Connect with us

Društvo

OPET MIJENJAJU UDŽBENIKE! Đacima u Srpskoj biće potrebne 44 nove knjige

Pred učenicima osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj od naredne školske godine mogla bi se naći nova 44 udžbenika. Iz 17 novih će učiti osnovci, dok će iz 27 udžbenika za opšteobrazovne predmete znanje usvajati srednjoškolci.

Naime, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Novo Sarajevo na osnovu dostavljenog Plana školskih udžbenika za školsku 2025/2026. godinu raspisao je konkurs za pribavljanje rukopisa udžbenika.

“Razlika u odnosu na prethodne godine je što nisu navedeni udžbenici za srednje stručne škole, već je postignut dogovor da se udžbenici za srednje stručne škole u strukama i zanimanjima gdje do sada nismo imali udžbenike obezbjeđuju neposrednom ponudom autora koja je, takođe, definisana zakonskim propisima”, navode iz Zavoda za “Nezavisne novine”, dodajući da se u skladu sa Zakonom o izdavačkoj djelatnosti udžbenik za osnovne i srednje škole izdaje poslije provedenih priprema i pribavljenog odobrenja za upotrebu.

Kada je riječ o osnovnoj školi, konkurs je raspisan za one udžbenike i nastavne predmete gdje je došlo do promjene programa te za Digitalni svijet 5 koji je uveden kao novi predmet.

“Novi udžbenici u razrednoj nastavi potrebni su za Muzičku kulturu 2, Muzičku kulturu 3, Moju okolinu 3 i Digitalni svijet 5. U predmetnoj nastavi, u šestom razredu, novi udžbenici se traže za Geografiju, Tehničko obrazovanje, Likovnu kulturu, Muzičku kulturu i Ruski jezik. Za sedmi razred za Muzičku kulturu, za osmi razred za Istoriju i Hemiju, a za deveti razred za Biologiju, Hemiju, Osnove informatike i Likovnu kulturu. Potrebno je obezbijediti i Zbirku zadataka iz srpskog jezika od 6. do 9. razreda kao dodatno nastavno sredstvo”, ističu iz Zavoda, dodajući da školski udžbenik i druga nastavna sredstva koja služe za potrebe nastave iz vjeronauke u osnovnoj školi i nastave u srednjoj vjerskoj školi i za vjersku pouku može izdavati i nadležni organ crkve, odnosno vjerske zajednice.

Kada je riječ novim udžbenicima za srednjoškolce, u konkursu je navedeno da se traže udžbenici, ali i zbirke zadataka za Matematiku, kao i udžbenici iz Hemije, Informatike i Etike. Takođe, na listi su se našli i udžbenici i radne sveske za Njemački i Italijanski jezik za različite razrede.

“Ranijih godina bila je situacija da se traže udžbenici za stručne škole, za koje ne dobijemo rukopise, i to se ponavljalo. Sada smo u aktivnostima na obezbjeđenju udžbenika za struke zdravstvo, saobraćaj i ekonomija, pravo i trgovina neposrednom ponudom autora”, objašnjavaju oni, navodeći da je primjetan porast broja udžbenika u stručnim školama.

Međutim, koliko će se novih udžbenika naći pred učenicima, znaće se naknadno.

“Mi ćemo sprovesti zakonom propisanu proceduru, a o broju novih udžbenika za sljedeću školsku godinu ne možemo govoriti u ovom momentu. Suviše je rano za to. Najvažnije je da dobijemo kvalitetne udžbenike”, ističu iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

Podsjećamo, konkurs za pribavljanje rukopisa nabavlja se na osnovu Plana školskih udžbenika za određenu školsku godinu koji donosi ministar na prijedlog Republičkog pedagoškog zavoda.

“Plan školskih udžbenika sadrži potrebe za novim, odnosno adaptacijom postojećih školskih udžbenika”, kažu oni.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno