mjesec, navodi se u nedavnoj analizi “CNN-a”.

Grad Vovčansk u sjevernoj oblasti Harkova, koji su Ukrajinci preuzeli od Rusa prije više od 18 mjeseci, probudilo je u petak intenzivno granatiranje i bombardovanje iz vazduha.

Rusija je pronašla drugi način da rastegne ionako tanku plavu liniju Ukrajine.

Predsjednik Volodimir Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici rekli su da su ruski napori da napreduju ka gradu osujećeni, ali su Rusi od tada pokušavali da prekinu putne veze sa Vovčanskom.

Rusi su u petak pokrenuli napade snage bataljona duž granice od 60 kilometara, tvrdeći da su zauzeli nekoliko sela u onome što je poznato kao ‘siva zona’ duž granice, nakon što su većinu svojih ofanzivnih sposobnosti ove godine fokusirali na brušenje napredak u Donjecku na istoku koji je zabilježio postepeni, ali značajan napredak.

Od subote se činilo da Rusi i dalje drže šačicu ukrajinskih pograničnih sela, dok se intenzivno bombardovanje iz vazduha nastavlja u oblasti Vovčanska.

Prekogranični napad je još jedan primjer šta ide naopako za Ukrajince ove godine. Njihove snage su tanko razvučene, sa mnogo manje artiljerije od ruskih, krajnje neadekvatnom protivvazdušnom odbranom i iznad svega nedostatkom vojnika. Njihovo stanje pogoršalo je suvo vrijeme, što je omogućilo ruskim mehanizovanim jedinicama da se lakše kreću.

 

Zamjenik šefa ukrajinske odbrambene obavještajne službe, general-major Vadim Skibicki, rekao je prošle nedjelje za Ekonomist: „Naš problem je veoma jednostavan: nemamo oružje. Uvijek su znali da će april i maj biti težak period za nas.

Ukrajinski obavještajci procjenjuju da uprkos ogromnim gubicima od početka invazije u punom obimu, Rusija sada ima više od pola miliona ljudi unutar Ukrajine ili na njenim granicama. Takođe „generiše podjelu rezervi“ u centralnoj Rusiji, kaže Skibicki.

Napad na sjevernu granicu prati stvaranje nove ruske vojne grupacije pod nazivom Sjever.

Džordž Baros sa Instituta za proučavanje rata u Vašingtonu rekao je da je Sjever „operativno značajna grupa”.

„Rusija je nastojala da stvori 60.000-100.000 vojnika za svoju grupu da napadne Harkov i procjenjujemo da je blizu 50.000“, kaže Baros, ali „i dalje ima mnogo borbene moći“.

Od ove nove snage jedinice oklopne pješadije su pokušale da pređu granicu. Dostupni dokazi sugerišu da su bili očekivani i da su pretrpeli značajne gubitke. Ali ako se pridruži više elitnih jedinica (postoje izvještaji da bi to mogli učiniti elementi iz drugih divizija), ambicije Rusije bi mogle da porastu.

Kako je ukrajinska jedinica specijalnih snaga izjavila ovog vikenda, „ovo je samo početak, Rusi imaju mostobran za dalje ofanzive“.

Jedan bivši ukrajinski oficir koji piše o sukobu na blogu “Frontelligence” kaže da „nedostatak ljudstva primorava Ukrajinu da izbjegava neprekidno raspoređivanje velikih jedinica duž granice, sa potpuno opremljenom artiljerijom spremnom za trenutnu upotrebu.

On očekuje da će se situacija razvijati, „sa ruskim snagama koje će rasporediti više jedinica da prodru u dodatna granična područja ili da pojačaju početne uspjehe“.

Nekoliko analitičara očekuje da Rusi prošire granične napade ka zapadu do Sumske oblasti, gdje su ruske specijalne snage višemjesečno napadale.

 

Grupacija Sjever nije mogla da napadne i zauzme grad veličine Harkova, ali to vjerovatno nije cilj. Baros kaže da je to umjesto toga da se primoraju ukrajinske snage da se okrenu iz Donjecka u oblast Harkova.

Rusi nastoje da „razblaže ukrajinske snage duž linije fronta od 600 milja i stvore mogućnosti, posebno u Donjeckoj oblasti, što je glavni operativni cilj Rusije za 2024.“, kaže Baros.

Najnoviji prekogranični napadi mogu takođe da skrenu ukrajinske jedinice sa odbrane Kupijanska, takođe u oblasti Harkova, gdje je ruski napad zastao mjesecima, kao i da stvori tampon zonu unutar Ukrajine za koju Kremlj kaže da želi da smanji napade na Ruski gradovi poput Belgoroda.

Ono što se dešava u Harkovu nije izolovano. Ukrajinska vojska je ove nedjelje priznala da je došlo do porasta u borbenim angažovanjima, što je vrhunac značajnog povećanja od marta do aprila.

U stvari, Rusi imaju ljudstvo da protežu ukrajinsku odbranu kroz više tačaka napada udaljenih stotinama kilometara, primoravajući Kijev da pogodi gdje i kada se očekuje proljećna ofanziva, navodi se u tekstu “CNN-a”.

Related Topics:

Svijet

NEMA KRAJA! Tramp poslao još sedam pisama o carinama

Američki predsjednik Donald Tramp poslao je danas pisma o carinama za još sedam trgovinskih partnera SAD – Filipinima, Bruneju, Moldaviji, Alžiru, Libiji, Šri Lanki i Iraku.

Prema Trampovim pismima, carine na uvoz iz Šri Lanke, Libije, Iraka i Alžira u SAD iznosiće 30 odsto, iz Moldavije i Bruneja 25 odsto, a sa Filipina 20 odsto, počev od 1. avgusta, prenosi AP.

Tramp je takođe dodao da će kasnije u toku dana objaviti carine na uvoz robe iz iz drugih zemalja.

Pisma su objavljena na Trampovoj mreži Truth Social nakon isteka 90-dnevnog pregovaračkog perioda, a Tramp je juče rekao da neće biti novih produženja rokova za zemlje koje prime pisma.

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič rekao je poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu da je EU pošteđena povećanih carina sadržanih u pismima koje je poslao Tramp i da bi produženje razgovora do 1. avgusta pružilo ”dodatni prostor za postizanje zadovoljavajućeg zaključka”.

Tramp je 2. aprila predložio carine od 20 odsto za robu iz EU, a zatim je zaprijetio da će je povećati na 50 odsto, a zatim je predložio početne carine od 10 odsto, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA SMJENA U RUSIJI! Putin smijenio Bogdanova

Ruski predsjednik Vladimir Putin smijenio je Mihaila Bogdanova sa mjesta zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije i specijalnog predsjedničkog izaslanika za Bliski istok i Afriku, prema ukazima objavljenim na portalu pravnih akata.
“Razriješiti Mihaila Leonidoviča Bogdanova sa mjesta zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije. Razriješiti Mihaila Leonidoviča Bogdanova sa dužnosti specijalnog predsjedničkog izaslanika za Bliski istok i Afriku”, navodi se u dokumentima.

Ukazi stupaju na snagu danom njihovog potpisivanja, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

JOŠ NAM TO TREBA! Njemačka bi mogla razviti nuklearno oružje

Njemačka bi u slučaju političke odluke mogla da razvije nuklearno oružje, najopasnije naoružanje na svijetu, u roku od nekoliko mjeseci, ocijenio je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.

Govoreći o globalnim nuklearnim pitanjima u intervjuu za više evropskih medija, Grosi je naveo i da je Ukrajina donijela ispravnu odluku kada je nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih predala svoje nuklearno oružje Rusiji, jer bi, kako je rekao, u suprotnom međunarodna zajednica mogla da odbije da prizna njen suverenitet, prenijela je poljska “Republika”.

