Connect with us

Društvo

OGROMNA CIFRA: Porez na bogatstvo bi BiH godišnje MOGAO DA DONESE 490 miliona

Ako bi kojim slučajem bio uveden porez na bogatstvo, nalik onom u Španiji, u BiH bi na godišnjem nivou bilo prikupljeno čak 490 miliona maraka, odnosno 41 na mjesečnom, što bi onda moglo biti upotrijebljeno za rješavanje problema siromaštva i borbu protiv klimatskih promjena.

Navedeno je ovo u analizi koju je nedavno uradila grupa aktivista iz “Taks džastis netvorka”, koji pripada mreži organizacija koje se zalažu za poresku pravdu, a u kojoj se procjenjuje koliko prihoda svaka zemlja može da prikupi oporezujući bogatstvo. Oni su na kraju došli do podatka da bi uvođenjem ovog poreza moglo biti inkasirano više od dva biliona dolara na globalnom nivou godišnje, što bi vrijednost budžeta zemalja, pojedinačno gledajući – podiglo u prosjeku za oko sedam odsto. Kada je u pitanju region, procjenjuje se da bi Crna Gora na ovaj način prikupila oko 40 miliona dolara godišnje, Sjeverna Makedonija 74, a Hrvatska čak 1,7 milijardi, piše Glas Srpske.

Oni su kao reper uzeli model koji je španska vlada predvođena socijalističkim premijerom Pedrom Sančezom uvela krajem 2022. godine. Radi se o privremenom porezu na bogatstvo pojedinaca čija je imovina procijenjena na više od tri miliona evra. Istakli su i da ovakve i slične poreske reforme koje ciljaju na bogate nisu dovele do preseljenja u druge zemlje te da je samo 0,01 odsto najbogatijih domaćinstava spakovalo kofere i preselilo se u neku drugu zemlju nakon ovakvih i sličnih poreskih reformi. Pojašnjavajući zašto bi, između ostalog, trebalo uvesti ovakve i slične poreze, autori analize ukazuju na to da tek jedan mali broj ljudi drži u svojim rukama većinu globalnog bogatstva, više od četvrtine u svakoj zemlji. Kao primjer su naveli da jedan milijarder posjeduje više bogatstva nego što bi prosječno domaćinstvo moglo da potroši za 10.000 godina.

Do tog enormnog bogatstva oni su došli jednim dijelom i zbog dosadašnjih poreskih politika. Korijen problema je, prema njihovom mišljenju, što se stečeno bogatstvo obično oporezuje po daleko nižim stopama od znojem zarađenog (plate). Kako su dalje naveli, samo polovina bogatstva stvorenog širom svijeta svake godine ide ljudima koji zarađuju za život – ostatak se prikuplja kao renta, kamate, dividende i kapitalna dobit. Navode i da trojica od pet najbogatijih ljudi na Forbsovoj listi milijardera za 2024. imaju platu – jedan dolar. Smatraju da je ovo stanje neodrživo, postavljajući pitanje – zašto se svijet ne osjeća bogatijim uprkos tome što ima više bogatstva nego ikada ranije.

Na kraju upozoravaju i da ekstremna akumulacija bogatstva u rukama malog broja ljudi ne samo da stvara velike društvene i socijalne podjele, već i ekonomije zemalja čini sve manje produktivnijim, jer oni koji imaju “milione i kamione”, ne ulažu u realnu ekonomiju, već u luksuz i maglu, baveći se isključivo berzanskim spekulacijama. Autori ove analize na kraju su istakli da bi ove promjene okončale pošast globalne zloupotrebe poreza od strane velikih korporacija i superbogatih.

Kada je u pitanju BiH, prije sedam, osam godina bilo je određenih prijedloga da bude uveden porez na bogatstvo, ali sve je ostalo na pustoj političkoj priči, koja je prije svega korišćena u predizborne svrhe.

Norveška, Španija i Švajcarska

Za razliku od poreza na dohodak i kapitalnu dobit, porez na bogatstvo smatra se sveobuhvatnijim načinom obračunavanja ukupnog bogatstva pojedinca. Trenutno samo tri zemlje u Evropi ubiru porez na neto bogatstvo – Norveška, Španija i Švajcarska. Norveška naplaćuje porez na bogatstvo od jedan odsto na vrijednost imovine veće od 150.000 evra, pri čemu 0,7 odsto ide opštinama, a 0,3 odsto vladi. U slučaju da neko ima bogatstvo veće od 1,8 miliona evra, poreska stopa mu iznosi 1,1 odsto. Španija je uvela takozvani progresivni porez u rasponu od 0,16 do 3,5 odsto, za one koji imaju bogatstvo veće od 750.000 evra. Osim toga, ova država je prije par godina uvela i porez solidarnosti od 1,7do 3,5 odsto onima čija cjelokupna imovina premašuje vrijednost tri miliona evra.

Related Topics:

Društvo

Rod trešnje potpuno uništen! Cijene rekordne – kilogram i do 20 KM

Ovogodišnji rod trešnje na području Distrikta Brčko, zbog izuzetno loših vremenskih prilika tokom perioda cvjetanja i neadekvatnog oprašivanja, u potpunosti je uništen – kazao je Fadil Čandić, inžinjer poljoprivrede i uzgajivač trešanja iz brčanskog sela Šatorovići.

Po njegovim riječima, osim neblagovremenog oprašivanja cvata dodatni problem proizvođačima trešanja izazivaju smrdibube koje uništavaju preostali plod koji se formirao te sušenje listova stabla zbog bakterija koje napadaju list.
– Imali smo izuzetno kišovit period u vrijeme cvatnje i cvijet trešnje nije mogao da se sam oplodi jer su potrebne pčele, a one zbog kiše nisu mogle uraditi svoj posao – pojasnio je Čandić i dodao da su hladno vrijeme i mrazevi dodatno uticali na loš rod trešnje.

Trenutno imaju problem i sa bolestima lista koju izaziva gljivica “blumerija japi” koja napada list te postaje pjegav, dobija bakrenu boju i koji će na kraju i opast.
On smatra da ove godine na tržištu vlada previsoka cijena trešanja jer je ponuda izuzetno mala, a, kako dodaje, rijetki su građani koji mogu izdvojiti i do 20 KM za jedan kilogram a i nisu najboljeg kvaliteta.

Na 400 stabala trešnje koliko ima u svom voćnjaku, Fadil Čandić je tvrdi ubrao ne više od pet kilograma ukupno, a očekivao je najmanje do 40 kg po jednom stablu.

Čandić kaže da je podsticajna politika u Distriktu od 600 KM za jedan hektar, kada je riječ o proizvođačima trešanja, izuzetno mala i da se to mora promijeniti kako bi se u budućnosti ovo voće sačuvalo.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI SE PONOVITI SITUACIJA IZ ŠPANIJE? Balkanu ovog ljeta prijeti novi veliki nestanak struje

Institut za energiju jugoistočne Еvrope (IЕNЕ) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.

Obnovljivi izvori
– Jugoistočna Еvropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pažljivim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čistiju i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IЕNЕ u analizi „Koliko je jugoistočna Еvropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugaliji.

Ranjivost sistema u ovom dijelu Еvrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.

Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za Avaz da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.

Visoka potrošnja
– Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature vazduha, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do „ispadanja“ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, „ispadne“ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i „ispadanje“ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.

Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.

Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja ЕU, što je jedan od zahtjeva i Еnergetske zajednice.

Avaz

Nastavi čitati

Aktuelno