Connect with us

Svijet

Opasna energetska igra prerasla u ENERGETSKI RAT

Rusija svoja prirodna bogatstva počinje da koristi kao oružje i to puno ubojitije od klasičnog, navodi portal Geopolitka.

Dovoljno se osvrnuti i vidjeti što se u svijetu (a najviše u Evropi) negativno događa usljed energetske krize, koja proždire ekonomije, dovodi do deindustrijalizacije i golemih socijalnih problema.

Nakon što je ruski LNG tanker “Pskov” završio utovar gasa u novom proizvodnom LNG terminalu “Gazproma” na obali Finskog zaliva, krenuo je prema Aziji.

Radi se o gasu koji nije isporučen zaustavljenim gasovodom “Sjeverni tok” za potrošače u Njemačkoj.

Prema podacima navigacionog portala Veselfinder, brod ide prema egipatskoj luci Port Said, gdje bi trebalo da stigne 26. septembra, a ta je luka put prema Aziji kroz Crveno more.

Navedeni tanker može da isporuči do 100 miliona kubnih metara tečnog gasa. Osim njega, na sidrištu u Baltičkom moru je još jedan sličan ruski tanker “Veliki Novgorod”.

Oba ta tankera su u maju isporučila tečni prirodni gas Indiji, zemlji koja, u energetskom smislu, vjerovatno najviše profitira usljed velike svađe Zapada i Rusije.

Spomenuti tankeri će, vjerovatno, u slučaju zastoja tranzita ruskog gasa gasovodom kroz Litvaniju isporučivati tečni gas u rusku baltičku enklavu Kalinjingrad.

Ono što je već jasno, Rusija će glavninu svojih isporuka gasa i nafte preusmjeriti u Aziju, a taj proces je već odranije u toku, dok je sada dodatno dinamizovan.

Dovoljno se podsjetiti na Ekonomski forum u Vladivostoku, na kojem je “Gazprom” s kineskim državnim energetskim divom sklopio ugovor o izgradnji još gasovoda “Snaga Sibira dva” i onim preko Mongolije, koji će koristiti nalazišta iz zapadnog Sibira.

Gotovo isto dogodiće se i s ruskom naftom, koje se EU u sklopu svog šestog sankcijskog paketa odrekla (one koja stiže tankerima), dok će nafta kroz naftovode i dalje slobodno teći zbog velike zavisnosti pojedinih članica EU od ruskih energenata.

Glavnina ruske nafte završiće na azijskim tržištima, dok će EU nastojati da to kompenzuje uvozom s Bliskog istoka i iz Meksičkog zaliva (američka nafta).

Sve će to, naravno, povećati njenu cijenu s obzirom na produženje ruta snabdijevanja, ali i nedostatak raspoloživih tankera.

Opasna energetska igra pretvorila su u pravi energetski rat. Sada je već nebitno ko je i u čemu pogriješio tj. omogućio da do ovoga dođe.

Stvar bi trebalo hitno pokušati popraviti, jer se, prema svemu sudeći, radi o nepovratnom procesu u kojem će (oko toga se već slažu svi svjetski analitičari) daleko najveću cijenu platiti EU, navodi “Geopolitika”.

Svijet

Zelenski spreman za sastanak sa Putinom, ALI PONOVO IMA JEDAN USLOV!

Spreman sam da se sastanem sa američkim liderom Donaldom Trampom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u trilateralnom ili bilateralnom formatu bez preduslova, ali ne u Moskvi, izjavio je Vladimir Zelenski u intervjuu za TV „Skaj njuz“.

„Spreman sam da se sastanem bez ikakvih uslova“, objavio je, naglašavajući da ne namjerava da putuje u Moskvu na razgovore, ali je spreman da razmotri prijedloge za sastanak u bilo kojoj zemlji osim u Rusiji. Zelenski je takođe potvrdio da je Ukrajina spremna za prekid vatre.

„Nadali smo se da će predsjednik Tramp pregovarati o prekidu vatre. Spremni smo za prekid vatre“, poručio je šef ukrajinskog režima.

Prethodno, tokom posjete Kini početkom septembra, Putin je poručio da je spreman da se sastane sa Zelenskim i da ga čeka u Moskvi.

