Pomno pratimo proces sprovođenja izbora u BiH, odnosno kako će izbori biti realizovani, poručeno je danas iz Kabineta Kristijana Šmita, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.

Na samom početku kratkog saopštenja, oni ističu da je na Centralnoj izbornoj komisiji da osigura provođenje institucija, odnosno kako to oni navode “na nadležnim državnim institucijama”.

– Dužnost je nadležnih državnih institucija da osiguraju provođenje jasnog zakonskog okvira. Političari trebaju pokazati mudrost i odgovornost i raditi ka potpunom poštovanju prava glasača, ne preduzimajući pritom bilo kakve radnje koje bi narušavale postojeći ustavno-pravni okvir BiH. Kristijan Šmit i međunarodna zajednica će nastaviti pažljivo pratiti ovo pitanje – poručili su iz OHR, piše Klix.

Podsjetimo, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske su kasno sinoć usvojili Prijedlog izbornog zakona Republike Srpske.

Klix.ba

Penzioneri su decenijama gradili društvo i zbog toga moramo imati međugeneracijsku solidarnost. Za naše najstarije sugrađane obezbijedili smo besplatan prevoz, obezbijedićemo i kartice prijateljstva na osnovu kojih će imati popust pri kupovini hrane, lijekova, sredstava za higijenu, namještaja i robe široke potrošnje, rekao je narodni poslanik Nebojša Drinić, član Savjeta MZ Borik na današnjem sastanku sa penzionerima iz Borika.

Mnogobrojni penzioneri iskazali su zahvalnost za postavljanje novih klupa u Boriku i rampe kod Sportske dvorane “Borik” i brojne akcije koje je Drinić inicirao kao član Savjeta Mjesne zajednice Borik.

“Nikad se više nije radilo na uređenju Borika i zaista ovo naselje je poprimilo sasvim drugačiji, ljepši izgled. Postavljanjem česme u dvorištu Osnovne škole „Branko Ćopić“, novim košarkaškim terenom, vodilo se računa o djeci i mladima, a postavljanjem novih klupa i uređenjem zelenih površina nove generacije i Grad Banjaluka pokazuju brigu i o nama starijima”, rekao je Vitomir Šajinović, penzioner iz Borika.

“Penzioneri zaslužuju bolji i kvalitetniji život odmah, a ne za 16 godina. Mi im ne možemo povećati penzije, jer to nije u našoj nadležnosti, ali im možemo rasteriti budžet doživotnim karticama za besplatan prevoz koje ćemo podijeliti povodom Dana grada i karticama prijateljstva. Pripremamo i Dnevni centar u Boriku u kojem će naši penzioneri imati svoj kutak u kojem će moći da popiju kafu, čaj, porazgovaraju i druže se uz šah, domine”, naveo je Drinić.

Predsjednik DNS-a Nenad Nešić poručio je zamjeniku predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisu Zvizdiću da će Republika Srpska postojati sve dok je srpskog naroda.

“Da je bilo po željama drugih, Zvizdiću sličnih, nikada je ne bi ni bilo. Ali, bilo je po volji srpskog naroda”

Nešić je istakao da je “jadna zemlja u kojoj čovjek koji sjedi na čelu parlamenta zagovara da neko drugi donosi zakone, u kojoj čovjek koji treba da brani nezavisnost zakonodavne vlasti podržava njenu neustavnu uzurpaciju od jednog stranca”.

On je istakao da je upravo srpski narod taj koji se, boreći protiv namjesništva, bori se i za suverenitet BiH, dok se Zvizdić zalaže za kolonijalizam i sluganstvo.

“Zvizdićeve puste želje ostaće samo želje, a zahvaljujući njegovim politikama BiH je daleko od nezavisne i suverene države. Ako je Bošnjacima po volji da Zvizdić urušava BiH, neka to radi, a za Republiku Srpsku neka ne brine jer je ona vječna”, naglasio je Nešić.

On je rekao i kako bi volio da Zvizdić nađe u Ustavu BiH član koji propisuje da neko osim parlamenta može donositi zakone.

Napomenuo je da je osnovno načelo parlamentarne demokratije da parlamenti donose zakone po ustavom propisanoj proceduri i da u Evropi od 12. vijeka jedan pojedinac nije donosio zakone.

“To nije činio čak ni Benjamin Kalaj. Tužno je da Zvizdić vraća BiH devet vijekova nazad”, konstatovao je Nešić.

Nešić je ukazao da povelja UN propisuje načelo jednake suverenosti među članicama UN i zabranjuje stanje starateljstva, a Ustav BiH precizno propisuje proceduru donošenja zakona, saopšteno je iz DNS-a.

Prema njegovim riječima, Aneks 10 Dejtonskog sporazuma propisuje da se visoki predstavnik imenuje rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN i daje ovlaštenja da arbitrira unutar BiH i tumači Dejtonski sporazum, a Kristijan Šmit nema ni rezoluciju, niti je organ u zakonodavnom postupku.