Sjedinjene Američke Države (SAD) predstavile su nekolicini arapskih i muslimanskih lidera nacrt plana, koji sadrži 21 tačku, a kojim se, kako navode, nastoji okončati rat u Gazi i otvoriti put ka stvaranju nezavisne palestinske države.

The Times of Israel imao je ekskluzivni uvid u dokument koji je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa podijelila s arapskim i muslimanskim liderima.

Plan predviđa oslobađanje talaca, uklanjanje Hamasa s vlasti, kao i “deradikalizaciju palestinskog stanovništva”, odnosno, sadrži i klauzule koje Izrael dugo zahtijeva. Osim toga, navedeno je obavezno povlačenje Izraela s teritorija koje su okupirali, ali se ne precizira vremenski rok kada se IDF mora povući.

S druge strane, plan daje garanciju palestinskom stanovništvu da ostanu u Gazi, što predstavlja iskorak za Trampovu administraciju po tom pitanju, s obzirom na to da je Tramp u februaru šokirao veći dio svijeta pričom o preuzimanju Gaze i trajnom preseljenju cijele njene populacije od dva miliona ljudi.

Prijedlog predviđa i put ka budućoj palestinskoj državi nakon što obnova Gaze bude napredovala i reforma Palestinske uprave bude završena što predstavlja određeno odstupanje od dosadašnje politike Trampove administracije, s obzirom na to da je izbjegavala da izrazi podršku rješenju o dvije države. Plan ponovo ne predviđa američko priznanje Palestine, niti je nagovještava.

21 tačka

Gaza će biti deradikalizovana – zona bez terora koja ne predstavlja prijetnju svojim komšijama.
Gaza će biti obnovljena u korist svog naroda.
Ako se obije strane slože s prijedlogom, rat će odmah završiti, a izraelske snage će obustaviti sve operacije i postepeno se povlačiti iz Pojasa.
U roku od 48 sati nakon što Izrael javno prihvati sporazum, svi živi i preminuli taoci bit će vraćeni.
Nakon što se taoci vrate, Izrael će osloboditi nekoliko stotina palestinskih zatvorenika koji služe doživotne kazne i preko 1.000 stanovnika Gaze uhapšenih od početka rata, zajedno s tijelima nekoliko stotina Palestinaca.
Nakon što se taoci vrate, članovima Hamasa koji se obavežu na mirnu koegzistenciju bit će dodijeljena amnestija, dok će članovima koji žele napustiti Pojas biti odobren siguran prolaz u zemlje primaoce.
Nakon što se ovaj sporazum postigne, pomoć će naglo pristizati u Pojas brzinom ne nižom od referentnih vrijednosti utvrđenih u sporazumu o taocima iz januara 2025. godine, a koji je uključivao 600 kamiona pomoći dnevno, uz rehabilitaciju kritične infrastrukture i ulazak opreme za uklanjanje ruševina.
Pomoć će distribuisati, bez miješanja bilo koje strane, Ujedinjeni narodi i Crveni polumjesec, zajedno s drugim međunarodnim organizacijama koje nisu povezane ni s Izraelom ni s Hamasom.
Tekst ove tačke ostavlja prostor za nastavak rada Humanitarne fondacije za Gazu (GHF), budući da je tehnički ona američka organizacija, čak i ako je bila zamisao Izraelaca. Na GHF-ovim distribucijskim centrima od početka njenog rada ubijeno je stotine Palestinaca.

Gazom će upravljati privremena, prelazna vlada palestinskih tehnokrata koji će biti odgovorni za pružanje svakodnevnih usluga stanovnicima Pojasa. Odbor će nadgledati novo međunarodno tijelo koje će osnovati SAD u konsultaciji s arapskim i evropskim partnerima. Ono će uspostaviti okvir za finansiranje obnove Gaze dok Palestinska uprava ne završi svoj program reformi.
Biće kreiran ekonomski plan za obnovu Gaze kroz okupljanje stručnjaka s iskustvom u izgradnji modernih gradova na Bliskom istoku i kroz razmatranje postojećih planova usmjerenih na privlačenje investicija i stvaranje radnih mjesta.
Uspostaviće se ekonomska zona, sa smanjenim tarifama i stopama pristupa o kojima će pregovarati zemlje učesnice.
Niko neće biti prisiljen napustiti Gazu, ali onima koji odluče otići biće dozvoljen povratak. Štaviše, stanovnici Gaze biće ohrabreni da ostanu u Pojasu i ponudiće im se prilika da tamo izgrade bolju budućnost.
Hamas neće imati nikakvu ulogu u upravljanju Gazom.
Regionalni partneri će pružiti sigurnosnu garanciju kako bi se osiguralo da Hamas i druge frakcije u Gazi ispune svoje obaveze i da prestanu predstavljati prijetnju Izraelu ili vlastitom narodu.
SAD će sarađivati ​​s arapskim i drugim međunarodnim partnerima na razvoju privremenih međunarodnih stabilizacijskih snaga koje će se odmah rasporediti u Gazi kako bi nadgledale sigurnost u Pojasu. Snage će razviti i obučiti palestinske policijske snage, koje će služiti kao dugoročno tijelo za unutrašnju sigurnost.
Izrael neće okupirati niti anektirati Gazu, a IDF će postepeno predavati teritoriju koju trenutno okupira, dok zamjenske sigurnosne snage uspostavljaju kontrolu i stabilnost u Pojasu.
Ako Hamas odgodi ili odbaci ovaj prijedlog, gore navedene tačke će se nastaviti u područjima bez terora, koja će IDF postepeno predati međunarodnim stabilizacijskim snagama.
Izrael se slaže da neće izvoditi buduće napade u Kataru. SAD i međunarodna zajednica priznaju važnu posredničku ulogu Dohe u sukobu u Gazi.
Uspostavićeće se proces deradikalizacije stanovništva. To će uključivati ​​međuvjerski dijalog usmjeren na promjenu načina razmišljanja i narativa u Izraelu i Gazi.
Kada obnova Gaze bude napredovala i program reformi bude proveden, mogli bi se stvoriti uslovi za kredibilan put ka palestinskoj državnosti, što je prepoznato kao težnja palestinskog naroda.
SAD će uspostaviti dijalog između Izraela i Palestinaca kako bi se dogovorili o političkom horizontu za miran suživot, prenosi Klix.ba

Naučnici sa Univerziteta Stanford i Arc Instituta objavili su da su uspjeli napraviti nešto što se još donedavno činilo naučnom fantastikom – sintetizovali su viruse s nizovima DNA koje je dizajnirao AI i njima su ciljano ubijali bakterije.

Riječ je o stvarnim, a ne simuliranim virusima, funkcionalnim bakteriofagima koji napadaju bakterije. Oni su u laboratoriji u Petrijevim zdjelicama pronalazili domaćine, preuzimali njihove sisteme za umnožavanje i na kraju ih uništavali.

Tim je svoj rad, koji još čeka na recenziju, objavio na platformi bioRxiv, međutim, časopis Nature ga je već predstavio kao korak prema dobu u kojem će AI pisati čitave genome, a ne samo proteinske fragmente.

Sljedeći korak je život generisan AI-jem

Voditelj tima Brian Hie, informacioni biolog na Stanfordu, rekao je za Nature da je to “prvi put da AI sistemi mogu pisati koherentne sekvence na nivou cijelog genoma”.

“Sljedeći korak je život generisan vještačkom inteligencijom”, dodao je. Međutim, suautor studije Samuel King istaknuo je da će se “prije dizajniranja cijelog živog organizma ipak morati dogoditi još puno eksperimentalnih iskoraka”.

Šta su virusi?

Za razumijevanje značaja ovog rezultata važno je podsjetiti šta su virusi i zašto su pogodna “platna” za informacioni dizajn.

Virusi se ne smatraju u potpunosti živim: oni su genomski “roboti” koji nemaju sopstvenu proizvodnju energije ni stanice, nego preuzimaju biohemiju domaćina kako bi se umnožavali. Budući da imaju male genome i malo gena u odnosu na bakterije ili životinje, lakši su za inženjering, kako za ljude tako i za mađine koji na njima rade.

Kako su stvoreni novi virusi?

U novom istraživanju naučnici su krenuli od klasičnog modela, bakteriofaga phiX174 (ΦX174). To je prvi genom DNA koji je ikad sekvenciran, detaljno proučen i koji je malen – ima oko 5400 parova baza raspoređenih u 11 gena, što ga čini idealnim poligonom za testiranja.

Ključni alat kojim su naučnici dizajnirali virus bio je AI model po imenu Evo. Za razliku od opštih jezičnih modela, Evo je specijalist istreniran na milionima genoma bakteriofaga kako bi “naučio” obrasce koji čine viruse funkcionalnim.

Naučnici su od njega zatražili da “napiše” nove, potpune genome nalik genomu ΦX174, ali ne identične. Model je generisao 302 dizajna. Tim je zatim hemijski spojio svaki taj genom i ubacio ih u standardne laboratorijske sojeve E. coli kako bi provjerio hoće li novi virusi opstati, replicirati se i ubijati bakterije.

