Grad je pet puta predlagao da se pitanje Gradskog olimpijskog bazena uvrsti u dnevni red i riješi na Skupštini, ali da SNSD to nije dozvolio.

SNSD danas pokušava da se predstavi kao spasilac Gradskog olimpijskog bazena, a zapravo su oni ti koji su ostavili Akvanu u ogromnim gubicima. Od trenutka kada smo preuzeli odgovornost, Grad je izmirio brojne dugove i obaveze koje smo zatekli nakon njih, a radi se o akumuliranih oko 12 miliona maraka. Realnih obaveza prema dobavljačima, sporova i presuda bilo je oko 7 miliona, a više od 5 miliona smo već platili.

Poručili su ovo iz Gradskog odbora PDP Banjaluka, reagujući na saopštenje Gradskog odbora SNSD u kojem se kaže da „Gradski olimpijski bazen mora postati posebna javna ustanova, nezavisna od gubitaškog javnog preduzeća ‘Akvana’“, te da gradska vlast svjesno drži bazen pod ključem već mjesecima.

Iz Gradskog odbora PDP podsjećaju da je skupštinska većina predvođena SNSD novac namijenjen bazenu preusmjerila na povećanje plata direktorima ustanova koje podržavaju.

– To nije pomoć, to je direktna šteta za sve građane koji koriste bazen i žele da imaju uslove dostojne jednog olimpijskog objekta – ističu iz PDP.

Dodaje se da je Grad pet puta predlagao da se pitanje Gradskog olimpijskog bazena uvrsti u dnevni red i riješi na Skupštini, ali da SNSD to nije dozvolio.

– Umjesto konkretnih rješenja, bave se snimanjem videa i praznim saopštenjima. Ako žele zaista da pomognu, neka zakažu hitnu sjednicu i vrate novac bazenu. Tek tada možemo govoriti o rješenjima.

Do tada, sve drugo je samo puka gluma brige – kažu iz PDP, uz poruku da bi „briga“ SNSD za Gradski olimpijski bazen možda bila ozbiljnije shvaćena kada bi se sami sa sobom dogovorili, budući da jedan dan njihov odbornik predlaže jedno, a već drugog dana Gradski odbor saopštava nešto sasvim drugo.

Koncept inkluzivnog urbanog baštovanstva na kojem zajedno rade Grad Banja Luka i Univerzitet u Banjoj Luci predstavljen je i u Ljubljani, gdje su tokom proteklih dana boravili učesnici programa URBACT Pioneers Accelerator.

Inače, u procesu kreiranja vizija razvoja do 2035. godine Banja Luka se među 27 gradova Zapadnog Balkana istakla kao lider u inkluziji i pristupačnosti.

Projekt menadžer Grada Banje Luke Milada Šukalo poručila je da je veoma ponosna što je Banja Luka prepoznata kao grad koji prednjači u inkluzivnim i pristupačnim rješenjima u urbanom prostoru.

– Zaista možemo biti ponosni na to što je Tim koji je predstavljao naš grad u Ljubljani dobio izuzetno pozitivne komentare i podršku za koncept inkluzivnih urbanih bašta koji razvijamo zajedno sa tri fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Posebno raduje to što je Banja Luka navedena kao primjer dobre prakse, a zainteresovanost drugih gradova za naša iskustva samo potvrđuje da smo na dobrom putu – istakla je Šukalo.

Dodala je i to da je posebno važno to što se Banja Luka našla među potencijalnim domaćina završne ceremonije URBACT programa.

-Ovo predstavlja zaista važan podstrek za dalji rad u pravcu izgradnje grada koji je zaista po mjeri svih njegovih stanovnika – zaključila je Milada Šukalo.

Koordinator projekta Tijana Vujičić, kao predstavnik Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i majka djeteta sa razvojnim poteškoćama, smatra da je ovo vrlo važno iskustvo za Grad i Univerzitet.

– Boravak u Ljubljani bio je odlična prilika da se upoznamo sa vrlo kreativnim metodama strateškog planiranja koje razvija URBACT program, inovativnim urbanim praksama Slovenije, ali i prilika da razmijenimo iskustva sa kolegama iz drugih gradova Zapadnog Balkana – poručila je ona.

Istakla je i to da je razvoj inkluzivnih programa izazovan zadatak u kojem su učenje i otvorenost za invovacije i prilagođavanja institucionalnih sistema vrlo važni, te dodala da je veoma značajno to što je Banja Luka opredijeljena da se razvija u tom pogledu.

– Srećni smo što je Banja Luka opredijeljena da se razvija na ovom polju i što možemo dati svoj doprinos. Kao roditelj djeteta sa poteškoćama, cijenim da je iskorak koji Banja Luka pravi na polju izgradnje inkluzivnijeg okruženja ohrabrenje za sve porodice koje uključuju osobe sa invaliditetom i djecu sa razvojnim poteškoćama – zaključila je Vujičić.

