Connect with us

Svijet

Opasna energetska igra prerasla u ENERGETSKI RAT

Rusija svoja prirodna bogatstva počinje da koristi kao oružje i to puno ubojitije od klasičnog, navodi portal Geopolitka.

Dovoljno se osvrnuti i vidjeti što se u svijetu (a najviše u Evropi) negativno događa usljed energetske krize, koja proždire ekonomije, dovodi do deindustrijalizacije i golemih socijalnih problema.

Nakon što je ruski LNG tanker “Pskov” završio utovar gasa u novom proizvodnom LNG terminalu “Gazproma” na obali Finskog zaliva, krenuo je prema Aziji.

Radi se o gasu koji nije isporučen zaustavljenim gasovodom “Sjeverni tok” za potrošače u Njemačkoj.

Prema podacima navigacionog portala Veselfinder, brod ide prema egipatskoj luci Port Said, gdje bi trebalo da stigne 26. septembra, a ta je luka put prema Aziji kroz Crveno more.

Navedeni tanker može da isporuči do 100 miliona kubnih metara tečnog gasa. Osim njega, na sidrištu u Baltičkom moru je još jedan sličan ruski tanker “Veliki Novgorod”.

Oba ta tankera su u maju isporučila tečni prirodni gas Indiji, zemlji koja, u energetskom smislu, vjerovatno najviše profitira usljed velike svađe Zapada i Rusije.

Spomenuti tankeri će, vjerovatno, u slučaju zastoja tranzita ruskog gasa gasovodom kroz Litvaniju isporučivati tečni gas u rusku baltičku enklavu Kalinjingrad.

Ono što je već jasno, Rusija će glavninu svojih isporuka gasa i nafte preusmjeriti u Aziju, a taj proces je već odranije u toku, dok je sada dodatno dinamizovan.

Dovoljno se podsjetiti na Ekonomski forum u Vladivostoku, na kojem je “Gazprom” s kineskim državnim energetskim divom sklopio ugovor o izgradnji još gasovoda “Snaga Sibira dva” i onim preko Mongolije, koji će koristiti nalazišta iz zapadnog Sibira.

Gotovo isto dogodiće se i s ruskom naftom, koje se EU u sklopu svog šestog sankcijskog paketa odrekla (one koja stiže tankerima), dok će nafta kroz naftovode i dalje slobodno teći zbog velike zavisnosti pojedinih članica EU od ruskih energenata.

Glavnina ruske nafte završiće na azijskim tržištima, dok će EU nastojati da to kompenzuje uvozom s Bliskog istoka i iz Meksičkog zaliva (američka nafta).

Sve će to, naravno, povećati njenu cijenu s obzirom na produženje ruta snabdijevanja, ali i nedostatak raspoloživih tankera.

Opasna energetska igra pretvorila su u pravi energetski rat. Sada je već nebitno ko je i u čemu pogriješio tj. omogućio da do ovoga dođe.

Stvar bi trebalo hitno pokušati popraviti, jer se, prema svemu sudeći, radi o nepovratnom procesu u kojem će (oko toga se već slažu svi svjetski analitičari) daleko najveću cijenu platiti EU, navodi “Geopolitika”.

Svijet

TUSK MERCU “Poljska još nije dobila RATNU ODŠTETU od Njemačke”

Poljski premijer Donald Tusk podsjetio je njemačkog kancelara Fridriha Merca u Berlinu na neisplaćenu ratnu reparaciju.

– Mi u Poljskoj vjerujemo da Poljska nije dobila nadoknadu za gubitke i zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata – rekao je Tusk na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Mercom.

Istovremeno, on smatra da formalno odbijanje poljskih zahtjeva da joj se isplati ratna reparacije nema pravnu snagu.

– Njemačka se pridržava formalnog diplomatskog akta iz 1950-ih. Ali, kao što dobro znate, Poljska nije imala nikakvu riječ po ovom pitanju 1950-ih, i odricanje Poljaka od reparacija u to vrijeme ne može se smatrati činom koji je u skladu sa voljom poljskog naroda -+ rekao je premijer Tusk, prenose RIA Novosti.

U jesen 2022. godine, poljske vlasti su objavile da od Njemačke zahtijevaju 6,2 biliona zlota (približno 1,3 biliona dolara u to vrijeme) kao reparacije za štetu iz Drugog svjetskog rata. Početkom oktobra 2022. godine, njemačko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je odgovarajuću notu Njemačkoj.

Njemačka vlada je više puta izjavila da ne namjerava da vrši plaćanja Poljskoj: Berlin smatra da je već platio dovoljno velike reparacije i da nema razloga da se dovodi u pitanje poljsko odricanje od reparacija 1953. godine.

Prethodna poljska vlada, koju je formirala stranka Pravo i pravda, zahtijevala je reparacije. Nakon promjene kabineta, novi ministar spoljnih poslova, Radoslav Sikorski, proglasio je pitanje reparacija od Njemačke zatvorenim u februaru 2024. godine, priznajući da Poljska nema zakonsko pravo na njih.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI UDARAC ZA ZELENSKOG! Podrška članstvu Ukrajine u EU ispod 50 odsto

Manje od 50 odsto anketiranih u Poljskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji podržalo bi pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji i NATO-u u slučaju potpisivanja mirovnog sporazuma između Kijeva i Moskve, pokazuje anketa agencije “Jugov”.

Nasuprot tome, podrška je znatno veća u Velikoj Britaniji i Španiji.

U Britaniji, koja je napustila EU 2020. godine, 69 odsto anketiranih podržava ulazak Ukrajine u evropski blok, a 66 odsto u NATO.

U Španiji, 70 odsto podržava pristupanje Ukrajine EU, a 62 odsto u NATO.

Anketa je provedena od 7. do 27. novembra, prenosi SRNA.

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Aktuelno