Connect with us

Društvo

OGROMNA CIFRA: Porez na bogatstvo bi BiH godišnje MOGAO DA DONESE 490 miliona

Ako bi kojim slučajem bio uveden porez na bogatstvo, nalik onom u Španiji, u BiH bi na godišnjem nivou bilo prikupljeno čak 490 miliona maraka, odnosno 41 na mjesečnom, što bi onda moglo biti upotrijebljeno za rješavanje problema siromaštva i borbu protiv klimatskih promjena.

Navedeno je ovo u analizi koju je nedavno uradila grupa aktivista iz “Taks džastis netvorka”, koji pripada mreži organizacija koje se zalažu za poresku pravdu, a u kojoj se procjenjuje koliko prihoda svaka zemlja može da prikupi oporezujući bogatstvo. Oni su na kraju došli do podatka da bi uvođenjem ovog poreza moglo biti inkasirano više od dva biliona dolara na globalnom nivou godišnje, što bi vrijednost budžeta zemalja, pojedinačno gledajući – podiglo u prosjeku za oko sedam odsto. Kada je u pitanju region, procjenjuje se da bi Crna Gora na ovaj način prikupila oko 40 miliona dolara godišnje, Sjeverna Makedonija 74, a Hrvatska čak 1,7 milijardi, piše Glas Srpske.

Oni su kao reper uzeli model koji je španska vlada predvođena socijalističkim premijerom Pedrom Sančezom uvela krajem 2022. godine. Radi se o privremenom porezu na bogatstvo pojedinaca čija je imovina procijenjena na više od tri miliona evra. Istakli su i da ovakve i slične poreske reforme koje ciljaju na bogate nisu dovele do preseljenja u druge zemlje te da je samo 0,01 odsto najbogatijih domaćinstava spakovalo kofere i preselilo se u neku drugu zemlju nakon ovakvih i sličnih poreskih reformi. Pojašnjavajući zašto bi, između ostalog, trebalo uvesti ovakve i slične poreze, autori analize ukazuju na to da tek jedan mali broj ljudi drži u svojim rukama većinu globalnog bogatstva, više od četvrtine u svakoj zemlji. Kao primjer su naveli da jedan milijarder posjeduje više bogatstva nego što bi prosječno domaćinstvo moglo da potroši za 10.000 godina.

Do tog enormnog bogatstva oni su došli jednim dijelom i zbog dosadašnjih poreskih politika. Korijen problema je, prema njihovom mišljenju, što se stečeno bogatstvo obično oporezuje po daleko nižim stopama od znojem zarađenog (plate). Kako su dalje naveli, samo polovina bogatstva stvorenog širom svijeta svake godine ide ljudima koji zarađuju za život – ostatak se prikuplja kao renta, kamate, dividende i kapitalna dobit. Navode i da trojica od pet najbogatijih ljudi na Forbsovoj listi milijardera za 2024. imaju platu – jedan dolar. Smatraju da je ovo stanje neodrživo, postavljajući pitanje – zašto se svijet ne osjeća bogatijim uprkos tome što ima više bogatstva nego ikada ranije.

Na kraju upozoravaju i da ekstremna akumulacija bogatstva u rukama malog broja ljudi ne samo da stvara velike društvene i socijalne podjele, već i ekonomije zemalja čini sve manje produktivnijim, jer oni koji imaju “milione i kamione”, ne ulažu u realnu ekonomiju, već u luksuz i maglu, baveći se isključivo berzanskim spekulacijama. Autori ove analize na kraju su istakli da bi ove promjene okončale pošast globalne zloupotrebe poreza od strane velikih korporacija i superbogatih.

Kada je u pitanju BiH, prije sedam, osam godina bilo je određenih prijedloga da bude uveden porez na bogatstvo, ali sve je ostalo na pustoj političkoj priči, koja je prije svega korišćena u predizborne svrhe.

Norveška, Španija i Švajcarska

Za razliku od poreza na dohodak i kapitalnu dobit, porez na bogatstvo smatra se sveobuhvatnijim načinom obračunavanja ukupnog bogatstva pojedinca. Trenutno samo tri zemlje u Evropi ubiru porez na neto bogatstvo – Norveška, Španija i Švajcarska. Norveška naplaćuje porez na bogatstvo od jedan odsto na vrijednost imovine veće od 150.000 evra, pri čemu 0,7 odsto ide opštinama, a 0,3 odsto vladi. U slučaju da neko ima bogatstvo veće od 1,8 miliona evra, poreska stopa mu iznosi 1,1 odsto. Španija je uvela takozvani progresivni porez u rasponu od 0,16 do 3,5 odsto, za one koji imaju bogatstvo veće od 750.000 evra. Osim toga, ova država je prije par godina uvela i porez solidarnosti od 1,7do 3,5 odsto onima čija cjelokupna imovina premašuje vrijednost tri miliona evra.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, poslije podne naoblačenje

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje sunčano i toplo, uz umjeren porast oblačnosti poslije podne.

Ujutru će biti svježe, a poslije podne očekuje se postepeno naoblačenje od zapada, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren zapadni i jugozapadni vjetar, koji će uveče na zapadu postepeno jačati. Minimalna temperatura vazduha biće od 11 do 16, na jugu oko 20, u višim predjelima od osam, dok će maksimalna dnevna iznositi od 29 do 35, u višim predjelima od 25 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

NJEMAČKI INSTITUT PROGNOZIRA: Cijene širom svijeta nastavljaju da rastu

Očekuje se da će globalna inflacija ostati visoka u ovoj godini prema istraživanju njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja IFO, koji prognozira da će potrošačke cijene porasti u prosjeku za četiri odsto širom svijeta.

Institut IFO, čije je sjedište u Minhenu, objavio je rezultate kvartalne ankete među ekonomskim stručnjacima širom svijeta.

“Očekivanja o kratkoročnim i dugoročnim stopama inflacije ostaju relativno nepromijenjena na globalnom nivou”, naveo je IFO u saopštenju koje prenosi agencija DPA.

Iako ostaje nepromijenjena u odnosu na prethodni kvartal, prognoze za inflaciju u 2025. godini značajno variraju od regiona do regiona, pokazuje anketa, sa najnižom prognozom stope za Zapadnu Evropu od 1,8 odsto.

U Sjevernoj Americi, na sjeveru Evrope i Okeaniji očekuje se da će stope inflacije biti nešto više, od 2,7 do 3,1 odsto.

“Primjetno je da očekivanja u Sjevernoj Americi ostaju povišena u odnosu na kraj prethodne godine, što odražava i dalje postojeće inflatorne pritiske”, piše u saopštenju.

Očekuje se da će najveći rast cijena pogoditi Istočnu i Sjevernu Afriku, gdje se predviđa da će inflacija dostići 22,9 i 40,8 odsto u ovoj godini.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE PREOBRAŽENJE GOSPODNJE! Preobražava se i gora i voda

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Preobraženje Gospodnje. U pravoslavlju se Preobraženje ubraja u 12 velikih Hristovih praznika.
Prema narodnom predanju, na ovaj dan počinju da se preobražavaju i gora i voda, najavljujući skoru jesen, prenosi RTS.

Preobraženje je posvećeno Hristovom preobraženju na gori Tavor, kada je najavljeno stradanje i slava sina božijeg. Jednoga dana, treće godine propovijedi na zemlji, Isus na molitvu povede apostole Petra, Jakova i Jovana na goru Tavor. Dok se molio, njegovo lice se izmijeni i zasija kao sunce, a odjeća postade sjajna i bijela kao snijeg, kaže Biblija. Tako se on preobrazi pred njima, čime se prvi put božanska priroda Isusova učinila vidljivom.

Na ikoni Preobraženja predstavljen je Isus Hristos na gori u bijeloj ojdeći, okružen svjetlošću.

Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao „ljetnje Bogojavljenje“, jer su se i tada, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca. Vjeruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju “Božja vrata” na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje.

Preobraženje uvijek pada u vreme Gospojinskog posta. Zato je praznična trpeza uvijek posna, obogaćena ribom i vinom.

U crkvama, na kraju svetih liturgija, osveštava se grožđe i dijeli narodu, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, a u krajevima gdje nema grožđa, drugo voće.

Brojni su hramovi posvećeni ovom prazniku, u mnogim mjestima održavaju se vašari.

Na Preobraženje se, prema narodnom vjerovanju, „preobražava list u gori i kamen u vodi“, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija. Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava.

Žene uoči Preobraženja vežu crveni ili bijeli konac oko ruke i pomisle želju. Ako se konac ne prekine u toku dana, želja će se ispuniti.

Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina.

U narodu se slavi Preobraženje kao prelaz iz ljetnjeg u zimski period, kad vazduh i voda postaju hladniji, lišće počinje da žuti i sve u prirodi što je do tada bujalo polako vene.

Već oko Preobraženja prolaze nesnosne vrućine i vrijeme postaje hladnije, naročito noću. Zbog te promjene u prirodi nastala je u narodu izreka: “Preobraženje je, preobražava se i gora i voda”.

Takođe se nekad vjerovalo da je Preobraženje posljednji dan za kupanje u rekama.

Prema rasprostranjenom verovanju, na ovaj dan se ne radi, takođe, na ovaj dan ne treba preko dana spavati, jer ko tada odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv.

Nije dobro ni da neko plače jer će plakati cele godine, a ni da ljudi cijeli dan provedu u kafani – da im ne pređe u naviku i da ne postanu raspikuće.

Ali ono što obavezno treba učiniti jeste da prvi put probate grožđe.

Vjeruje se da ako je na ovaj dan lijepo vrijeme, sledeće godine neće biti dobra ljetina.

Nastavi čitati

Aktuelno