Svijet
Ostavio djevojku da umre na najvišoj planini Austrije: SUDI MU SE, CURE DETALJI
Više od godinu dana nakon što se 33-godišnja žena smrznula na najvišoj austrijskoj planini, njenom dečku počinje suđenje pod optužbom za ubistvo iz grube nepažnje.
Kerstin G. preminula je od pothlađivanja tokom planinarskog uspona na Grossglockner, koji je tragično završen u januaru prošle godine.
Tužilaštvo tvrdi da ju je, iscrpljenu i bez adekvatne zaštite, ostavio blizu vrha u olujnim uslovima dok je on otišao potražiti pomoć. Slučaj je izazvao snažne reakcije u Austriji i šire, jer otvara pitanje granice između lične procjene rizika i krivične odgovornosti.
Suđenje izazvalo veliku raspravu
Prema navodima tužilaštva u Innsbrucku, optuženi je bio iskusniji planinar i „odgovorni vođa ture“, te je morao procijeniti opasnost i na vrijeme prekinuti uspon.
Austrijski mediji identifikovali su ga kao Thomasa P., koji negira krivicu. Njegov advokat Karl Jelinek smrt žene opisuje kao „tragičnu nesreću“.
Ovaj proces pažljivo prate i planinarske zajednice, jer bi eventualna osuđujuća presuda mogla postaviti novi standard odgovornosti u planinskim sportovima.
Za šta ga terete?
Državno tužilaštvo navodi niz propusta:
Na turu su krenuli dva sata prekasno
Nisu ponijeli dovoljno opreme za hitno kampovanje
Djevojka je imala neadekvatnu obuću i opremu
Ignorisani su teški zimski uslovi
Tužitelji smatraju da je optuženi planirao turu uprkos činjenici da njegova djevojka nikada ranije nije učestvovala u alpskoj turi takve dužine, težine i nadmorske visine.
Šta kaže odbrana?
Odbrana osporava navode tužilaštva. Advokat tvrdi da je par zajednički planirao uspon i da su oboje vjerovali da su dovoljno iskusni i fizički spremni.
„Oboje su smatrali da su adekvatno pripremljeni i opremljeni“, izjavio je Jelinek, dodajući da su imali relevantno alpinističko iskustvo.
Hronologija tragičnog uspona
Par je započeo uspon na Grossglockner (3.798 metara) 18. januara. Temperature su bile minus osam stepeni Celzijusa, uz osjet hladnoće od minus 20, dok su udari vjetra dostizali 74 kilometra na sat.
Prema odbrani, do tačke poznate kao „Frühstücksplatz“, nakon koje više nema povratka prije vrha, stigli su oko 13:30. Kako niko od njih nije pokazivao znakove iscrpljenosti, nastavili su dalje.
Tužilaštvo tvrdi da su oko 20:50 zapeli, te da optuženi nije pozvao pomoć čak ni kada je policijski helikopter oko 22:50 nadlijetao područje.
Odbrana, međutim, navodi da su se u tom trenutku još osjećali stabilno i da nisu smatrali da im je potrebna pomoć. Snimci s web-kamere zabilježili su svjetla njihovih lampi dok su se penjali.
Dramatičan preokret i poziv u pomoć
Prema navodima advokata, situacija se naglo promijenila nešto iza ponoći. Žena je, kako tvrdi, iznenada pokazala ozbiljne znakove iscrpljenosti, a povratak je tada već bio gotovo nemoguć.
Optuženi je u 0:35 sati 19. januara pozvao gorsku policiju. Policija tvrdi da je nakon toga utišao telefon i više se nije javljao, dok odbrana insistira da je tražio pomoć.
Prema tužilaštvu, djevojku je ostavio oko 2:00 ujutro, svega četrdesetak metara ispod vršnog križa, kako bi pokušao pronaći pomoć. Njegov silazak s vrha zabilježila je web-kamera.
Smrt na planini i moguće posljedice
Tužilaštvo tvrdi da nije iskoristio aluminijsku termo-deku niti drugu opremu kako bi je zaštitio od hladnoće, te da je tek u 3:30 ponovo kontaktirao hitne službe. Zbog jakog vjetra noćna helikopterska akcija spašavanja nije bila moguća.
Kerstin G. preminula je sama na zaleđenoj padini.
Ako bude proglašen krivim, Thomasu P. prijeti kazna do tri godine zatvora. Austrijski list Der Standard navodi da bi osuđujuća presuda mogla značiti „promjenu paradigme u planinskim sportovima“ i redefinisati odgovornost planinara prema svojim partnerima, prenosi Index.
