Connect with us

Svijet

Opasna energetska igra prerasla u ENERGETSKI RAT

Rusija svoja prirodna bogatstva počinje da koristi kao oružje i to puno ubojitije od klasičnog, navodi portal Geopolitka.

Dovoljno se osvrnuti i vidjeti što se u svijetu (a najviše u Evropi) negativno događa usljed energetske krize, koja proždire ekonomije, dovodi do deindustrijalizacije i golemih socijalnih problema.

Nakon što je ruski LNG tanker “Pskov” završio utovar gasa u novom proizvodnom LNG terminalu “Gazproma” na obali Finskog zaliva, krenuo je prema Aziji.

Radi se o gasu koji nije isporučen zaustavljenim gasovodom “Sjeverni tok” za potrošače u Njemačkoj.

Prema podacima navigacionog portala Veselfinder, brod ide prema egipatskoj luci Port Said, gdje bi trebalo da stigne 26. septembra, a ta je luka put prema Aziji kroz Crveno more.

Navedeni tanker može da isporuči do 100 miliona kubnih metara tečnog gasa. Osim njega, na sidrištu u Baltičkom moru je još jedan sličan ruski tanker “Veliki Novgorod”.

Oba ta tankera su u maju isporučila tečni prirodni gas Indiji, zemlji koja, u energetskom smislu, vjerovatno najviše profitira usljed velike svađe Zapada i Rusije.

Spomenuti tankeri će, vjerovatno, u slučaju zastoja tranzita ruskog gasa gasovodom kroz Litvaniju isporučivati tečni gas u rusku baltičku enklavu Kalinjingrad.

Ono što je već jasno, Rusija će glavninu svojih isporuka gasa i nafte preusmjeriti u Aziju, a taj proces je već odranije u toku, dok je sada dodatno dinamizovan.

Dovoljno se podsjetiti na Ekonomski forum u Vladivostoku, na kojem je “Gazprom” s kineskim državnim energetskim divom sklopio ugovor o izgradnji još gasovoda “Snaga Sibira dva” i onim preko Mongolije, koji će koristiti nalazišta iz zapadnog Sibira.

Gotovo isto dogodiće se i s ruskom naftom, koje se EU u sklopu svog šestog sankcijskog paketa odrekla (one koja stiže tankerima), dok će nafta kroz naftovode i dalje slobodno teći zbog velike zavisnosti pojedinih članica EU od ruskih energenata.

Glavnina ruske nafte završiće na azijskim tržištima, dok će EU nastojati da to kompenzuje uvozom s Bliskog istoka i iz Meksičkog zaliva (američka nafta).

Sve će to, naravno, povećati njenu cijenu s obzirom na produženje ruta snabdijevanja, ali i nedostatak raspoloživih tankera.

Opasna energetska igra pretvorila su u pravi energetski rat. Sada je već nebitno ko je i u čemu pogriješio tj. omogućio da do ovoga dođe.

Stvar bi trebalo hitno pokušati popraviti, jer se, prema svemu sudeći, radi o nepovratnom procesu u kojem će (oko toga se već slažu svi svjetski analitičari) daleko najveću cijenu platiti EU, navodi “Geopolitika”.

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno