Orijentalni stršljen nakon Slovenije, otkriven je i u Hrvatskoj poslije više od 50 godina, a prema mišljenju stručnjaka, njegov dolazak u Bosnu i Hercegovinu je neminovan. Najveći problem imaće pčelari, koji mogu očekivati gubitke u košnicama, a ovaj stršljen opasan je i za ljude.

Prema riječima docenta doktora Rajka Roljića sa Katedre za zoologiju banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta, orijentalni stršljen (Vespa orientalis) je vrsta koja se posljednjih godina širi iz svog prirodnog areala prema centralnoj i zapadnoj Evropi.

“Njegovo pojavljivanje u Sloveniji i Hrvatskoj logičan je nastavak tog procesa, jer klimatske promjene i blaže zime omogućavaju ovakvim vrstama da opstanu u područjima gdje ranije nisu mogle. Za Bosnu i Hercegovinu je realno očekivati da se u narednom periodu pojavi, posebno u južnim i primorskim dijelovima, gdje klima pogoduje njegovom razvoju”, objašnjava Roljić za “Nezavisne novine” dodajući da trenutno nema zvaničnih potvrda o njegovom prisustvu kod nas.

Kada je riječ o opasnosti, prema mišljenju Roljića, orijentalni stršljen u osnovi predstavlja rizik sličan domaćem evropskom stršljenu.

“Njegov ubod je bolan i može biti opasan za ljude koji su alergični na ubode insekata, ali nije agresivan prema ljudima ako se ne osjeti ugroženim. Poseban problem može predstavljati za pčelarstvo, jer se hrani pčelama i može izazvati gubitke u košnicama, što je razlog za zabrinutost u zemljama u kojima se širi”, navodi on dodajući da ne predstavlja veliku opasnost za opštu populaciju ljudi, ali da može imati negativan uticaj na lokalne ekosisteme.

“Najvažnije je da građani ostanu informisani i da se o eventualnim nalazima obavijeste stručne institucije”, poručuje Roljić za “Nezavisne novine”.

Sa ovim problemom upoznat je i Darko Marković, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, koji ističe za “Nezavisne novine” da postoji opasnost, ali istovremeno se nada da će mu naš stršljen biti konkurencija.

“Mi imamo inače u zadnje vrijeme problem sa stršljenovima i osovima, ali nažalost, moram reći da mi očekujemo i dolazak parazita Tropilaelaps, koji je još opasniji od tog stršljena. Već je došao do zapada Rusije i Ukrajine. Očekujemo i njega za godinu-dvije. Tako da, nažalost, pored promjene klime i sve lošijih pčelarskih sezona, bićemo na još većim iskušenjima zbog štetnika košnice čiju pojavu očekujemo u narednih nekoliko godina”, kaže Marković.

Kada je riječ o Hrvatskoj, orijentalni stršljen viđen je u okolini Splita, a osim po boji, ne razlikuje se od stršljenova na kakve smo naviknuli.

Sa druge strane, njegova gnijezda u Sloveniji su otkrivena na području starog dijela Kopra.

Kako pišu slovenački mediji, njihova gnijezda slična su onima autohtonog evropskog stršljena, a tokom jedne godine u njima se može razviti više matica, što znači i više gnijezda u narednoj godini, za razliku od domaće vrste.

“Orijentalni stršljen teže opstaje u područjima sa hladnijim zimama, pa smo se nadali da mu klima u našoj zemlji neće odgovarati, ali se to, nažalost, nije pokazalo tačnim. Klimatske promjene donijele su nam blaže zime, a pojedinačne primjerke ove vrste viđamo u Primorskoj već dvije godine. Do ove godine kod nas nisu bila registrovana gnijezda, pa nismo očekivali veće probleme zbog prisustva ove alohtone vrste”, naveli su iz slovenačkog saveza pčelara, prema čijoj procjeni na području Kopra ima blizu 30 njihovih gnijezda.