Šesnaest od 302 dizajna je stvarno funkcionisalo. To se možda ne čini kao impresivna stopa pogodaka ako se razmišlja u nekom sportskom kontekstu, međutim u biotehnologiji je to veliki skok, to je šesnaest potpuno novih, informatički osmišljenih i u laboratoriju “oživljenih” virusnih genoma koji mogu zaraziti i uništavati bakterije.

Takođe, tim je saopštio da su dizajnirani bakteriofagi uspjeli ubiti tri različita soja E. coli te da su, u brojnim slučajevima, nadmašili prirodni ΦX174.

U analizi za Asimov Press, naučni novinar i urednik, biotehnolog Niko McCarty napisao je da su novostvoreni virusi “u mnogim slučajevima bili infektivniji od divljeg soja ΦX174 iako su imali velike promjene u genomu koje bi čovjek teško osmislio racionalnim dizajnom”.

Borba protiv superbakterija

Zašto je ovo važno? Prije svega zbog porasta antimikrobne otpornosti. Bakterije sve više razvijaju otpornost na najsnažnije antibiotike. Bakteriofagi, virusi koji ciljaju baš one bakterije koje želimo ukloniti su zato sve zanimljiviji odgovor na takav razvoj situacije. Ako AI može brzo osmišljavati cijele bakteriofagne genome, mogli bismo, barem načelno, ubrzati put do terapija krojenih za specifične sojeve bakterija.

Brzina razvoja novih virusa

Druga korisna stvar su brzina i širina pretrage mogućih rješenja. Naime, biolozi u pravilu mijenjaju gene jedan po jedan, ili slagalicu slažu racionalnim pretpostavkama. Jezični model, naprotiv, generiše čitave genome kandidate, a laboratorija zatim eliminiše loše i potvrđuje dobre. Arc Institute tumači da su u radu zadržali minimalni ” set alata ” faga – tražili su da barem sedam proteina novog virusa odgovara ključnim proteinima prirodnog ΦX174.

Treća, konceptualna korist, jest to što je prvi put demonstrirano da AI može napisati potpune genomske programe koji funkcionišu u stvarnom svijetu, a ne samo kratke sekvence proteina ili promotora. To pomiče granicu od AI-ja kao pomagača, prema AI-ju kao autoru biološkog koda.

Važnost za ciljane terapije

Virusi koje je dizajnirao AI takođe bi mogli postati precizni “mikroalati” za liječenje — i to na dva načina.

Mogli bi djelovati kao onkolitički virusi koji direktno uništavaju tumorske stanice i kao vektori koji u tumor dostavljaju terapijski teret, odnosno lijek.

Onkolitički pristup oslanja se na činjenicu da mnoge kancerogene stanice imaju poremećene mehanizme odbrane. Pametno dizajniran virus može ulaziti u takve stanice, množiti se i direktno ih rasprskavati. Pritom može oslobađati tumorske antigene koji bi podsticali imunološki sistem da dovrši posao.

Kao vektori, virusi mogu u tumor unijeti uputstva koja pojačavaju lokalni imunološki odgovor (npr. citokine), “samoubilačke” gene koji otrov pretvaraju u lijek baš u tumoru, ili sisteme za ciljano uređivanje gena. AI bi ovdje dao dvije ključne prednosti: prvo, brzo bi predlagao varijante genoma s tačno podešenim “tropizmom” — sklonošću da napadaju samo određene stanice — i, drugo, mogao bi dizajnirati sigurnosne “prekidače” koji gase virus ako zaluta izvan ciljanog tkiva.

Moguće opasnosti

Mežutim, kako to često bude s tehnologijama, i ova nova nosi potencijalne opasnosti.

Naime, u zajednici sintetskih biologa već se dugo vodi rasprava o takozvanim tehnologijama s dvostrukim namjenama – koje mogu pomoći u stvaranju novih lijekova, ali istovremeno mogu omogućiti zloupotrebe.

Ako AI može “pisati” funkcionalne virusne genome, neko bi ga mogao pokušati upotrijebiti za stvaranje opasnih patogena, odnosno za biološko ratovanje i bioterorizam.

Craig Venter, pionir sintetske biologije, koji je vodio firmu Celera Genomics koja je u februaru 2001. u Scienceu objavila nacrt ljudskog genoma, upozorio je na oprez.

“Jedno područje u kojem pozivam na krajnji oprez je svako istraživanje pojačavanja funkcija virusa, pogotovo kad je ono nasumično pa ne znate što ćete dobiti… Kad bi neko ovo radio s velikim boginjama ili antraksom, bio bih ozbiljno zabrinut”, rekao je Venter, prenosi Index.hr.

EU je pristala da krene napred s planovima za postavljanje “dron-zida” u središtu svojih istočnih odbrambenih linija, dok raste podrška za zajam Ukrajini.

EU kreće napred s planovima za “dron-zid” usred ruskih upada. Ministri žele da ojačaju odbranu nakon niza povreda vazdušnog prostora, dok raste podrška za zajam Ukrajini od 140 milijardi evra. EU je pristala da krene napred s planovima za postavljanje “dron-zida” u središtu svojih istočnih odbrambenih linija, dok raste podrška za zajam Ukrajini od 140 milijardi evra zasnovan na zamrznutoj ruskoj imovini.

Nakon sastanka sa ministrima iz 10 uglavnom centralno i istočnoevropskih država članica, kao i Ukrajine, komesar EU za odbranu Andrius Kubilius izjavio je da je dron-zid radi zaštite od upada iz vazduha hitan prioritet i ključni element odbrane istočnog krila Unije.

Ovo pitanje postalo je prioritet nakon niza upada dronova u Danskoj, Poljskoj i Rumuniji, kao i povrede estonskog vazdušnog prostora od strane ruskih borbenih aviona, dok Rusija nastavlja smrtonosno bombardovanje Ukrajine. Kubilius je izjavio da je hitno potrebno imati efikasan sistem za detekciju, uključujući radare i akustične senzore, kao i kapacitete za presretanje i uništavanje dronova. Komesar je priznao potencijalni nesklad u troškovima odbrane od dronova. Rekao je:

“Ako koristite avion i raketu iz svog borbenog aviona da oborite dron, tada koristite raketu koja košta milion da biste uništili dron koji košta 10.000”.

Zajam od preko 140 milijardi
U međuvremenu, Kremlj je kritikovao predlog da se obaraju ruski vojni avioni iznad Evrope kao nepromišljen i neodgovoran, nakon što je Donald Tramp sugerisao da bi članice Alijanse to trebalo da učine. Dok su pregovori o odbrani bili u toku, procureli prijedlog otkriva rastuću podršku planovima za zajam Ukrajini od 140 milijardi evra, zasnovan na zamrznutoj ruskoj imovini u Evropi.

Evropska komisija vjeruje da može da obezbedi zajam od 140 milijardi evra bez kamate za Ukrajinu, koristeći zamrznuta sredstva ruske centralne banke, a da se pri tome ne konfiskuju ta sredstva, prema procurelom dokumentu koji je video, piše Gardian.

Dok EU već koristi prihode od zamrznute ruske imovine u EU za generisanje sredstava za Ukrajinu, originalni kapital ostaje netaknut. Njemačka, Francuska i Belgija su se opirale planovima zemalja centralne i istočne Evrope da se ta sredstva zaplene, budući da se uglavnom nalaze u finansijskoj instituciji “Euroclear” sa sjedištem u Briselu.

Zvaničnici EU sada veruju da su pronašli pravno bezbedan način da Ukrajini daju zajam na osnovu te imovine, uz pretpostavku da će Rusija na kraju platiti Kijevu reparacije za kolosalnu štetu nanijetu tokom više od 1.300 dana punog rata. U značajnom preokretu, njemački kancelar Fridrih Merc je podržao ovu ideju, najavivši u autorskom tekstu u „Financial Times“-u svoju podršku pravno sigurnom finansijskom instrumentu koji bi obezbedio vojnu otpornost Ukrajine tokom nekoliko narednih godina.

Merc je rekao da bi idealno bilo da planove podrže sve 27 članice EU, ali je nagovestio da bi mogli biti usvojeni i kvalifikovanom većinom, što je neizrečeno priznanje da EU mora razmotriti načine da zaobiđe veto mađarske vlade, naklonjene Kremlju. EU sankcije protiv Rusije moraju se obnavljati na svakih šest mjeseci, što Budimpešti daje značajnu polugu, iako Mađarska nikada nije blokirala sankcije.

Zvaničnici EU takođe vjeruju da su pronašli pravni mehanizam kojim bi se izbjegao zahtev za jednoglasnošću, što bi značilo da bi trošak zajma na kraju platila Rusija, a ne države članice, koje bi djelovale kao garanti. Lideri EU trebalo bi da raspravljaju o dron-zidu i zajmu iz reparacija na samitu u Kopenhagenu sljedeće nedelje, s ciljem postizanja dogovora do kraja oktobra.