Rusija je više puta isticala da je pritisak na Rusiju u vezi sa ukrajinskim rješenjem uzaludan i da ona ima svoj stav o prekidu vatre, piše Sputnjik.

ATV

Nastavi čitati

Svijet

Bivša kancelarka Merkel upozorila: EVROPA SE MORA UJEDINITI

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je Evropsku uniju da se ujedini u svjetlu ratova i kriza, kao i protekcionističkih politika američkog predsjednika Donalda Trampa te se založila za reforme bloka s 27 članica, javlja njemačka agencija dpa.

Bivša čelnica konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) govorila je na simpoziju Zaklade Konrad Adenauer (KAS), povezane s CDU-om, o Lisabonskom ugovoru EU-a.

Dok posmatra geopolitičke poteškoće za Evropu kada je riječ o Rusiji, “s različitim idejama naših prijatelja u Sjedinjenim Američkim Državama”, ili kada se radi o Kini, Merkel je rekla da promišlja o tome što “pojedina država članica Evropske unije (sama za sebe) može postići” po tim pitanjima.

“Svi smo mi, čak i privredno najveća Njemačka, sasvim sami na otvorenom polju”, dodala je Merkel na događaju održanom povodom 80. rođendana bivšeg predsjednika Evropskog parlamenta i kasnijeg čelnika KAS-a Hansa-Gerta Pötteringa.

“Zato je Evropa postala važnija nego što se možda misli”, rekla je.

Reforma Lisabonskog sporazuma

Merkel je kazala i da je mana Lisabonskog sporazuma što se mora sazivati Evropska konvencija za veće promjene.

“Moramo biti oprezni kao Evropska unija da sami sebi ne onemogućimo djelovanje”, upozorila je.

Merkel je takođe kritikovala činjenicu da iako Evropski parlament može glasanjem o povjerenju maknuti Evropsku komisiju sa dužnosti, za razliku od nacionalnih parlamenata, ne mora doći do novih izbora.

“Otjerati nekoga sa dužnosti, a da sam ne snosiš posljedice, mislim da predstavlja neravnotežu”, rekla je.

Lisabonski ugovor je trijumf parlamentaraca

Lisabonski ugovor je usvojen u oktobru 2007. kada je predsjednik Evropskog parlamenta bio Pöttering.

Nakon što ga je ratifikovalo svih 27 država članica, stupio je na snagu 1. decembra 2009.

Evropski parlament je njime dobio više ovlaštenja. Merkel je opisala to “trijumfom svih parlamentaraca”, koji će se uvijek povezivati s Pötteringovim predsjedanjem, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN KATEGORIČAN “Vojna vježba ojačaće saradnju Rusije i Bjelorusije”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je nadu da će vojna vježba oružanih snaga Rusije i Bjelorusije ojačati saradnju dvije zemlje.

Nakon završetka vježbe, Putin se sastao sa predstavnicima vojnog i diplomatskog kora.
“Želim svima da zahvalim na učešću. Nadam se da vam je ovo koristilo sa profesionalne tačke gledišta. Sa stanovišta uspostavljanja visokog nivoa povjerenja između naših zemalja, ovo je svakako korisno”, rekao je Putin.

On je dodao da su posmatrači mogli da vide kako se ruska vojska usavršava na osnovu iskustva oružanih snaga u savremenom oružanom sukobu, prenosi TASS.

Putin je zahvalio predstavnicima vojno-diplomatskog kora i stranim vojnim posmatračima na učešću.

Vježbe “Zapad 2025”, koje provode Oružane snage Rusije i Bjelorusije, počele su 12. septembra i predstavljaju završnu fazu ovogodišnje zajedničke obuke.

Vježbe će obuhvatati praktične aktivnosti trupa na poligonima u obje zemlje, kao i operacije u Baltičkom i Barencovom moru.

Među učesnicima su i operativne grupe iz vojnih komandnih organa i kontingenti iz Organizacije Sporazuma za kolektivnu bezbjednost i Šangajkske organizacije za saradnju.

ATV

Nastavi čitati

Aktuelno