Connect with us

Svijet

Žena sa PLASTIČNIM PIŠTOLJEM upala u banku i uzela svoju BLOKIRANU UŠTEĐEVINU

Žena u pratnji aktivista i mašući, kako je rekla, pištoljem igračkom, provalila je u srijedu u filijalu banke u Bejrutu, uzela 13.000 dolara iz svoje zarobljene ušteđevine, prenosi Asociated Pres.

Sali Hafez je rekla lokalnoj televiziji Al-Jaded da joj je potreban novac za finansiranje liječenja raka svoje sestre. Rekla je da je više puta posjećivala banku da traži svoj novac i da joj je rečeno da može primati samo 200 dolara mjesečno u libanskim funtama. Hafez je rekla da je pištolj igračka pripadao njenom rodjaku.

“Molila sam šefa filijale i ranije za moj novac, a rekla sam mu da mi sestra umire, da mi nije preostalo mnogo vremena”, rekla je u intervjuu.

“Došla sam do tačke u kojoj nisam imala šta više da izgubim”, dodao je.

Banke u Libanu u nedostatku gotovine uvele su stroga ograničenja za podizanje strane valute od 2019. godine, čime su vezale ušteđevinu miliona ljudi. Otprilike tri četvrtine stanovništva palo je u siromaštvo dok ekonomija male mediteranske zemlje nastavlja da raste.

Hafez je rekla da ima ukupno 20.000 dolara ušteđevine zarobljene u toj banci. Rekla je da je već prodala mnoge svoje lične stvari i da je razmišljala o prodaji bubrega kako bi finansirala liječenje raka svoje 23-godišnje sestre.

Nadine Nakhal, klijent banke, rekla je da su uljezi “svuda unutra polili benzinom, izvadili upaljač i prijetili da će ga upaliti”. Ona je rekla da je žena sa pištoljem prijetila da će pucati na menadžera ako ne dobije novac.

Hafez i aktivisti grupe pod nazivom Depozitorski krik ušli su u ekspozituru BLOM banke i upali u kancelariju direktora. Natjerali su zaposlenike banke da predaju 12.000 dolara i ekvivalent od oko 1.000 dolara u libanonskim funtama.

Hafez je u video snimku koji je prenošen uživo objavila na svom Fejsbuk nalogu rekla da nije namjeravala bilo koga da povrijedi.
“Nisam provalila u banku da bih nekoga ubila ili zapalila”, rekla je ona.

“Ovdje sam da ostvarim svoja prava”, dodala je.
Hafez društvenim mrežama u Libanu slave kao heroinu, jer se mnogi u maloj zemlji pogođenoj krizom bore da sastave kraj s krajem i povrate svoju ušteđevinu.

Podsticala je druge da preduzmu slične akcije kako bi povratili svoju ušteđevinu.

Neki od aktivista su sa Hafezom ušli u banku, dok su drugi protestovali na ulazu. Hafez je na kraju otišao s gotovinom u plastičnoj vrećici, rekli su svjedoci.
Sigurnosne snage koje su stajale ispred uhapsile su nekoliko aktivista, uključujući čovjeka koji je nosio nešto što je ličilo na pištolj. Nije odmah bilo jasno da li je i ovo bio pištolj igračka.

Incident se dogodio nedeljama nakon što je vozač dostavljača hrane provalio u drugu filijalu banke u Bejrutu i sedam sati držao 10 ljudi kao taoce, tražeći desetine hiljada dolara svoje zarobljene ušteđevine. Većina ga je slavila kao heroja.
Liban se više od dvije godine bori da provede ključne reforme u svom desetkovanom bankarskom sektoru i ekonomiji. Do sada nije uspio postići dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom o programu oporavka koji bi otključao milijarde dolara međunarodnih
zajmova i pomoći kako bi zemlja ponovo postala održiva.

U međuvremenu, milioni ljudi se bore da se izbore sa naglim prekidima struje i rastućom inflacijom.
“Moramo stati na kraj svemu što nam se dešava u ovoj zemlji”, rekao je Nakhal.
“Novac ljudi je zaglavljen u bankama, a u ovom slučaju je neko bolestan. Moramo pronaći rješenje”, dodala je.

Related Topics:

Svijet

ITALIJAN FAVORIT ZA NOVOG PAPU, Mađar glavni rival

U trci je i kardinal Mateo Cupi, koji je smatran favoritom pape Franje i koji od maja 2022. godine obavlja funkciju predsjednika Biskupske konferencije Italije.

Parolin (70) je od 2013. godine državni sekretar Vatikana i najviši je član konklave koja bira papu, a smatra se i razumnom i umjerenom figurom unutar katoličke crkve, piše Indipendent.

Kao još jedan od favorita je i kardinal Peter Erdo iz Mađarske, poznat i kao bivši predsjednik Savjeta biskupskih konferencija Evrope, ali i po tome što je pobožni marijanac, što znači da svoju praksu posvećuje Mariji, Isusovoj majci.

On je vodeći kandidat na konzervativnom krilu Rimokatoličke crkve i smatra se da bi mogao biti glavni izazivač kardinala Parolina na ranim glasanjima u konklavi.

Ovaj 72-godišnji Mađar je poznat kao konzervativniji glas u crkvi, jer se protivio praksi da se razvedeni ili ponovo vjenčani katolici pričešćuju zbog svog vjerovanja u neraskidivost braka, a uporedio je i čin primanja izbjeglica sa trgovinom ljudima.

Među favoritima je i kardinal Luis Antonio Talje, Filipinac koji je postao kardinal, i koji bi, ukoliko bude izabran, bio prvi papa iz Azije.

On trenutno obavlja funkciju pro-prefekta Sekcije za prvu evangelizaciju Dikasterija za evangelizaciju, a kardinalom ga je imenovao papa Benedikt XVI.

U trci je i kardinal Mateo Cupi, koji je smatran favoritom pape Franje i koji od maja 2022. godine obavlja funkciju predsjednika Biskupske konferencije Italije.

On je postao član kardinalskog kolegijuma 2019. godine zahvaljujući papa Franji, a od tada je bio na brojnim putovanjima.

Išao je u mirovnu misiju u Ukrajinu gdje je sreo predsjednika Vladimira Zelenskog, ali ne i ruskog predsjednika Vladimira Putina, bio je i u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se sastao sa tadašnjim predsjednikom Džozefom Bajdenom.

Među mogućim naslednicima pominju se i kardinal Rejmond Leo Burke, kardinal Mario Grek, ali i kardinali Peter Turkson, Robert Sara i Fridolin Ambongo Besungu iz Afrike.

Novi papa se bira posebnom procedurom konklavom, a pravo izbora pape imaju svi kardinali mlađi od 80 godina, kojih je trenutno 135, međutim, kako su prenijeli mediji, dva kardinala su otkazala učešće na konklavi iz zdravstvenih razloga, pa će 133 birati novog papu.

Od poslednjih šest konklava samo je papa Benedikt 2005. godine bio papa koji je izabran, a bio je favorit.

Nastavi čitati

Svijet

NEDVOSMISLENA PORUKA IZ BIJELE KUĆE “Zelenski ide u pogrešnom pravcu”

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp je frustriran tempom pregovora o okončanju rata u Ukrajini, a ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski ide u pogrešnom smjeru, rekla je portparol Bijele kuće Karolin Livit.

“Predsjednik je frustriran. Njegovo strpljenje je na izmaku. On želi da uradi ono što je ispravno za svijet. Želi da vidi mir. Želi da vidi da ubijanje prestane, ali potrebne su vam obje strane rata voljne da to urade”, rekla je Livitova novinarima u Bijeloj kući.

Ona je dodala da “nažalost, izgleda da se predsjednik Zelenski kreće u pogrešnom smjeru”.
Zelenski je ranije odbacio prijedlog da Ukrajina prizna Krim kao dio Rusije u okviru mirovnog sporazuma i rekao da o tome nema razgovora.

Nastavi čitati

Svijet

PATRIJARH KIRIL O SPC “Srbi nas nikad nisu izdali”

Tokom susreta patrijarha srpskog Porfirija i patrijarha moskovskog i cijele Rusije Kirila sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom poglavar RPC je govorio i o bliskim odnosima dvije sestrinske crkve, istakavši posebno da Srbi i Srpska crkva nikad nisu izdali Rusiju.

Od svih pomjesnih pravoslavnih crkava, kako je istakao ruski patrijarh, Srpska je najbliža Ruskoj crkvi – po kulturi i jeziku.

– Pa i ako se govori o istoriji, nikada naše zemlje nisu ratovale, a ako i jesu onda samo rame uz rame, protiv nekog drugog. I ta ljubav prema Rusima, ruskom narodu i ruskoj crkvi je organski dio kulture Srbije i srpskog naroda. Zato su nam to najbliži prijatelji, naša sabraća – i po duhu, i po životnoj filozofiji. To ima veoma velik značaj: i onda kada zajedno razmatramo probleme, i kad se srećemo na međupravoslavnim skupovima. Srpska crkva nam je najbliža. I to ne kažem zato što ovde sjedi patrijarh srpski, nego je tako. A zatim, ako se pogleda istorija, srpski narod i Srpska crkva nikada nisu izdali Rusiju. Neki Sloveni, nećemo ih imenovati, pod uticajem moćnih militarističkih zapadnih snaga mijenjali su povremeno svoju orijentaciju, a onda se kajali, ali su mijenjali. Srbi nikad nisu mijenjali. Ta ljubav prema Rusiji je, što bi se reklo, možda i u genima srpskog naroda. To se se sve veoma odražava i na međucrkvene odnose. Uvijek smo istomišljenici. A kad se među pravoslavnima povedu diskusije, uvijek osjećaš podršku Srpske crkve – poručio je patrijarh Kiril.
Srpski patrijarh boravi u višednevnoj posjeti Moskvi tokom koje će, između ostalog, 25. aprila s ruskim patrijarhom služiti i božanstvenu liturgiju u Sveouspenskom hramu Trojice-Sergijeve lavre.

Nastavi čitati

Aktuelno