Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ove nedjelje odobrio je plan od 28 tačaka za mir između Rusije i Ukrajine, koji su visoki zvaničnici administracije razvijali posljednjih nedelja u konsultaciji sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim i ukrajinskim zvaničnicima, rekao je visoki zvaničnik administracije za NBC.

U izradu plana bili su uključeni Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik SAD Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i Trampov zet, Džared Kušner.

Zvaničnik je rekao da se plan fokusira na bezbjednosne garancije za obe strane kako bi se obezbijedio trajni mir, ali nije iznio detalje, jer se još vodi određeni stepen pregovora.

Tri američka zvaničnika navela su da okvir sporazuma još nije predstavljen Ukrajincima i da se vreme finalizacije poklopilo sa posjetom američke vojne delegacije Kijevu.

Rubio je na mreži Iks rekao da postizanje trajnog mira zahtijeva ustupke obe strane i da se razvija lista potencijalnih ideja za okončanje rata.

Američka delegacija stigla je u Kijev juče ujutru kako bi razgovarala o vojnoj strategiji, tehnologiji i oživljavanju mirovnog procesa.

Američki zvaničnik opisao je posjetu kao “napor Bijele kuće da ponovo pokrene mirovne pregovore”.

Prema izvorima bliskim ukrajinskoj vladi i evropskom zvaničniku, Ukrajina nije učestvovala u oblikovanju plana, već je samo okvirno o njemu obaveštena.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da američki predsjednik želi da se rat okonča i da postoji šansa ukoliko se pokaže fleksibilnost.

Trampova administracija i ruski zvaničnici sastavili su novi prijedlog za okončanje rata u Ukrajini koji predviđa velike ustupke Kijeva, rekli su izvori upoznati sa naporima za Fajnenšel Tajms.

Na planu je radila grupa američkih i ruskih zvaničnika, a jedan od arhitekata je Kiril Dmitrijev, šef ruskog državnog fonda i blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prema izvorima, plan predviđa da Ukrajina ustupi preostale dijelove Donbasa, prepolovi broj svojih oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.

Takođe bi bila smanjena američka vojna pomoć, zabranjeno raspoređivanje trupa bilo koje strane na ukrajinskoj teritoriji i ukinuta isporuka zapadnog naoružanja dugog dometa.

Plan uključuje i priznanje ruskog jezika kao zvaničnog, kao i formalni status za lokalnu granu Ruske pravoslavne crkve.

Izvori su rekli da je dokument u “velikoj mjeri naklonjen Rusiji i teško prihvatljiv za Ukrajinu”.

Zvaničnici u Kijevu rekli su da plan odgovara maksimalističkim zahtjevima Kremlja, a neki su ga opisali kao pokušaj Moskve da iskoristi političku slabost Zelenskog usred korupcionaškog skandala.

Dvojica pripadnika zloglasnog kavačkog klana osuđena su u Beču zbog brutalnog mučenja dvije žrtve, a ključni dokazi protiv njih bile su uznemirujuće poruke iz kriptovanih razgovora.

Crnogorac (39) i njegov saučesnik iz Srbije (50) navodno su članovi “srednjeg menadžmenta” beogradske ćelije klana, kojom je iz Beča upravljao kum pod nadimkom “Dexter”, piše austrijski portal Heute.

Krvavi rat klanova

Suđenje mafijašima održano je juče u Beču uz velike mjere bezbjednosti i najstrože kontrole pristupa. Dvojac, koji su teško naoružani policajci dopratili u sudnicu, osuđen je na šest i sedam godina zatvora zbog teške iznude. Presude još nisu pravosnažne.

Kavački klan, koji potiče iz Crne Gore, vodi otvoreni rat sa suparničkim škaljarskim klanom, takođe iz Kotora. Sukob je eskalirao nakon nestanka pošiljke od 200 kilograma droge u Španiji 2014. godine, a u borbi za prevlast u euvropskoj trgovini narkoticima dosad je širom svijeta u pucnjavama, mučenjima i bombaškim napadima ubijeno najmanje 80 ljudi.

Horor u stanu obloženom folijom

Prema optužnici, muškarci su 2020. godine s drugim saučenicima namamili navodnog sina hrvatskog milionaša i još jednog 64-godišnjeg Hrvata u Beč. Dočekali su ih u stanu koji je bio obložen plastičnom folijom, gdje su ih vezali, mučili i prijetili im smrću.

Državno tužilaštvo opisalo je prizore kao materijal “kakav se inače viđa samo u TV serijama”. Žrtve su zastrašivali “ručnim pilama i pištoljima s prigušivačima”, a situacija je bila, kako je rečeno na sudu, “kao u najgorim noćnim morama”.

Jezive poruke kao ključni dokaz

Mlađi muškarac, za kojeg se pogrešno vjerovalo da je sin milionera, bio je brutalno zlostavljan više od četiri sata.

“Ako uskoro ne kažu gdje je novac, moraćemo početi piliti”, stajalo je u jednoj od presretnutih poruka. Potom je na red došao 64-godišnjak.

