Connect with us

Svijet

Opasna energetska igra prerasla u ENERGETSKI RAT

Rusija svoja prirodna bogatstva počinje da koristi kao oružje i to puno ubojitije od klasičnog, navodi portal Geopolitka.

Dovoljno se osvrnuti i vidjeti što se u svijetu (a najviše u Evropi) negativno događa usljed energetske krize, koja proždire ekonomije, dovodi do deindustrijalizacije i golemih socijalnih problema.

Nakon što je ruski LNG tanker “Pskov” završio utovar gasa u novom proizvodnom LNG terminalu “Gazproma” na obali Finskog zaliva, krenuo je prema Aziji.

Radi se o gasu koji nije isporučen zaustavljenim gasovodom “Sjeverni tok” za potrošače u Njemačkoj.

Prema podacima navigacionog portala Veselfinder, brod ide prema egipatskoj luci Port Said, gdje bi trebalo da stigne 26. septembra, a ta je luka put prema Aziji kroz Crveno more.

Navedeni tanker može da isporuči do 100 miliona kubnih metara tečnog gasa. Osim njega, na sidrištu u Baltičkom moru je još jedan sličan ruski tanker “Veliki Novgorod”.

Oba ta tankera su u maju isporučila tečni prirodni gas Indiji, zemlji koja, u energetskom smislu, vjerovatno najviše profitira usljed velike svađe Zapada i Rusije.

Spomenuti tankeri će, vjerovatno, u slučaju zastoja tranzita ruskog gasa gasovodom kroz Litvaniju isporučivati tečni gas u rusku baltičku enklavu Kalinjingrad.

Ono što je već jasno, Rusija će glavninu svojih isporuka gasa i nafte preusmjeriti u Aziju, a taj proces je već odranije u toku, dok je sada dodatno dinamizovan.

Dovoljno se podsjetiti na Ekonomski forum u Vladivostoku, na kojem je “Gazprom” s kineskim državnim energetskim divom sklopio ugovor o izgradnji još gasovoda “Snaga Sibira dva” i onim preko Mongolije, koji će koristiti nalazišta iz zapadnog Sibira.

Gotovo isto dogodiće se i s ruskom naftom, koje se EU u sklopu svog šestog sankcijskog paketa odrekla (one koja stiže tankerima), dok će nafta kroz naftovode i dalje slobodno teći zbog velike zavisnosti pojedinih članica EU od ruskih energenata.

Glavnina ruske nafte završiće na azijskim tržištima, dok će EU nastojati da to kompenzuje uvozom s Bliskog istoka i iz Meksičkog zaliva (američka nafta).

Sve će to, naravno, povećati njenu cijenu s obzirom na produženje ruta snabdijevanja, ali i nedostatak raspoloživih tankera.

Opasna energetska igra pretvorila su u pravi energetski rat. Sada je već nebitno ko je i u čemu pogriješio tj. omogućio da do ovoga dođe.

Stvar bi trebalo hitno pokušati popraviti, jer se, prema svemu sudeći, radi o nepovratnom procesu u kojem će (oko toga se već slažu svi svjetski analitičari) daleko najveću cijenu platiti EU, navodi “Geopolitika”.

Svijet

SPREMA SE DOGAĐAJ GODINE U MOSKVI! Evo koliko je pitanja stiglo Putinu za dva dana

S dolaskom zime većina nas instinktivno pojačava grijanje kako bi dom bio što topliji i ugodniji.

Ali, uz visoke cijene energenata važno je znati gd‌je toplina zapravo odlazi – i kako izbjeći nepotrebno trošenje.

 

Stručnjaci upozoravaju da mnogi od nas rade iste, vrlo česte greške koje podižu račune, a da toga uopšte nismo svjesni.

Stručnjak za energetsku učinkovitost Džejmi Burns ističe:

“Većina nas misli da se s grijanjem snalazi sasvim dobro, ali nekoliko sitnih navika može vam ušted‌jeti stotine evra godišnje”.

Dodaje i kako poznavanje vlastitog sistema grijanja može drastično uticati i na udobnost i na konačan iznos na računu.

 

 

Jedna od najčešćih grešaka je – zagrijavanje prostorija koje niko ne koristi.

To su najčešće dodatne sobe ili hodnici kroz koje samo prolazite. “Grijanje takvih prostora smanjuje protok topline tamo gd‌je je zaista trebate”, upozorava Džejmi, savjetujući da u takvim sobama jednostavno ugasite radijatore.

Drugi veliki problem su loše postavke termostata i neadekvatni vremenski rasporedi.

Stalno grijanje “na istom režimu”, bez zoniranja ili prilagođavanja prostorijama, troši puno više nego što mislimo.

 

 

Provjerite koje prostorije zaista trebate grijati i jesu li radijatori u ostalima isključeni i izvan rasporeda.

Za prostorije koje grijete ključno je spriječiti gubitak topline.

Toplina lako izlazi kroz nezaštićene poštanske sandučiće, dimnjake, tavanske otvore ili prozore s propuhom, pa čak i male korekcije mogu puno pomoći

“Cijene energije još su visoke, pa svaka mala optimizacija može napraviti veliku razliku”, zaključuje Burns.

“Ne radi se o skupim zahvatima, nego o pametnijem korištenju onoga što već imate. Nekoliko promišljenih prilagodbi može ovu zimu učiniti znatno ugodnijom – bez dodatnog troška.”, piše Večernji list.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Evropa se sprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, POSTOJI ODLUKA O TOME”

Evropa se priprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, otkrio je premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka aktivista vladajuće stranke u Kečkemetu.

Orban je dodao da se Mađarska zvanično suprotstavila takvoj odluci.

“Evropski lideri su odlučili da Evropa uđe u rat. Postoji odluka u vezi s tim. Zvanična pozicija je takva da moramo biti spremni na to do 2030. godine”, otkrio je Orban. “Mađarska tome kaže ‘ne’”, dodao je Orban za RT Balkan.

Orban je naglasio da se njegova zemlja nalazi u opasnosti i dodao da je njihov cilj da spriječe vojne akcije Evropske unije. Dodao je da Budimpešta ne može da se nosi sama sa kompletnom Evropskom unijom.

Nedavno je izjavio da, ukoliko prevlada volja Evropljana koji misle da rat treba da se nastavi i da ga treba riješiti na bojnom polju, a ne traženjem mira, rat bi mogao da se rasplamsa na teritoriji Starog kontinenta. Mađarski premijer najavio je i posjetu Rusiji u narednim danima.

PREPORUČENI SADRŽAJ

Nastavi čitati

Svijet

U slučaju pljenidbe ruske imovine UGROŽEN I EVRO

Moguća konfiskacija zamrznute ruske imovine u EU mogla bi uticati na ulogu evra kao globalne rezervne valute, piše “Fajnenšel tajms”

List podsjeća da imovina denominirana u evrima čini oko 20 odsto deviznih rezervi koje drže centralne banke širom svijeta.

U tom pogledu evro je drugi po vrijednosti, odmah poslije američkog dolara, koji čini gotovo 60 odsto globalnih deviznih rezervi.

“Međutim, ako EU odluči da zaplijeni zamrznutu imovinu Rusije, centralne banke i privatni investitori počeće da sumnjaju da li se isplati kupovati evropske hartije od vrijednosti”, piše list.

Iako je Evropska centralna banka izrazila skepticizam u vezi sa šemom pljenidbe imovine, ukazujući na njene rizike, “Fajnenšel” je naveo da su pojedine zemlje EU, koje su se dugo tome protivile, promijenile svoj stav i sada podržavaju takav potez.

Nastavi čitati

Aktuelno