Connect with us

Društvo

Osam učenika u Srpskoj se povrijedilo u izazovu “krvav novac”

Osam učenika osmog razreda povrijedilo se u jednom od izazova sa “tik -toka”-“krvavi novac”, kada se između prstiju šaka stavljaju kovanice da bi se vidjelo ko će duže da izdrži pritisak.

“Učenici su, u skladu sa postupcima, upućeni na savjetodavni rad sa pedagogom, odnosno sa disciplinskom odgovornošću koji takav prekršaj nosi, ali cilj nije samo kazna za te učenike već da shvate šta je za njih ispravno, a šta pogrešno”, izjavio je danas u Tesliću direktor Osnovne škole “Desanka Maksimović” iz Stanara Aleksandar Ristić, prenosi Srna.

On je upozorio da se fizičko nasilje preselilo na internet i društvene mreže, takozvano sajber nasilje i da je multisektorski tim ove škole sproveo istraživanje i utvrdio da je 76 odsto učenika u predmetnoj nastavi koji imaju društvenu mrežu “tik-tok” učestvovalo u jednom od izazova.

Kada je riječ o preventivnim aktivnostima, on je ukazao na različita predavanja organizovana u saradnji sa Centrom za socijalni rad i MUP-om Republike Srpske, kao i osnivanje školske televizije koja promoviše istinske vrijednosti, učenička postignuća i zdrave navike.

Ristić je upozorio da je istraživanje ukazalo i da više od 90 odsto učenika koristi platformu “Jutjub” koja nije namijenjena djeci.

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojičić poručila je da je bezbjednost i prevencija nasilja u školama potreba s obzirom na sve prisutniju pojavu vršnjačkog nasilja na koje treba pronaći adekvatan i stručan odgovor.

Stojičićeva je navela da resorno ministarstvo već ima potpisane protokole prema kojima se postupa kada se desi slučaj vršnjačkog nasilja.

“Kada je riječ o prevenciji, oslanjamo se na struku, prije svega na onu koja djeluje u školama i na Republički pedagoški zavod i Inspektorat”, izjavila je Stojičićeva novinarima u Tesliću gdje je prisustvovala zatvaranju 14. Škole pedagoga i direktora osnovnih škola i predškolskih ustanova.

Ona je ukazala i na značaj obrazovanja nastavnog osoblja kako bi na vrijeme prepoznali taj vid nasilja, da ne bi eskalirao i pretvorio se u nešto neželjeno.

“Cilj nam je, prije svega, da razvijamo vaspitni sistem, jer samo ako to dobro uradimo onda će i obrazovni proces u školama biti na zadovoljstvo nastavnika, profesora i učenika”, rekla je Stojičićeva.

Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović rekao je da je situacija u Srpskoj po pitanju vršnjačkog nasilja kao i u zemljama regiona, s tim što postoji problem u definisanju koji oblici nasilja se mogu podvesti pod vršnjačko, zbog čega su na ovom seminaru angažovani i predavači iz oblasti bezbjednosti.

“Vršnjačko nasilje nije gledanje poprijeko, povlačenje za kosu, gurkanje, a najviše toga ima”, napomenuo je Damjanović.

On kaže da je u posljednje dvije godine uočen trend blagog povećanja broja slučajeva ovog nasilja zbog čega je, sa Društvom psihologa Srpske, sprovedeno istraživanje kojim je utvrđen uticaj izolacije tokom epidemije virusa korona na ponašanje djece koja su izgubila naviku druženja i međusobnog pomaganja.

Damjanović je ukazao na to da institucije u Republici Srpskoj imaju protokole ponašanja kada je riječ o vršnjačkom nasilju koji se primjenjuju tek kada se ono i dogodi, te istakao da je cilj prevencija pojavnih oblika i prepoznavanje djece sklone ekscesima.

Direktor Društva pedagoga Republike Srpske Drago Branković ukazao je na osam modela prevencije vršnjačkog nasilja u školama i bezbjednosti koji su tokom dvodnevnog seminara predstavljeni direktorima i pedagozima, a riječ je o primarnoj prevenciji koja obuhvata sve učenike, nastavnike i zaposlene u školama.

Sekundarna prevencija, napominje on, obuhvata samo učenike koji su skloni nasilju ili su imali nasilničko ponašanje, dok tercijarna podrazumijeva individualni rad sa nasilnicima i žrtvama nasilja.