“Starac je gotov, ovaj ga je udario, brate, u lice. Cijelo mu je lice puklo, brate… i bio je izrezan nožem”, javljali su optuženici svojim nadređenima. Žrtva je, navodno jecajući, obećala mučiteljima 750.000 evra.

Zakon ćutnje na sudu

Iako brutalno zlostavljane, žrtve su puštene na slobodu, ali ubrzo su bile prisiljene na predaju novca u Hrvatskoj. Stariji muškarac, koji se navodno bavi krijumčarenjem cigareta, uspio je prikupiti svega 10.000 evra.

Na suđenju se dogodio očekivani obrat – ni žrtve ni svjedoci nisu htjeli prepoznati ili teretiti optuženike.

Kako se navodi, takvi iznenadni gubici pamćenja nisu rijetkost u mafijaškom miljeu. Branitelji su, s druge strane, tvrdili da se radi o zamjeni identiteta i osporavali optužbe, a tokom postupka je utvrđeno da optužnica nije bila ispravno podnesena te je morala biti izmijenjena, prenosi Index.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država potpisao je zakon kojim se od Ministarstva pravde traži da u roku od 30 dana objavi dosijee povezane sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, nakon gotovo jednoglasnog usvajanja zakona u Predstavničkom domu i Senatu ove nedelje.

Tramp je potpisivanje zakona objavio na mreži “Truth Social”, kritikujući istaknute demokrate povezane sa Epstinom.

“Možda će istina o ovim demokratama i njihovim vezama sa Džefrijem Epstinom uskoro da bude otkrivena, jer sam upravo potpisao zakon o objavljivanju Epstinovih dosijea”, napisao je on.

Tramp je podržao zakon tokom vikenda, nakon što se nekoliko republikanaca u Predstavničkom domu pridružilo demokratama i primoralo glasanje.

Zakon je u utorak usvojen sa 427 glasova “za” i jednim “protiv”, dok je Senat usvojio meru jednoglasno.

Marija Farmer, koja je optužila Epstina i njegovu saradnicu Gislen Maksvel za seksualno zlostavljanje tokom 1990-ih, rekla je da je potpisivanje zakona “dugo trajalo”.

Ona je navela da je decenijama čekala odgovore o tome kako su federalne vlasti istraživale njene prijave i da su njeni pozivi na transparentnost ignorisani kroz gotovo pet administracija.

Farmer trenutno tuži FBI, tvrdeći da je ignorisao njenu početnu prijavu, i istakla je da zakon ne oslobađa odgovornosti za neuspeh vlasti u proteklih 30 godina.

Ona je dodala da se nada potpunoj transparentnosti, uz uklanjanje samo materijala koji se odnosi na seksualno zlostavljanje dece i identifikacione podatke žrtava.

Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea nalaže državnoj tužiteljki Pem Bondi da objavi sve neklasifikovane zapise, komunikacije i istražne materijale Ministarstva pravde i FBI-ja koji se odnose na Epstina i Maksvel.

Nije poznato koji će novi dokumenti biti objavljeni, ali njih dvoje bili su predmet brojnih federalnih istraga skoro dve decenije, a desetine hiljada strana dosijea već su objavljene poslednjih meseci.

Epstina su 2000-ih istraživale savezne i lokalne vlasti na Floridi, što je završeno sporazumom o priznanju krivice po optužbama za prostituciju, kojim je izbegao federalnu optužnicu.

On je 2019. godine optužen na saveznom sudu u Njujorku za trgovinu maloletnicima u svrhu seksualne eksploatacije, ali je izvršio samoubistvo u pritvoru.

Maksvel je 2020. optužena za trgovinu maloletnicima i osuđena na 20 godina zatvora.

Demokrate su kritikovale Trampa zbog njegovog ranijeg prijateljstva sa Epstinom, dok je Tramp prozivao bivšeg predsednika SAD, Bila Klintona.

Ni Tramp ni Klinton nisu optuženi niti protiv njih postoje optužbe, a obojica negiraju nezakonite radnje.

Usvajanje zakona predvodili su demokratska poslanica Ro Kana i republikanski poslanik Tomas Masi.

Oni su pokrenuli “peticiju za razrešenje” (discharge petition), kojom poslanici mogu da primoraju rukovodstvo da stavi neki zakon na glasanje ukoliko peticiju potpiše većina članova.

Peticiju su podržala četiri republikanca, uključujući Masija i Mardžori Tejlor Grin, nekadašnju Trampovu saveznicu.

Tramp je prošle nedelje povukao podršku Grin, što je, prema spekulacijama, povezano sa slučajem Epstin.

Peticija je nedeljama imala 217 potpisa – jedan manje od potrebnog broja, dok novoizabrana demokratska poslanica Adelita Grihalva nije položila zakletvu.

Demokrate su optužile predsednika Predstavničkog Doma Majka Džonsona za odlaganje zakona, a on je rekao da Predstavnički dom nije zasedao zbog blokade vlade.

Grihalva je prošle nedelje potpisala peticiju, čime je omogućeno glasanje.