Grosi je govorio i o izazovima koje predstavljaju Iran i Sjeverna Koreja, navodeći da međunarodna zajednica mora da održi dosljednost u nadzoru i inspekcijama, ali nije iznio konkretne detalje u vezi s aktuelnim stanjem u tim zemljama, prenosi Tanjug.

Posebno se osvrnuo na nuklearnu elektranu Zaporožje, koja se nalazi u ratnoj zoni na jugu Ukrajine i koja je trenutno pod ruskom kontrolom.

Iako je elektrana van funkcije, on je upozorio da opasnost ne dolazi iz tehničkih nedostataka, već iz rizika od vojnog udara.

“Za razliku od Černobilja, koji je koristio zastarjelu tehnologiju i imao ozbiljne bezbjednosne manjkavosti, Zaporožje koristi modernija rješenja iz 1990-ih, uključujući zaštitne kupole i savremenije reaktore. Međutim, problem je što se nalazi u zoni sukoba”, rekao je Grosi.

Istakao je da se u elektrani nalazi šest reaktora i velika količina upotrijebljenog nuklearnog goriva, što bi u slučaju direktnog napada moglo da dovede do ozbiljnog zagađenja i regionalne nuklearne katastrofe. Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je ranije da će raditi na tome da omogući svojoj zemlji da izgradi najjaču konvencionalnu vojsku u Evropi, i da ponovo učini njemačku ekonomiju “lokomotivom rasta”.

Naglasio je da će nemačka vlada “obezbijediti sva finansiranja koja su Bundesveru potrebna da postane najjača konvencionalna vojska u Evropi”.

“Naši prijatelji i partneri to očekuju od nas, i više od toga – oni to zapravo zahtijevaju od nas”, kazao je tada Merc.

Rekao je i to da će Njemačka “ispuniti svoje obaveze”, u interesu Njemačke i NATO-a.

Merc je priznao da bezbjednost i uticaj Njemačke u svijetu zavise od “ekonomske snage” te zemlje.

Njemačka vlada planira uvođenje nove forme vojne obaveze koja bi se na početku temeljila na dobrovoljnoj bazi, prenijeli su nedavno njemački mediji.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius je grupi parlamentarnih zastupnika predstavio nacrt zakona o vojnoj obavezi koja bi se temeljila na dobrovoljnosti.

Zakon predviđa skraćeni dobrovoljni vojni rok u trajanju od šest mjeseci, koji bi bilo moguće produžiti prema ličnoj želji.

Period od šest mjeseci omogućava obuku većeg broja vojnika od dosadašnje dvanaestomjesečne vojne službe.

Tokom ove skraćene vojne obuke regruti bi bili pripremani za jednostavnije zadaće poput kontrola ili čuvanja objekata. Svako produženje roka bi sa sobom donosilo dodatno stručno usavršavanje.

Prema medijskim izvorima, nacrt zakona predviđa ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka u slučaju da se na dobrovoljnoj bazi ne uspiju pokriti potrebe Bundesvera, prenijela je Hina.

Upitnici kojima bi se regrutovali novi dobrovoljni regruti bili bi podijeljeni svim pripadnicima jedne generacije koji bi se tim putem izjašnjavali o tome jesu li spremni na vojni rok ili ne.

Za muškarce bi ispunjavanje upitnika bilo obavezno, a za žene ne.

Pistorius planira povećanje sadašnjeg saziva Bundesvera na ukupno 460.000 pripadnika.

Stručnjaci smatraju da Bundesver neće uspjeti doći do potrebnog broja vojnika isključivo na dobrovoljnoj bazi.

Zato postoje zahtjevi da se u nacrt zakona ubaci klauzula koja bi omogućavala automatski prelazak na obavezno služenje vojnog roka u slučaju da dobrovoljno služenje ne pokrije potreban broj vojnika.

Nastavi čitati

Aktuelno