“Posebno su problematični oni koji posmatraju šta se dešava, a istraživanja pokazuju da ti posmatrači poslije toga postaju žrtve, te da vrlo često žrtve nasilja postaju nasilnici”, rekao je Branković.

Četrnaestu školu pedagoga i direktora osnovnih škola i predškolskih ustanova organizovali su Republički pedagoški zavod i Društvo pedagoga Republike Srpske o temi “Prevencija vršnjačkog nasilja u školama i bezbjednost u predškolskim ustanovama i osnovnim školama”.

Related Topics:

Društvo

“JOŠ JEDAN PROPALI PROJEKAT VLASTI”: Hotel u Rudom postao simbol propalih investicija i NEBRIGE ZA JAVNI NOVAC

Većina privatizovanih firmi koje je kupila Vlada Republike Srpske trošeći milione maraka pod izgovorom da će ih podići i dobro prodati, i uglavnom završe ili u gubicima ili sa neznatnom dobiti.

Tako su npr. milioni uloženi u kupovinu propalog hotela Comsar Rudo propali kao i sam hotel, a umjesto profita, sabiraće se gubici i povećati spisak preduzeća gubitaša u vlasništvu Srpske.

Saga oko hotela u Rudom počela je 2014. godine kada je zvanično otvoren po ideji investitora Rašida Serdarova i trebao je da služi za smještaj radnika na projektu gradnje hidrocentrale Mrsovo na rijeci Lim.

Međutim, taj projekat nikad nije završen pa je Serdarov prodao i projekat Mrsovo i hotel Elektroprivredi Srpske za 67 miliona KM. Međutim, koliko god je Rudo manja lokalna zajednica, da je postojala jaka volja, sa tim hotelom se mogla napraviti ekonomska opravdanost. Ovako, hotel ničemu ne služi, smatra Zoran Pavlović.

– Taj hotel je najbolje ovog trena zatvoriti konzervirati jer niti ima turističke ponude niti osnova da se plaćaju ljudi koji tamo rade, a koji u stvari ništa ne doprinose to je investicija koja je imala neku jasnu viziju kako će se razvijati u odnosu na neke aktivnosti planirane ali kako toga nema hotel je postao samo balast teret i trošak – kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

S obzirom da je hotel od samog početka bio na klimavim nogama, mnoge je iznenadila odluka Uprave Hidroelektrane na Drini iz 2022.godine o kupovini hotela Comsar u Rudom za 2,25 miliona KM. Niko ne zna koji je pravi razlog kupovine, ali je ovde očigledno postalo normalno da se novac građana Srpske rasipa kako kome padne na pamet, smatra pravnik Milko Grmuša.

– Evidentno je bilo da to nema nikakve ekonomske logike da se pravi takav hotel, očigledno je plan invesitora bio da to uvali na budžet Republike Srpske što se i desilo, još jedan pokazatelj da se bilo koja investicija u Srpskoj ne radi kako bi trebalo, nikakvih analiza nema. Meni je nejasno da se do te mjere nesavjesno ide kad je u pitanju Vlada koja pretpostavljam daje finalne saglasnosti na takve projekte -kaže Milko Grmuša, pravnik.

Hotel je čak u nekom periodu imao i prihode preko 800 000 KM i 27 zaposlenih radnika ali je naravno uspjeh izostao i danas je taj hotel sablasno prazan. To govori da je i ovaj projekat još jedan dokaz da je Vlada Srpske rekorder po propalim projektima, što ostavlja utisak kao da se takmiče po broju neuspjelih projekata, smatraju u opoziciji.

– Propali projekti Vlade su propali sa aspekta ekonomske i investicione opravdanosti građana i privrede, ali sa aspekta vlasti to nisu propali projekti već vrlo uspješni projekti i unosni za njih jer niko nas ne može ubijediti da niko iz vlasti nema ruke duboko uvučene u te projekte i prodaju tih projekata – ističe Mirjana Orašanin, poslanik SDS-a u NS RS.

U Republici Srpskoj više zanimljive vijesti nisu gubici, propala preduzeća, odlazak stanovništva, nova zaduženja. Nova i neobična vijest bi bila kada bi vlast uspjela nešto dobro i pozitivno da uradi za svoje građane. Do tad, ostaju nam novi milionski gubici iz budžeta Srpske i krpljenje rupa u našim novčanicima koji su produbljeni nebrigom vlasti za interese građana jer su oni očigledno zaslijepljeni svojim ličnim, prenosi BN.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Aktuelno