Connect with us

Društvo

ONO O ČEMU SVI ĆUTE, ALI ĆE SE SJETITI U KAMPANJI! Za 13 godina Srpska ostala bez 34.000 učenika

U osnovne i srednje škole u Srpskoj kreće više od 153.000 učenika, ovakve smo najave iz Ministarstva prosvete RS slušali prije 13 godina. Do danas, ukupan broj đaka smanjio se za čak 34.000.

Procjene su da u školskim klupama trenutno imamo oko 119.000 učenika osnovnih i srednjih škola, i to na osnovu statističkih podataka od lani, kada su u Srpskoj bila 84.643 osnovca i 35.000 srednjoškolaca.

Zvanične statističke podatke za ovu školsku godinu tek očekujemo, a prve informacije iz Ministarstva prosvjete kažu da je u školu krenulo oko 8.900 prvačića, dok ih je prošle godine upisano 9.152.

Poražavajuća statistika

Što se tiče srednjih škola, u prve razrede je, po trenutno dostupnim, podacima upisano oko 9.440 učenika, dok su lani upisana 9.303 đaka.

Iako svakodnevno slušamo kako nas je sve manje u Srpskoj, situacija je još poraznija kada brojke uporedimo na jednom mjestu.

Aleksandar Majić, sa katedre za društvenu geografiju i demografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, upozorava da Srpska nakon građanskog rata bilježi strmoglav pad broja učenika. Od 1996. godine, od kada se vode statistički podaci, broj osnovaca smanjio se za 43.000! Osnovne škole je te poslijeratne godine pohađalo 127.000 đaka, da bismo vremenom došli do broja od 84.000 osnovaca.

– Da smo ostali na onom sistemu obrazovanja od osam razreda, ovaj pad bi bio još izraženiji. Trebamo uzeti u obzir da je 2003. godine u osnovne škole uvedeno još jedno odjeljenje, znači, faktički smo dodali još jednu generaciju sa 10.000 učenika – pojašnjava on.

Spajanje razreda

Majić precizira da smo za 25 godina u školama izgubili 34 odsto osnovaca!

– Ovo smanjenje može se uočiti na upisu prvačića. Prije dvije i po decenije upisivali smo po 15.000 prvačića, a podatak za prethodnu godinu ukazuje da je upisano 9.200 njih. To je smanjenje od skoro 6.000 đaka ili za 39 procenata manje – govori on.

Manji broj prvačića direktan je odraz stope nataliteta, čemu treba dodati i intenzivnu emigraciju našeg stanovništva u druge zemlje. Roditelji odlaze u potrazi za boljim životom, a sa sobom, naravno, vode i djecu.

Tako smo i od nekada velikog broja odjeljenja u školama došli do spajanja razreda i kombinovanih odjeljenja.

– Manjak je učenika pa se razredi spajaju jedan s drugim, a to je posebno karakteristično za područne škole. Smanjenje broja đaka mnogo je izražajnije u manjim opštinama, pogotovo u istočnom dijelu RS, dok u većim gradovima, kao što je Banjaluka, nije toliko uočljivo. Čak negdje možemo primjetiti i povećanje broja đaka, posebno u mjesnim zajednicama gdje je zapažen visok stepen stambene

izgradnje i gdje se doseljavaju mladi ljudi. U nekim drugim sredinama, posebno ruralnim, bilježi se intenzivno smanjenje broja učenika – precizira Majić.

Nastavnike guši administracija

Kako nam sada u učionicama sjedi sve manje djece, za očekivati bi bilo da je unaprijeđen kvalitet nastave i da nastavnici imaju više vremena da se posvete svakom đaku. Međutim, realnost nas demantuje. Iako više ne ispituju po 30 djece u odjeljenju, i sami prosvjetni radnici svjedoče da jedva stižu ovakav tempo. Plan i program je, pričaju, sve obimniji, kao i administrativni posao koji se očekuje od nastavnika. Najviše trpe upravo djeca.

– Povećani su zahtjevi iz Ministarstva i Pedagoškog zavoda; ranije se manje tražilo i od djece, bilo je manje predmeta, a sada se stalno povećava gradivo. Ne znam ni kako bismo postigli sve ovo što radimo da sada imamo 30 đaka u odjeljenju. Na primjer, u drugom razredu uveden je predmet Digitalni svijet, pa nam učenici već u drugom razredu imaju pet časova. To nikada nije bilo. Djeca se nisu navikla još ni na četiri časa – priča nam učiteljica sa više od 20 godina radnog staža.

Ona pamti vremena kada su čak i područne škole u odjeljenjima imale po 30 đaka.

– U roku od godinu dana, dok sam se vratila sa porodiljskog, umjesto 30 učenika dočekalo me kombinovano odjeljenje sa po 10 đaka. Sve se razišlo, roditelji su se preselili u druga mjesta – govori ona.

Odliv nastavnog kadra

Apsurd je da smo smanjenjem broja učenika po odjeljenju, umjesto do rasterećenja, došli do opterećenja nastavnika obavezama, ocjenjuje za Srpskainfo Miloš Kolundžija, član Republičkog odbora Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske za srednje škole.

– Profesori, nastavnici, učlitelji, umjesto da se bave svojim bazičnim poslom, obrazovanjem i vaspitanjem djece, moraju da se pretvore u tzv. ćate, jer se od njih traži sve više informacija u elektronskoj i pisanoj formi – ukazao je Kolundžija na problem preobimne administracije kojom su zatrpani prosvetni radnici, na šta su upozoravali više puta.

Kakva je u stvari situacija u obrazovanju pokazuje i trend odlaska prosvjetara iz ove profesije.

– Dosta prosvjetnih radnika okreće leđa ovom poslu, za koji su se borili godinama, smatrajući da se u drugim djelatnostima mogu ostvariti i situirati na kvalitetan način, tako da mi faktički sa smanjenjem broja đaka imamo i odliv kadra, ili nedovoljan priliv radnika – govori on.

Ovaj profesor inače radi u srednjoj Ugostiteljsko-trgovinsko-turističkoj školi u Banjaluci, koja, za razliku od ranijih godina, ovaj put bilježi više upisanih đaka.

– Ove godine smo uspjeli upisati sva odjeljenja po planu. Izgleda da je došlo do pozitivnog trenda, ali to moramo posmatrati iz drugog aspekta; imamo djece iz drugih opština jer se i dosta roditelja preseljava u Banjaluku zbog posla i tržišta. Tako se u Banjaluci manjak broja đaka ne osjeti, ali u nekim rubnim područjima Srpske ili u manjim mjestima zasigurno će biti problema i sa popunjavanjem odjeljenja i sa normom nastavnog kadra – zaključio je on.

Treba nam troje djece u porodici

Demograf Aleksandar Majić napominje da se u Srpskoj posljednjih desetak godina rađa između 9.100 i 9.300 djece godišnje.

– U svim demografskim teorijama, za prosto obnavljanje populacije potrebno je 2,1 dijete. Međutim, mi nismo zatvorena populacija, imamo intenzivnu emigraciju i nama je za prosto obnavljanje potrebno da svaka porodica ima po troje djece. Generalno, nedostaje nam oko 6.000 do 7.000 rođene djece godišnje da bismo imali prosto obnavljanje. Znači, za obnovu generacija ovdje bi se trebalo rađati između 15.000 i 16.000 djece. Nažalost, to je nemoguće i ne možemo očekivati povećanje tog broja s obzirom da imamo sve manje žena koje rađaju. Treba biti realan i težiti tome da pokušamo zadržati ovaj natalitet koliki je danas, da imamo iznad 9.000 rođene djece i onda se možemo nadati nečemu boljem – smatra Majić.

Srpska info

Related Topics:

Društvo

MALA GOSPOJINA! Evo šta OBAVEZNO treba da se nađe na TRPEZI

U srpskom narodu 21. septembar ima posebno mjesto – na ovaj dan proslavljamo Malu Gospojinu, praznik koji slavi rođenje Presvete Bogorodice, Majke Gospodnje. Za vjernike, ovo je dan nade i svjetlosti, početak puta koji vodi ka spasenju čovječanstva kroz rođenje Isusa Hrista.

Tradicija nalaže poseban tretman, ali mnogi se pitaju: da li se na Malu Gospojinu posti i kako treba da izgleda trpeza?

Da li se posti na Malu Gospojinu? Za razliku od velikih postova, Mala Gospojina nije strogi posni praznik. U narodu se vjeruje da se na ovaj dan ne posti, osim ako datum ne padne u srijedu ili petak, kada pravila crkve nalažu post na vodi.

Ove godine, budući da Mala Gospojina pada u nedjelju, pravilo je jasno – trpeza može biti mrsna i raskošna, u duhu praznične radosti i okupljanja porodice. Dan je to kada se, više nego ikada, slavi život, porodica i zahvalnost Majci Božjoj.

Običaji i tradicija Mala Gospojina u srpskom narodu nosi i simboliku kraja ljeta i početka jeseni. Vjerovalo se da priroda tog dana počinje da se sprema za zimu – da polako uzima zimsko ruho, a ljudi, poštujući prirodni ritam, ne rade teške poslove u polju.

Na ovaj dan porodice su se okupljale oko trpeze i molitve, a posebno su svjetkovale žene i djevojke. Vjernici odlaze u crkvu, pale svijeće i upućuju molitve Presvetoj Bogorodici, zaštitnici žena i djece. Narod vjeruje da djeca rođena na Malu Gospojinu imaju poseban blagoslov i zaštitu Majke Božije.

Trpeza na Malu Gospojinu

Na Malu Gospojinu običaji nalažu da ništa iz kuće ne treba davati van doma, kako sreća ne bi izašla. Trpeza je bogata, sa raznovrsnim jelima, i predstavlja simbol zajedništva i radosti. U mnogim porodicama, posebno onima koje Malu Gospojinu slave kao krsnu slavu, jela su pripremljena s pažnjom i poštovanjem prema tradiciji – meso, domaći kolači, sezonsko povrće i sve ono što simbolizuje obilje i blagoslov doma.
Iako vrijeme prolazi, običaji Malog Gospojinskog dana ostaju živi u srcima naroda. Okupljanje porodice, molitva i poštovanje svetkovine prenose se s generacije na generaciju. Danas, dok mnogi biraju da posjete crkvu ili pripreme svečanu trpezu kod kuće, suština praznika ostaje ista – radost, nada i zahvalnost za dar života.

Nastavi čitati

Društvo

VANDALSKO PONAŠANJE U GLAMOČU! Opet prefarbali saobraćajne znakove na ćirilici

Saobraćajni znakovi sa natpisima mjesta na ćirilici ponovo su prefarbani, zbog čega je reagovao i ministar pravosuđa i uprave Livanjskog kantona Aleksandar Rodić za koga je takvo vandalsko ponašanje neprihvatljivo.

“Ovakvo ponašanje ne smije imati mjesta u našem društvu. Pozivam nadležne institucije da što prije identifikuju počinioce i preduzmu odgovarajuće mjere”, poručio je Rodić.

Osudivši učestalo vandalsko prefarbavanje ćiriličkih natpisa, Rodić je rekao da je ravnopravna upotreba pisma i jezika garant međusobnog uvažavanja i suživota u multietničkim sredinama, te naglasio da institucije moraju odlučnije reagovati kako bi se spriječilo ponavljanje ovakvih incidenata. “Ništa bolja situacija nije ni u Kupresu. Onima kojima smeta ćirilica smetaju i Srbi na ovim prostorima. Nacionalna netrpeljivost nam istorijski nikada nije donijela ništa dobro”, poručio je Rodić.

