Connect with us

Svijet

OKREĆE SE KOLO SREĆE… Ko je Fridrih Merc, novi kancelar Njemačke: Merkelova ga izbacila iz CDU, sad je najmoćniji

Lider koalicije CDU/CSU Fridrih Merc je novi kancelar Nemačke. On je izabran u drugom krugu, nakon što je u prvom doživeo debakl. Evropskoj javnosti je poznat kao političar kog je Angela Merkel izbacila iz vrha stranke, a sad se vraća na političku, ali ga čekaju teški zadaci.

Fridrih Merc (69) je tako postao najstariji kancelar u trenutku preuzimanja dužnosti od vremena Konrada Adenauera, koji je 1949. godine, kao prvi kancelar nove Savezne Republike Nemačke, preuzeo ovu funkciju sa 73 godine.

I Olaf Šolc i Merc su pravnici, ali potpuno su različiti tipovi. Visoki političar CDU odmah upada u oči kada uđe u prostoriju ili izađe na binu. U direktnom kontaktu deluje pristupačno i čak duhovito. Međutim, kada se, što često radi, previše okomi na sagovornike, to ne ostavlja uvek povoljan utisak.

Dva politička života
Merc je, u suštini, imao dva politička života – jedan pre Angele Merkel i jedan posle nje. Kada je Merkelova 2002. preuzela vlast u demohrišćanskom poslaničkom klubu, a potom 2005. postala kancelarka, znatno konzervativniji Merc se povukao. Godinama je bio daleko od politike.

Još 2001. godine sam je sebe u razgovorima istakao kao kandidata za kancelara na izborima 2002. godine. Međutim, demohrišćani su se tada odlučili za bavarskog političara Edmunda Štojbera, koji se suprotstavio socijaldemokratskom kancelaru Gerhardu Šrederu i izgubio. Merc se postepeno udaljio od političke scene i ponovo radio kao pravnik. Od 2009. nije se više kandidovao za Bundestag.

Merc je iz brdskog područja Vestfalije na zapadu Nemačke. Katolik je i pravnik, kao i njegov otac. Do danas živi nedaleko od mesta gde je rođen. Sa 33 godine, on je 1989. godine ušao u Evropski parlament kao poslanik CDU, gde je ostao pet godina. Potom je prešao u Bundestag, gde je brzo stekao reputaciju dobrog i oštrog govornika. Njegove reči u poslaničkom klubu CDU/CSU imale su težinu.

Mercov izlazak iz politike bio je odskočna daska u poslovnom svetu. Od 2005. do 2021. radio je u jednoj međunarodnoj advokatskoj kancelariji i preuzimao vodeće pozicije u nadzornim i upravnim odborima. Od 2016. do 2020. bio je predsednik Nadzornog odbora nemačkog ogranka najveće svetske kompanije za upravljanje imovinom – “Blekrok”.

Nakon što je Merkel najavila svoje povlačenje iz politike 2021. godine, Merc se vratio i postepeno napredovao. Tek u trećem pokušaju, demohrišćani su ga 2022. izabrali za predsednika stranke. Do tada je izgradio reputaciju ekonomsko-liberalnog predstavnika konzervativnog krila CDU-a.

“Problemi sa strancima” i “male paše”
Još devedesetih se Merc u Bundestagu izjašnjavao protiv liberalizacije zakona o pobačaju i protiv preimplantacione dijagnostike. Kada je parlament 1997. godine odlučio da se silovanje u braku zakonski tretira kao i svako drugo silovanje, Merc je glasao protiv te mere.

Kao poslanik CDU, uvek je bio za korišćenje nuklearne energije. Zalagao se za liberalniju ekonomsku politiku i smanjenje birokratije. Još pre 25 godina kritikovao je nemačku migracionu politiku, govoreći o “problemima sa strancima” i insistirajući na konceptu “vodeće kulture”.

Neke od tih tema sada ponovo pokreće, u izmenjenim političkim i društvenim okolnostima. Početkom 2023. godine govorio je o nedostatku integracije stranaca u Nemačkoj. U emisiji Markus Lanc na Drugom programu nemačke televizije (ZDF) rekao je:

“Postoje ljudi koji u Nemačkoj zapravo nemaju šta da traže, koje već duže vreme tolerišemo, koje ne vraćamo i ne deportujemo, a onda se čudimo što dolazi do ovakvih ekscesa”.

Takođe je tvrdio da očevi oduzimaju nastavnicima i profesorima, naročito profesorkama, svaki autoritet nad njihovom decom, koja su zapravo “male paše”.

Koketiranje sa desnicom
Nemački parlament je u januaru uprkos oštrom protivljenju aktuelnog kancelara Olafa Šolca, usvojio restriktivan predlog opozicionih demohrišćana o migraciji i azilu.

Predlog je usvojen uz pomoć glasova desničarske Alternative za Nemačku, sa 348 poslanika koji su glasali za, 345 protiv i 10 uzdržanih.

Merc je zbog ovog bio na meti kritika mnogih, uključujući i nekadašnju kancelarku Angelu Merkel, prenosi DW.

Svijet

TRAMP: Sve je sravnjeno sa zemljom

Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se više puta nakon što su u Iranu gađana nuklearna postrojenja.

U najnovijoj objavi on se gotovo hvali zbog precizno pogođene mete, a potom je objasnio kako je utvrđeno da je sve sravnjeno sa zemljom.

“Monumentalna šteta je nanijeta svim nuklearnim postrojenjima u Iranu, što potvrđuju satelitski snimci. Riječ ‘uništenje’ je potpuno tačna! Bijela struktura koja se vidi duboko je ugrađena u stijenu, čak joj je i krov daleko ispod nivoa zemlje i potpuno zaštićen od plamena. Najveća šteta dogodila se duboko ispod površine. Direktan pogodak!”, napisao je Tramp na mrežui Truthsocial, prenosi Telegraf.

Malo ranije, objavio je i da su udari bili snažni i precizni.

“Naša vojska pokazala je veliku vještinu”, napisao je Tramp na svom nalogu na mreži Istina (Truth Social).

On je prethodno rekao da su sinoćni udari “uzeli bombu iz ruku Irana”.

“Juče smo imali spektakularan vojni uspeh, uzevši im ‘bombu’ direktno iz ruku (a oni bi je iskoristili kad bi mogli!)”, napisao je Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

ARSENAL IRANA: Koje su rakete ispaljene na Izrael i šta još imaju na raspolaganju

Iranski mediji su izvjestili da je Islamska Republika upotrebila svoje napredne balističke rakete “Hadž Kasem” u posljednjem napadu na Izrael.

Ovo je bio dio odgovora Teherana na američki napad na iranska nuklearna postrojenja.

Iran posjeduje širok spektar balističkih raketa, od kojih su neke razvijene zajedničkim snagama Oružanih snaga Irana i Iranske revolucionarne garde (IRGC).

Posljednjih godina, Teheran je prioritetno ulagao u raketni program kao temelj svoje strateške moći, preusmjeravajući sredstva sa modernizacije ratnog zrakoplovstva i protivvazdušne odbrane, piše Jerusalem Post.

Hipersonične rakete: Prijetnja ili hvalisavost?
Iran često prijeti raspoređivanjem hipersoničnih raketa u nastojanju da proširi strah. Međutim, do danas Teheran nije pokazao operativne sposobnosti u ovoj oblasti.

“Hipersonično” se odnosi na projektile koji putuju brzinom većom od 5.000 kilometara na sat – brzinom koju gotovo sve balističke rakete već postižu. Termin je obično rezervisan za rakete sposobne za ekstremne brzine i oštre, nepredvidive manevre, što presretanje čini mnogo težim.

Takve manevarske rakete predstavljaju jedinstven izazov za sisteme poput izraelskog sistema Arrow ili američke baterije THAAD raspoređene u regiji. Za razliku od tradicionalnih balističkih raketa, koje slijede unaprijed određenu putanju, manevarske bojeve glave mogu prilagoditi kurs usred leta, što otežava praćenje i presretanje, prenosi Avaz.

Iako je Iran prikazao takve rakete tokom vojnih parada i označio određene postojeće rakete kao hipersonične, još uvijek nije demonstrirao stvarne sposobnosti. Za sada, praktična tehnologija hipersoničnih raketa ostaje domen Sjedinjenih Država, Rusije i Kine.

Najbrži projektil
Raketa Haj Qassem je napredna raketa, predstavljena 2020. godine, koja navodno dostiže brzinu od 12.000 kilometara na sat s dometom od 1.400 kilometara i nosi bojevu glavu od 500 kilograma. Nazvana je po Kasimu Solemaniju (Qassem Soleimani), pokojnom komandantu snaga Quds IRGC-a, koji je poginuo u američkom vazdušnom napadu.

Predstavljen 2024. godine, projektil Emad je najpoznatiji po svojoj manevarijskoj bojevoj glavi, koja mu omogućava promjenu putanje nakon ponovnog ulaska u atmosferu. Ova karakteristika je dizajnirana da obmane radarske sisteme i rakete presretače. Ima domet od 1.700 kilometara i koristi tečno gorivo, što zahtijeva složene procedure prije lansiranja, ali nudi visoku energetsku efikasnost. Njegova bojeva glava teži približno 750 kilograma.

Predstavljen 2022. godine, projektil Kheibar Shekan je nazvan po bici kod Khaybara iz 7. vijeka. Ima domet od 1.500 kilometara i bio je prvi iranski projektil na čvrsto gorivo, što je omogućilo brže vrijeme lansiranja i veću operativnu spremnost. Procjenjuje se da bojeva glava teži 500 kilograma.

Najteži i najbrži projektil u iranskom arsenalu, baziran na sjevernokorejskom Hwasong-10, Khorramshahr ima domet od 2.000 kilometara i nosi masivnu bojevu glavu od 1.500 kilograma. Njegova brzina prodiranja dostiže 14.000 kilometara na sat. Varijanta uključuje kasetnu bojevu glavu sa podmunicijom dizajniranom za široko rasprostranjenu štetu. Jedan takav projektil je navodno prošle sedmice pogodio Medicinski centar Soroka u Beershebi.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKA AMBASADA U KATARU poručila svojim građanima “NE IZLAZITE IZ KUĆA”

Američka ambasada u Kataru danas je uputila elektronsku poštu svojim državljanima u toj zemlji, preporučujući im da ostanu u svojim domovima do daljnjeg. Kako je navedeno u poruci, riječ je o „mjeri opreza“, bez dodatnih informacija ili pojašnjenja o razlozima ovog upozorenja.

Nakon ove poruke oglasile su se i katarske vlasti, poručivši da je bezbjednosna situacija u zemlji stabilna. Portparol Ministarstva vanjskih poslova Madžed al-Ansari rekao je da upozorenje američke ambasade ne ukazuje na postojanje bilo kakve konkretne prijetnje.

— Država je spremna da preduzme sve neophodne mjere kako bi obezbijedila sigurnost svojih građana i svih stanovnika Katara — navodi se u njegovom saopštenju.

Nastavi čitati

Aktuelno