Vidljiv je ogroman napredak u turizmu na području Srpske, s tim da od perioda pandemije virusa korona privatni smještaj i agroturistička domaćinstva doživljavaju pravu ekspanziju, istakao je Marko Radić, rukovodilac sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, povodom 27. septembra, Međunarodnog dana turizma.

Inače, centralno obilježavanja ovog međunarodnog dana je u Zvorniku, program se prilagođava globalnoj temi, a ovogodišnja je “Turizam i održiva transformacija”.

-Turistička organizacija RS već tradicionalno učestvuje u globalnom obilježavanju Svjetskog dana turizma, koji se skoro pet decenija obilježava širom svijeta. Svake godine domaćin je drugi grad, a ove godine je to Zvornik. Na zajedničkom obilježavanju svih turističkih organizacija iz Srpske želimo poručiti da je ključ u održivosti, počevši od brige o prirodi i očuvanja životne sredine, preko korištenja obnovljivih izvora energije i smanjenja upotrebe plastike, do pametnih tehnologija i inovativnih rješenja- istakao je Radić.

Kako kaže, ako želimo biti konkurentni, moramo pratiti savremene trendove i biti dio evropske zelene agende.

-Kada pogledamo samo jednu deceniju unazad, vidi se ogroman napredak u turizmu. Privatne investicije su stalne, broj smještajnih kapaciteta raste, ljudi se uključuju, ponuda se širi, a usluge postaju kvalitetnije. Naravno, izazova ima, od infrastrukture i ograničenih kapaciteta, do potrebe za jačom saradnjom i boljom percepcijom destinacije u inostranstvu. Turizam nije samo ponuda, on je i diplomatija, lobiranje i u velikoj mjeri politika-naglašava Radić.

Ipak, ono što nas razlikuje je, prema njegovim riječima, autentičnost života ovdje. “Destinacija će biti privlačna za posjetioce samo ako je privlačna za život. Čistoća ulica i parkova, uredni javni prostori, kvalitetan smještaj i doručak koji priča lokalnu priču su temelji. Tek kada osnovno funkcioniše, dolazi do izražaja i marketing, događaji i ponuda. Mnogo je toga već urađeno, tek treba još više, ali ono što je važno je to da idemo naprijed i da koristimo Svjetski dan turizma kao priliku za iskrenu analizu i zahtijevanje boljih podsticaja za njegov razvoj na ovom prostoru”, dodao je.

Kako je istakao Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik banjalučke Turističke organizacije, na ovaj dan bitno je ukazati na to da bi turizam trebalo da ima što manji trag na životnu sredinu.

-Takođe, moramo paziti i na socijalni i ekonomski aspekt turizma. Republika Srpska, te BiH i te kako ima potencijal, a moramo posvetiti više pažnje ovoj privrednoj grani, kako bismo se pozicionirali kao turistička destinaciji za regiju, Evropu itd.- rekao je Šukalo za “Nezavisne”, dodavši da Banjaluka godinama bilježi turističke maksimume što se tiče broja posjeta i noćenja turista.

-Banjaluka ima otprilike ujednačen broj posjeta tokom cijele godine, što je dobro za svaku destinaciju. Najveće atrakcije su naša urbana zona, Gospodska ulica, kao i Kastel, brojna izletišta, samostan Marija Zvijeda, Banj brdo, ali i etno-selo Ljubačke doline, Krupa na Vrbasu te brojne druge atrakcije-rekao je Šukalo.

Nikola Kokić, portparol Turističke organizacije Trebinje, ističe da Trebinje iz godine u godinu bilježi zapažene i značajne rezultate, sa tendencijom rasta.

-Ako se referišemo na avgust ove godine, kada smo imali skoro 30.000 registrovanih noćenja, možemo vidjeti da je to najposjećeniji avgust od kad se bilježi turistički promet u našem gradu. To govori koliko je Trebinje kao destinacija izuzetno popularna i u regiona, ali i van granica regiona, jer vidimo da se na ljestvici top zemalja turista koji dolaze u naš grad nalazi Kina te zapadnoevropske zemlje, poput Njemačke, Francuske, Španije itd.-kazao je Kokić za “Nezavisne”.

Raduje ih, ističe, to što se Trebinje nalazi na kursu razvoja turizma.

-Za to je prvenstveno zaslužna fantastična turistička ponuda koja je duboko segmentirana, a Trebinje posjeduje mnogo različitih vidova bavljenja turizmom, poput kulturno-istorijskog nasljeđa, vjerskog turizma, gastronomije, etno-turizma itd. Neki od primarnih razloga putovanja ka Trebinju svakako su i blizina jadranske obale, naša mediteranska klima te gostoprimstvo ljudi. S ponosom možemo reći da smo u proteklih nekoliko godina izrasli u pravu destinaciju-naglasio je Kokić.