Connect with us

Društvo

ALARMANTNO: Djeca rizikuju život zbog popularnosti!

Težeći da budu popularni među vršnjacima, djeca počesto rizikuju i život pokušavajući da realizuju kojekakve izazove koji se šire društvenim mrežama, a posljednji u nizu prema kojem zadržavaju dah dok ne padnu u nesvijest uznemirio je roditelje i javnost u Republici Srpskoj.

Na vidjelo je, prema pisanju pojedinih medija, isplivao snimak na kome učenik šestog razreda u jednoj školi u Srbiji izvodi “Tik tok” izazov tako što zadržava dah sve dok ne padne u nesvijest, dok mu drugari pomažu i snimaju cijelu akciju.

– Bez komentara sam zaista, šta sve neće djeci pasti na pamet. Ne mogu da ne dozvolim telefon svom djetetu kada svi njegovi drugari imaju. Isto tako koliko god ja kod kuće kontrolišem sadržaj koji gleda, ima djece koja nose telefone u školu i jednostavno sve im je dostupno. Zaista me strah šta se sve može dogoditi – kazala je Banjalučanka Maja L.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Nebojša Macanović za “Glas Srpske” je ocijenio da su ovakva dešavanja refleksija poremećenog sistema vrijednosti kod nas.

– Djeca više ne vide izazov u sportu da osvoje neku medalju na takmičenju, već im je izazov da naprave nešto loše. Sve ono što je danas zabranjeno i loše djeci je izazov. “Tik tok” im je dostupan 24 časa, tako da današnje generacije su potpuno drugačije i kada je riječ o socijalizaciji i vaspitanju, životnim interesovanjima. Oni ne vide životne ciljeve. Da ih pitate šta žele biti, rekli bi vam “jutjuberi” i “tiktokeri”. Na jednom predavanju koje sam držao osnovcima samo jedna djevojčica u razredu mi je rekla da želi biti doktorica – ističe Macanović.

Ocjenjuje da su ovakvi pogledi na svijet djece i omladine žalosni.

– Umjesto da uzmu reket u ruke i igraju tenis da im uzor bude Novak Đoković, djeca radije uzmu dvije marke od roditelja da odu u sportsku kladionicu da se klade na Đokovića – kazao je Macanović.

Psiholog Anja Eraković kaže za “Glas” da djeca imaju potrebu da budu prihvaćena u društvu, zanimljiva i popularna i to veoma često postižu kroz ovakve negativne pojave koje se šire društvenim mrežama.

– Nažalost, na taj način ugrožavaju svoj život, a da nisu toga ni svjesni. Ima primjera i kod nas gdje su neki negativni oblici ponašanja u pitanju, gdje djeca jednostavno ne biraju sredstva kako da postanu zanimljiva u društvu. Struka na tome mora da radi. I ne samo struka, već i porodica kao jezgro društva iz koga potiču sve prave vrijednosti – istakla je Erakovićeva.

Pomenuti izazov na društvenim mrežama samo je jedan u nizu. Naime, prije nekoliko godina, strah je sijao takozvani “plavi kit”, a potom i izazov “krvava marka” koji su bili popularni i među djecom u Srpskoj i BiH.

Vladanje
Nebojša Macanović je rekao da je ustaljeno pravilo da se sva djeca trpaju u isti koš pa na kraju svi imaju primjerno vladanje.

– Zašto se i vladanje ne ocjenjuje ocjenom od jedan do pet? Imate danas i odlikaše koji su jako bezobrazni, nekulturni, nema šta ne govore nastavniku, a imaju sve petice. Pa ne može tako – kazao je Macanović.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno