Connect with us

Svijet

OPTUŽEN ZA GRAĐANSKU PREVARU: Trampu prijeti kazna od 370 miliona dolara

Budućnost porodičnog biznisa Donalda Trampa mogla bi biti poljuljana kada njujorški sudija donese presudu u slučaju prema kome je optužen za građansku prevaru.

Bivši američki predsjednik Donald Tramp, njegovi sinovi i njegova istoimena kompanija već su proglašeni odgovornim za lažno naduvavanje vrijednosti imovine u izjavama zajmodavcima.

Tužioci su zatražili od sudije da kazni Trampa sa 370 miliona dolara i da ograniči njegovu sposobnost da posluje u državi.

To je mnogo novca, čak i za milijardera.

Pravni stručnjaci rekli su za Bi-Bi-Si da bi tako velika kazna, zajedno sa potencijalnom konačnom presudom koja bi mogla u velikoj mjeri uticati na njegovo carstvo nekretnina, mogla da nanese ozbiljan udarac finansijama gospodina Trampa.

“On neće odjednom postati radnička klasa”, rekla je bivša savezna tužiteljka Dajana Florens.

“Ali ovo je mnogo novca. Njegovo bogatstvo će biti značajno smanjeno”, dodala je ona.

Zašto bi Tramp mogao biti kažnjen sa 370 miliona dolara?
Državni tužilac Njujorka Leticija Džejms rekla je na sudu da je 370 miliona dolara odgovarajući iznos koji bi Trampovi trebalo da plate finansijsku kaznu koja uključuje vraćanje novca stečenog lažnim putem.

Ona je izračunala sumu na osnovu tri faktora: novca koji je gospodin Tramp navodno zaradio na štednji na kamatnim stopama na kredite zbog pogrešnog iskazivanja imovine. “Bonusi” isplaćeni zaposlenima Tramp organizacije koji su učestvovali u šemi i dobit ostvarena od dva imovinska posla za koje Džejms tvrdi da su pribavljeni na prevaru.

Na sudiji Arturu Engoronu je da odredi finansijske kazne kada donese svoju presudu.

Bez obzira na iznos, Tramp bi takođe morao da plati godišnju kamatu na tu kaznu, koja datira nekoliko godina unazad od kada su se navodni prekršaji dogodili.

Njujorška kamatna stopa od 9 odsto znači da će Tramp možda morati da plati dodatni devetocifren iznos pored kazne.

Tramp negira da je počinio prevaru i kaže da nije bilo zločina jer su banke zaradile novac na njegovim investicijama. Očekuje se da će on pokrenuti žalbu, čime bi se presuda stavila na čekanje dok viši sud ne razmotri slučaj.

Ali ako želi da izbjegne plaćanje kazne ili da mu se zaplijeni lična imovina dok traje žalbeni proces, on i dalje mora da položi pun iznos koji će biti zadržan na sudu u roku od 30 dana.

Kaznena suma – ali ne razorna
Prema jednom proračunu magazina Forbs, ukupna neto vrijednost imovine Trampa iznosi 2,6 milijardi dolara. Kancelarija državnog tužioca Njujorka procijenila je njegovu godišnju neto vrijednost na 2 milijarde dolara u 2021.

Na osnovu tih procjena, kazna od 370 miliona dolara koštala bi Trampa otprilike 15 – 18 odsto njegovog bogatstva.

Međutim, pored ove kazne koja je sve izvjesnija, on već duguje E Jean Carroll 83,3 miliona dolara odštete iz odvojenog slučaja za klevetu, koji je završen u januaru.

Njegovi pravni troškovi takođe rastu dok se bori sa četiri krivična predmeta na saveznom i državnom nivou.

Ova finansijska opterećenja mogu predstavljati više novca nego što Tramp ima na raspolaganju.

Pravni stručnjaci kažu da on ima nekoliko potencijalnih opcija.

Tramp može da obezbijedi obveznicu, ali bi ga to koštalo

Da ne bi platio sve unaprijed, Tramp bi mogao da pokuša da obezbijedi garanciju – garanciju treće strane da može da plati punu kaznu.

To bi ga koštalo mnogo više miliona, uz dodatne kamate i naknade. Od njega bi se takođe vjerovatno zahtijevalo da da zalog.

Da bi obezbijedila obveznicu od kompanije za vezivanje, osoba obično treba da uloži oko 10% od ukupnog iznosa duga, objasnio je Stiven Koen sa Pravnog fakulteta u Njujorku.

Dakle, ako Tramp duguje 370 miliona dolara, možda će morati da plati obvezničkoj kompaniji 37 miliona dolara da izda obveznicu, a tu naknadu neće dobiti nazad.

Tramp bi mogao da proda imovinu

U izjavi u ovom slučaju, Tramp je rekao da ima 400 miliona dolara u gotovini. Međutim, uz njegove druge pravne obaveze i naknade, to ne bi bilo dovoljno da pokrije novu kaznu od 370 miliona dolara.

„Mora da razmisli šta da uradi sa svojom imovinom, kako da likvidira preduzeća da bi došao do tog novca”, rekla je Sara Kristof, bivša federalna tužiteljka.

Veliki dio njegovog bogatstva vezan je za njegove poslove sa nekretninama.

Forbs je otkrio da je njegova njujorška imperija nekretnina procijenjena na 490 miliona dolara, uključujući i njegov vodeći kondominijumski neboder, Tramp kulu, vrijedan 56 miliona dolara prema podacima ovim podacima.

Njegov portfolio uključuje mnoge druge nekretnine širom zemlje, sa terenima za golf, kondominijum kulama, hotelima, pa čak i vinarijom.

„Nešto će morati da se proda ili realizuje da bi se dobio novac za plaćanje takve vrste troškova”, rekao je Vilijam Tomas, profesor na Ros School of Business Univerziteta u Mičigenu.

Tramp bi mogao da traži novac od svojih lojalnih pristalica

Tramp bi se takođe mogao okrenuti ogromnom mehanizmu prikupljanja sredstava koji koristi da plati desetine miliona pravnih troškova.

Prema Njujork Tajmsu, 10% svakog dolara koji se prikupi od njegovih pristalica ide na plaćanje njegove odbrane u građanskim i krivičnim suđenjima.

Koristio je dva komiteta za političku akciju – “Spasite Ameriku”, koji je bio njegovo glavno sredstvo za plaćanje pravnih taksi, i “Učinite Ameriku ponovo velikom”, koji finansira njegovu predsjedničku kandidaturu, da prikupi novac za pokrivanje troškova suđenja, iako takve strukture obično koristi u političke svrhe.

Ovi entiteti su odvojeni od njegovog zvaničnog naloga za predsjedničku kampanju.

Od njegove prve optužnice u martu 2023. do kraja godine, njegov komitet za političku akciju “Spasimo Ameriku” potrošio je skoro 40 miliona dolara na advokate i druge povezane honorare, izračunao je Forbs.

Prema federalnim pravilima finansiranja kampanje, Tramp bi potencijalno mogao da iskoristi “Spasimo Ameriku” da plati kaznu koju je odredio sud, rekla je Šena Ports, viši savjetnik u Pravnom centru kampanje. Ne bi mu bilo dozvoljeno da izvrši ovu uplatu zvaničnim sredstvima za kampanju, dodala je ona.

Ali prikupljanje sredstava možda ionako nije praktično u slučaju Trampa, rekli su advokati za Bi-Bi-Si.

Prema podnescima Federalne izborne komisije, njegov “Spasimo Ameriku” PAC započeo je novu godinu sa 5 miliona dolara u gotovini.

Tramp će dobiti jasniju sliku o tome šta to znači za njegovo poslovno i lično bogatstvo tek kada sudija Engoron donese svoju konačnu presudu.

Ali bez obzira na to kako on odluči da plati, svaka veća kazna će vjerovatno izazvati ozbiljne finansijske glavobolje bivšem predsjedniku.

„Tramp je, uprkos svim njegovim pogrešnim predstavljanjima i lažima o svom bogatstvu, zaista bogata osoba”, rekao je Tomas, profesor biznisa i dodao da većina ljudi nema 400 miliona dolara.

(Euroactiv)

Related Topics:

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno