Connect with us

Svijet

OGLASIO SE CNN “Sve ide naopako za Ukrajinu, RUSIJA JE RAZARA”

Za Ukrajinu se ispostavlja da je maj najokrutniji mjesec, navodi se u nedavnoj analizi “CNN-a”.

Grad Vovčansk u sjevernoj oblasti Harkova, koji su Ukrajinci preuzeli od Rusa prije više od 18 mjeseci, probudilo je u petak intenzivno granatiranje i bombardovanje iz vazduha.

Rusija je pronašla drugi način da rastegne ionako tanku plavu liniju Ukrajine.

Predsjednik Volodimir Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici rekli su da su ruski napori da napreduju ka gradu osujećeni, ali su Rusi od tada pokušavali da prekinu putne veze sa Vovčanskom.

Rusi su u petak pokrenuli napade snage bataljona duž granice od 60 kilometara, tvrdeći da su zauzeli nekoliko sela u onome što je poznato kao ‘siva zona’ duž granice, nakon što su većinu svojih ofanzivnih sposobnosti ove godine fokusirali na brušenje napredak u Donjecku na istoku koji je zabilježio postepeni, ali značajan napredak.

Od subote se činilo da Rusi i dalje drže šačicu ukrajinskih pograničnih sela, dok se intenzivno bombardovanje iz vazduha nastavlja u oblasti Vovčanska.

Prekogranični napad je još jedan primjer šta ide naopako za Ukrajince ove godine. Njihove snage su tanko razvučene, sa mnogo manje artiljerije od ruskih, krajnje neadekvatnom protivvazdušnom odbranom i iznad svega nedostatkom vojnika. Njihovo stanje pogoršalo je suvo vrijeme, što je omogućilo ruskim mehanizovanim jedinicama da se lakše kreću.

 

Zamjenik šefa ukrajinske odbrambene obavještajne službe, general-major Vadim Skibicki, rekao je prošle nedjelje za Ekonomist: „Naš problem je veoma jednostavan: nemamo oružje. Uvijek su znali da će april i maj biti težak period za nas.

Ukrajinski obavještajci procjenjuju da uprkos ogromnim gubicima od početka invazije u punom obimu, Rusija sada ima više od pola miliona ljudi unutar Ukrajine ili na njenim granicama. Takođe „generiše podjelu rezervi“ u centralnoj Rusiji, kaže Skibicki.

Napad na sjevernu granicu prati stvaranje nove ruske vojne grupacije pod nazivom Sjever.

Džordž Baros sa Instituta za proučavanje rata u Vašingtonu rekao je da je Sjever „operativno značajna grupa”.

„Rusija je nastojala da stvori 60.000-100.000 vojnika za svoju grupu da napadne Harkov i procjenjujemo da je blizu 50.000“, kaže Baros, ali „i dalje ima mnogo borbene moći“.

Od ove nove snage jedinice oklopne pješadije su pokušale da pređu granicu. Dostupni dokazi sugerišu da su bili očekivani i da su pretrpeli značajne gubitke. Ali ako se pridruži više elitnih jedinica (postoje izvještaji da bi to mogli učiniti elementi iz drugih divizija), ambicije Rusije bi mogle da porastu.

Kako je ukrajinska jedinica specijalnih snaga izjavila ovog vikenda, „ovo je samo početak, Rusi imaju mostobran za dalje ofanzive“.

Jedan bivši ukrajinski oficir koji piše o sukobu na blogu “Frontelligence” kaže da „nedostatak ljudstva primorava Ukrajinu da izbjegava neprekidno raspoređivanje velikih jedinica duž granice, sa potpuno opremljenom artiljerijom spremnom za trenutnu upotrebu.

On očekuje da će se situacija razvijati, „sa ruskim snagama koje će rasporediti više jedinica da prodru u dodatna granična područja ili da pojačaju početne uspjehe“.

Nekoliko analitičara očekuje da Rusi prošire granične napade ka zapadu do Sumske oblasti, gdje su ruske specijalne snage višemjesečno napadale.

 

Grupacija Sjever nije mogla da napadne i zauzme grad veličine Harkova, ali to vjerovatno nije cilj. Baros kaže da je to umjesto toga da se primoraju ukrajinske snage da se okrenu iz Donjecka u oblast Harkova.

Rusi nastoje da „razblaže ukrajinske snage duž linije fronta od 600 milja i stvore mogućnosti, posebno u Donjeckoj oblasti, što je glavni operativni cilj Rusije za 2024.“, kaže Baros.

Najnoviji prekogranični napadi mogu takođe da skrenu ukrajinske jedinice sa odbrane Kupijanska, takođe u oblasti Harkova, gdje je ruski napad zastao mjesecima, kao i da stvori tampon zonu unutar Ukrajine za koju Kremlj kaže da želi da smanji napade na Ruski gradovi poput Belgoroda.

Ono što se dešava u Harkovu nije izolovano. Ukrajinska vojska je ove nedjelje priznala da je došlo do porasta u borbenim angažovanjima, što je vrhunac značajnog povećanja od marta do aprila.

U stvari, Rusi imaju ljudstvo da protežu ukrajinsku odbranu kroz više tačaka napada udaljenih stotinama kilometara, primoravajući Kijev da pogodi gdje i kada se očekuje proljećna ofanziva, navodi se u tekstu “CNN-a”.

