Connect with us

Svijet

OGROMNO ZAGAĐENJE: U okeanima 171 BILION komada PLASTIKE

– Procenjuje se da više od 170 biliona komada plastike sada pluta u okeanima širom sveta, kažu naučnici, a prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Plastika ubija ribu i druge morske životinje i potrebne su stotine godina da se razgradi na manje štetne materijale.Zagađenje bi moglo da se utrostruči do 2040. ako se ne preduzme ništa, upozoravaju naučnici.

Prošle nedjelje, potpisan je istorijski sporazum pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija čiji je cilj da zaštiti 30 odsto okeana.

Prethodno je grupa naučnika sprovela analize počevši od 1979. i dodala najnovije podatke koje su prikupile ekspedicije koje po morima postavljaju mreže za prikupljanje plastike.

Podaci o plastici prikupljenoj u mrežama se potom dodaju u matematički model kojim se izračunava globalna zagađenost.

„Više od 170 biliona komada plastike se nalazi u okeanima”, rekao je za Bi-Bi-Si njuz glavni autor studije doktor Markus Eriksen iz Instituta 5 Gajres.

Plastika za jednokratnu upotrebu kao što su boce, ambalaža, oprema za pecanje ili drugi predmeti se vremenom raspadaju na manje komade usljed sunčeve svjetlosti ili mehaničke degradacije.

Divlje životinje poput kitova, morskih ptica, kornjača i riba često mešaju plastiku sa hranom i mogu umrijeti od gladi dok im ispunjava stomake.

Komadi plastike takođe ulaze u vodu za piće, a mikroplastika je pronađena u ljudskim plućima, venama i placenti.

Naučnici kažu da još ne znamo dovoljno o ​​tome da li mikroplastika negativno utiče na zdravlje ljudi.

Koncentracija plastike u okeanima značajno je porasla sa oko 16 biliona komada u 2005. na 171 bilion u 2019.

Doktor Eriksen kaže da naučnici nisu sigurni zašto je tako, ali bi se to moglo objasniti jačim zakonima koji su zamijenjeni dobrovoljnim sporazumima, razbijanjem plastike ili činjenicom da je prikupljeno manje podataka.

Najveća koncentracija plastike trenutno je u Sjevernom moru, dijelu Atlantskog okeana, a velike plutajuće mase plastike uočene su i na Pacifiku.

Autori takođe sugerišu da promenljivi nivoi zagađenja prije 2000. godine mogu biti posljedica efikasnosti sporazuma ili politika koje regulišu zagađenje.

Tokom 80-ih godina nekoliko pravno obavezujućih međunarodnih sporazuma nalagalo je zemljama da prestanu da odbacuju plastiku u okeane, kao i da očiste određene količine.

Kasnije su uslijedili dobrovoljni sporazumi za koje autori kažu da su možda bili manje efikasni i mogli bi da objasne porast plastike od oko 2000. nadalje.

Autori tvrde da se rješenja moraju usredsrediti na smanjenje količine proizvedene i korišćene plastike, umjesto na čišćenje okeana i recikliranje jer je manje vjerovatno da će to zaustaviti tok zagađenja.

(Glas Srpske)

Related Topics:

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI I MAKRON NA SASTANKU! Razgovor o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati.

Bilateralni razgovor je u toku, prenosi francuska televizija BFM.

Iz Predsjedništva je ranije najavljeno da će Makron i Zelenski razgovarati o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini u nastavku nedavnih razgovora iz Ženeve o američkom mirovnom planu u teškoj koordinaciji sa evropskim partnerima.

Jelisejska palata je saopštila da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u okviru „koalicije voljnih“.

Nakon sastanka Makrona i Zelenskog, planirana je konferencija za novinare.

Takođe je planirano da Zelenski posjeti proizvodne pogone francuske kompanije Daso, prenosi Ukrinform.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: „Orban više ne traži dozvole iz Berlina, MAĐARSKA VODI POLITIKU SVOJIH INTERESA!“

Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Nastavi čitati

Aktuelno