Mještani Glamoča navode da se šaranje i uništavanje znakova sa ćiriličkim natpisima ponavlja iznova, čak i nakon što postojeći saobraćajni znakovi budu očišćeni.

Nastavi čitati

Društvo

SLOVENCI TRAŽE PARE, RiTE „UGLJEVIK” NEMA RJEŠENJE! Idu u emisiju akcija od 27,5 miliona KM

Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ nema para da plati dospjele obaveze prema slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ zbog čega ide u emisiju akcija od 27,5 miliona KM koje bi trebalo da kupi Matično preduzeće „Elektroprivrede RS“.

Prijedlog odluke o emisiji akcija biće razmatran na Skupština akcionara zakazanoj za 16. oktobar.

Iz prijedloga se već vidi da će odluka dobiti zeleno svjetlo te da će Matično preduzeće kao većinski akcionar kupiti akcije u iznosu od oko 20 miliona koliko trenutno i iznosi dospjeli dug prema Slovencima.

Takođe, vidljivo je da će biti potrebna još jedna emisija od 20 miliona kako bi se izmirile obaveze prema Slovencima za ovu godinu, s obzirom na to da krajem godine na naplatu dospijevaju još dvije rate.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu polovinom 2023. godine obavezana da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati 67 miliona evra i isto toliko kamata za neisporučenu struju od 2011. do početka 2022. godine te da im sve dok radi isporučuje trećinu proizvedene struje.

U međuvremenu je donesena i dopuna arbitražne odluke kojom je RiTE obavezana da Slovencima plati još 62 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine.

Početkom 2024. godine potpisani su ugovori sa Slovencima o isporuci električne energije i vraćanju glavnice od 67 miliona evra, dok je krajem te godine potpisan i ugovor o izmirenju duga po po osnovu neisporučene električne energije od 2022. do početka 2024. godine u iznosu od 62 miliona evra.

Ostalo je neriješeno pitanje kamata od 67 miliona evra i arbitraža pred sudom u Vašingtonu koju su po istom osnovu pokrenuli Slovenci.

Prvu ratu glavnice po  sporazumu potpisanom početkom 2024. godine RiTE je platio, dok su već kod druge počeli problemi, jer nisu uspjeli da plate oko milion KM kamate.

U zahtjevu Matičnom preduzeću uprava RiTE navodi da im je na naplatu 30. juna dospjela i treća rata u iznosu od oko 10 miliona KM sa kamatama, te prva rata po ugovoru potpisanom krajem 2024. godine u iznosu od oko 9,3 miliona KM.

Ističu da oni taj novac iz redovnih poslovnih aktivnosti ne mogu obezbijediti te su ih pozvali da iskoriste pravo preče kupovine i uplate akcije u iznosu od 20,07 miliona maraka.

Ovaj zahtjev je razmatrala uprava Matičnog preduzeća koja u zaključku navodi da u ovoj godini dospijevaju obaveze od oko 20 miliona KM po ugovoru otplati glavnice duga te još 20 miliona KM obaveza po ugovoru o priznanju i izmirenju duga za neisporučenu električnu energiju  od početka 2022. do 31. januara 2024. godine.

„S obzirom na činjenicu da Matično preduzeće nije u mogućnosti da obezbijedi na računu 40 miliona koje bi rezervisalo za sprovođenje emisije akcija RiTE „Ugljevik“ za 2025. godinu, uprava je stava da se urade dvije emisije akcija od po 20 miliona“, navodi se u zaključku uprave.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu koje je donesena polovinom 2023. godine obavezan da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati ukupno oko 372 miliona maraka.

Za veći dio tog duga potpisani su ugovori o izmirenju, dok je ostalo neriješeno pitanje isplate 67 miliona evra o kojem se trenutno pregovara.

Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić rekao je nedavno za CAPITAL da  su Slovenci smanjili potraživanje sa 67 na 37 miliona evra te da su u toku završni razgovori o tome, piše CAPITAL.

Nastavi čitati

Aktuelno