Related Topics:

Svijet

VELIKI ZAOKRET ILI NOVA TENZIJA? Tramp nudi razgovor Iranu, uslov podigao prašinu!

Tramp je u intervjuu za Njujork post rekao da je spreman da se sastane sa najvišim iranskim liderima ako se postigne napredak u razgovorima.

Američki predsjednik je naveo da su Džej Di Vens, Stiv Vitkof, Džared Kušner i američki pregovarački tim na putu ka Islamabadu, gdje bi trebalo da stignu u roku od nekoliko sati.

– Trebalo bi da bude dijaloga sa Iranom, tako da pretpostavljam da se niko ne igra u ovoj fazi – rekao je Tramp.

Naglasio je da pregovori imaju jedan ključni i nesumnjivi zahtjev: Iran mora da se odrekne svog posedovanja nuklearnog oružja.

Tramp dodaje da bi bio spreman da se lično sastane sa iranskim liderima ako se postigne napredak.

To bi omogućilo Iranu da učestvuje u sledećoj rundi pregovora, a Teheran sada “pozitivno razmatra učešće u mirovnim pregovorima”, rekao je zvaničnik.

Konačna odluka još nije donijeta
Međutim, dodao je da konačna odluka još nije donijeta.

Iran je prethodno odbio američki prijedlog za drugu rundu direktnih mirovnih pregovora pre isteka prekida vatre.

Načelnik pakistanske vojske Asim Munir, ključni posrednik, prethodno je rekao Donaldu Trampu da je američka pomorska blokada glavna prepreka pregovorima.

Američke snage su uvele blokadu prošle nedelje i zaplijenile brod pod iranskom zastavom preko noći.

Indeks prenosi da je Munir Trampu poručio da je “blokada Ormuskog moreuza prepreka u razgovorima” s Iranom.

Tramp mu je na to odgovorio da će “razmotriti savjet” o tom ključnom plovnom putu, koji je suštinski zatvoren otkako su SAD i Izrael 28. februara započeli napade na Iran, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

EU NA NOGAMA! Nestašica avionskog goriva prijeti haosom u saobraćaju

Evropska unija priprema mjere za efikasniju raspodjelu avionskog goriva među državama članicama i obezbjeđivanje alternativnih izvora snabdjevanja, dok je transport energenata kroz Ormuski moreuz i dalje u zastoju zbog sukoba na Bliskom istoku.

Približno 40 odsto avionskog goriva koje koristi Evropska unija dolazi iz uvoza, a polovina tih količina prolazi kroz Ormuski moreuz.

Evropska komisija planira da u srijedu predstavi prijedlog, na osnovu kojeg bi već u maju mogle da budu aktivirane mjere za ublažavanje rizika od poremećaja u snabdjevanju avionskim gorivom, navodi se u nacrtu dokumenta u čiji je uvid imao Blumberg.

Brisel planira i smjernice koje bi omogućile fleksibilniju primjenu postojećih pravila, uključujući regulaciju aerodromskih slotova i postupanje u slučaju otkazivanja letova zbog nestašice goriva.

Predviđene su i mjere koje se odnose na praksu dodatnog točenja goriva na polaznim aerodromima, kako bi se izbjegle više cijene na dolaznim destinacijama.

Ako to ne bude dovoljno, Komisija razmatra i reviziju naftnih rezervi širom Evropske unije, uspostavljanje sistema za praćenje snabdjevanja gorivom, kao i mjere za maksimalno korišćenje rafinerijskih kapaciteta i jačanje domaće proizvodnje naprednih biogoriva.

Plan uključuje i širu strategiju za smanjenje ranjivosti EU na buduće energetske šokove, uz dodatni fokus na elektrifikaciju privrede i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

Turska organizuje sastanak Zelenskog i Putina, PRISUSTVOVAĆE I ERDOGAN I TRAMP

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je za potencijalni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Turskoj, izjavio je ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha.

Inicijativa za direktne pregovore

Govoreći za ukrajinsku agenciju Ukrinform na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, Sibiha je rekao da je Kijev već uputio apel Turskoj da razmotri organizaciju takvog susreta.

Prema njegovim riječima, sastanak bi mogao uključivati i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kao i američkog predsjednika Donalda Trumpa, prenosui turski list Hurijet.

Sibiha je naglasio da Turska ima kapacitet da postigne jedinstvene diplomatske rezultate i ubrza mirovni proces.

Prethodni pokušaji mira

Turska je već ranije bila domaćin pregovora između Rusije i Ukrajine, kako na početku rata, tako i tokom 2025. godine.

Tri runde razgovora održane su u Istanbulu, gdje su dogovorene razmjene zarobljenika i pripremljeni nacrti mogućeg mirovnog sporazuma.

Zastoj u pregovorima

Početkom ove godine održani su i pregovori uz posredovanje SAD u Abu Dabiju i Ženevi, ali su oni u međuvremenu zaustavljeni.

I Moskva i Kijev kao razlog navode preusmjeravanje američkog fokusa na sukob s Iranom.

Odnosi Ukrajine i Turske

Sibiha je istakao da Turska ima posebno mjesto u ukrajinskoj diplomatiji kao strateški partner.

Naglasio je i rast trgovinske razmjene između dvije zemlje, koja je u 2025. godini povećana za gotovo 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Nastavi čitati

Aktuelno