Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je u Njujorku da živimo u teškim vremenima i da je bezbjednosna arhitektura svijeta razbijena.

“Vrijeme u kojem danas živimo nije zabilježeno, depresivno je i nije dobro. Ljudi koji su na čelnim pozicijama, posebno u Evropi, rade jako loš posao i uopšte nisu dorasli tom zadatku. Neke stvari su nerješive, a način na koji se rješavaju dovodi do daljeg antagonizma i moguće do rata”, izjavio je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u nedjelju uveče u Njujorku, na prijemu za Hrvate koji žive i rade u tom gradu i na istočnoj obali SAD-a.

Upoređujući vreme Hladnog rata i današnje prilike, Milanović je podsjetio da je tada bilo izuzetno teško i da je bilo potrebno mnogo koncentracije da različiti ljudi sednu i razgovaraju o važnim pitanjima.

“Posljednjih dvadeset godina je sve razbijeno, bezbednosna arhitektura svijeta, posebno zapadnog svijeta i severne hemisfere, više ne postoji“, rekao je i dodao da danas „živimo u teškim vremenima“ i da zato „moramo gledati sebe, svoj posao i svoje interese te gledati da ne stršimo previše u savezima u kojima smo – NATO-u i Evropskoj uniji.”

Govoreći o stanju u EU i ulozi Hrvatske, Milanović je naglasio:

“Nažalost, stvari baš i ne funkcionišu onako kako su trebale funkcionisati. Tu ne mislim na privremene i povremene plasmane novca koji dolaze u Hrvatsku za, uglavnom, neproduktivne projekte i stvari koje Hrvatsku neće učiniti tehnološkom silom i neće učiniti bogatijom državom. Ali, bolje da i toga ima jer kada stane, imaćemo nove ozbiljne izazove. Hrvatska danas mora biti lojalna savezima u kojima je članica i mora poštovati obaveze koje je preuzela, ali isto tako nikada ne sme dopustiti da nas se uvuče u kombinacije i avanture koje nismo krojili jer to nije solidarnost. To od nas niko ne može tražiti i neće dobiti, što se mene tiče.”

Osvrćući se na rat u Gazi, Milanović je izjavio:

“Mi se možemo zalagati za priznanje Palestine. Kažu da to neće puno promeniti. Pa i neće, ali neke stvari se trebaju rješiti da bi se moglo ići dalje. Svijet neće biti bolji i ljepši, uvek će biti bremenit krizama, defektima, nedostacima i tome se moramo prilagoditi.”

Susret Milanovića i njegove supruge Sanje Musić Milanović s Hrvatima u Njujorku održan je uoči njegovog učešća na 80. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koje počinje danas. Milanovićev govor u UN-u predviđen je za srijedu, a danas će prisustvovati Međunarodnoj konferenciji o mirnom rješenju palestinskog pitanja i sprovođenju dvodržavnog rješenja.

Danka Ilić nestala je 26. marta 2024. godine, a njen slučaj je doveo do najobimnije i najteže rekonstrukcije u istoriji srpskog tužilaštva.

UViše javno tužilaštvo u Zaječaru stigli su rezultati analize vještaka iz Beograda činjenica koje su dobijene na terenu prilikom rekonstrukcije slučaja male Danke Ilić.

Rekonstrukcija čitavog događaja obavljena je 16. juna ove godine, kada je u Banjskom polju “preslikan” 26. mart 2024. godine, dan kada je Danka Ilić nestala.

Ovo je bila najobimnija i najteža rekonstrukcija u istoriji srpskog tužilaštva. Pripremana je mjesec dana, a učestvovalo je na desetine ljudi, počevši od svjedoka, osumnjičenih, majke djeteta, stručnjaka, tužioca, policije…

– Upravo smo dobili rezultate analize rekonstrukcije nestanka i ubistva koju je radio Nacionalni centar za kriminalističku forenziku Beograd. U njihovoj analizi sve se poklapa, vrijeme, izjave svjedoka, tragovi. Sada čekamo da nam stignu i rezultati analize rekonstrukcije Fakulteta tehničkih nauka, odsjek za saobraćaj iz Novog Sada. Oni, između ostalog, upoređuju činjenice sa terena, izjave svjedoka, pregledaju nadzorne kamere – navode u tužilaštvu.

Ovo je analiza koja se čeka u slučaju Danke Ilić
U suštini, stručnjaci iz Novog Sada treba da potvrde ili negiraju da li je vozilo osumnjičenih udarilo djevojčicu, kao i kretanje vozila tog dana i to u sekundi. Takođe, analiziraju se kretanja drugih automobila i to prijatelja osumnjičenih, srodnika, mještana, zatim vozila koja su se zatekla u blizini. Stručnjaci u Novom Sadu, osim što pregledaju sate snimaka kamera, upoređuju ih sa izjavama svjedoka i rekonstrukcijom, zaduženi su i za druge provjere koje se zbog istrage za sada ne iznose u javnost, piše Informer.

‘- Kada dobijemo nalaze iz Novog Sada, onda sve najprije šaljemo advokatima osumnjičenih jer bi možda oni imali neki prigovor, žalbu. Ukoliko nemaju, a sve se bude podudaralo sa ovim činjenicama koje imamo, mi optužnicu ne mijenjamo već je dajemo Višem javnom tužilaštvu u Negotinu. Međutim, dođe li do nepodudaranja idemo sve ispočetka – navode nezvanično u tužilaštvu.

Savjetnik predsjednika Srbije Miloš Vučević rekao je, povodom reagovanja evropskog komesara za proširenje EU Marte Kos na izmjene Zakona o udžbenicima, da se srpska država ne miješa u slovenačke udžbenike, te da ni Slovenija ne bi trebala u srpske.

– Ne mešamo se u slovenačke udžbenike, nemojte ni vi u srpske – naglasio je Vučević, povodom izjave Kosove da Evropska komisija i ona “sa velikom pažnjom prate razvoj događaja” kada je riječ o izmjenama Zakona o udžbenicima, te da je lično pokrenula to pitanje pred vlastima Srbije.

Vučević je rekao da mu je drago što “padaju maske”, te ukazao na otpor prema namjeri Srbije da štampa svoje nacionalne udžbenike za srpski jezik, svijet oko nas, muzičko, istoriju i geografiju.

– Za sve ostalo se takmičite, ali za ovo ne dozvoljava država jer direktno utiče na obrazovanje i vaspitanje generacija koje treba da vode zemlju – rekao je Vučević za televiziju “Pink”.

Vučević je istakao da srpska djeca ne treba da zaborave da su najviši vrhovi Srbije na Šar planini i Prokletijama, te da iz udžbenika ne smije biti izbačena ćirilica, kao ni srpski, ali i neki strani pisci.