Svijet
POČEO El NINJO: Mogao bi da obori sve rekorde (VIDEO)
Meteorolozi upozoravaju da je El Ninjo (El Niño), prirodni klimatski fenomen koji utiče na vremenske prilike širom svijeta, zvanično počeo i da bi mogao donijeti novi talas ekstremnih vremenskih pojava, poremećaje u poljoprivredi i rekordno visoke temperature.
Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) saopštila je da su u tropskom dijelu Tihog okeana registrovani uslovi karakteristični za El Ninjo, nakon što su temperature površine mora posljednjih mjeseci naglo porasle.
Mnogi klimatski modeli sugerišu da bi ovaj događaj mogao prerasti u takozvani „super El Ninjo“, odnosno jedan od najjačih zabilježenih od početka modernih mjerenja.
Šta je El Ninjo?
El Ninjo je prirodni klimatski fenomen koji se javlja svakih dvije do sedam godina i uglavnom traje oko godinu dana. Tokom tog perioda dolazi do zagrijavanja površinskih voda u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, što utiče na obrasce padavina, temperature i vremenske prilike širom planete.
Njegova suprotnost je La Ninja (La Niña), hladnija faza istog klimatskog ciklusa.
Prema podacima NOAA, temperatura površine mora u ključnom dijelu Pacifika već je prešla prag od 0,5 stepeni Celzijusa iznad prosjeka, što se smatra zvaničnim početkom El Ninja.
Fueled by unusually warm ocean waters in the tropical Pacific, El Niño conditions are developing and are set to influence global temperature and rainfall patterns.
Here's what you need to know. pic.twitter.com/VpymBUZLy5
— World Meteorological Organization (@WMO) June 4, 2026
Moguć jedan od najjačih El Ninja u istoriji
Posebnu pažnju naučnika privlače prognoze koje ukazuju na izuzetnu snagu ovog fenomena.
Snažan El Ninjo definiše se kada temperatura mora premaši prosjek za više od 1,5 stepeni, dok se vrijednosti veće od dva stepena smatraju veoma snažnim događajem.
Prema najnovijoj prognozi NOAA, postoji 63 odsto vjerovatnoće da će El Ninjo između novembra i januara postati jedan od najjačih ikada zabilježenih.
Najsnažniji El Ninjo događaji u modernoj istoriji dogodili su se 1982/83, 1997/98. i 2015/16. godine.
Pojedini američki i evropski meteorološki modeli čak predviđaju da bi temperature u tropskom Pacifiku do kraja godine mogle biti i više od tri stepena iznad prosjeka.
Novi temperaturni rekordi na već zagrijanoj planeti
Naučnici upozoravaju da se ovaj El Ninjo pojavljuje u trenutku kada je planeta već značajno zagrijana usljed klimatskih promjena izazvanih ljudskim aktivnostima.
„Moramo ozbiljno da brinemo o posljedicama. Aktuelni El Ninjo dolazi povrh značajnog globalnog zagrijavanja, što znači da bi temperature u pogođenim regionima mogle dostići do sada nezabilježene vrijednosti“, rekao je profesor Adam Skejf iz britanske meteorološke službe Met Office, prenosi BBC.
Veoma snažan El Ninjo obično podiže prosječnu globalnu temperaturu vazduha za oko 0,2 stepena Celzijusa, oslobađajući toplotu iz okeana u atmosferu.
Stručnjaci smatraju da bi upravo 2027. godina mogla postati novi kandidat za najtopliju godinu otkako postoje mjerenja.
Gdje će posljedice biti najizraženije?
Iako nijedna dva El Ninja nisu potpuno ista, određeni obrasci se redovno ponavljaju.
Poplave su česte u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, a povećan rizik od obilnih padavina postoji i u dijelovima istočne Afrike, centralne Azije i juga Sjedinjenih Američkih Država.
Istovremeno, raste opasnost od suša i šumskih požara u Australiji, Indoneziji i sjevernim dijelovima Južne Amerike, što može ozbiljno pogoditi poljoprivredu i globalno snabdijevanje hranom.
Stručnjaci upozoravaju da bi posljedice mogle uključivati slabije prinose, rast cijena hrane i dodatni pritisak na ekonomije brojnih država.
Milioni ljudi mogli bi osjetiti posljedice
Mohamed Adou, direktor organizacije Power Shift Africa, upozorio je da El Ninjo za milione ljudi nije samo meteorološka pojava.
„Za mnoge zajednice ovo znači neuspjele žetve, rast cijena hrane i dodatni udar na stanovništvo koje se već godinama suočava sa sušama i poplavama“, rekao je.
Japanska meteorološka agencija takođe smatra da je El Ninjo već prisutan te očekuje da će potrajati najmanje do jeseni.
Iako još nema konačnih dokaza da klimatske promjene čine El Ninjo češćim ili snažnijim, naučnici ističu da toplija planeta značajno pojačava njegove posljedice, zbog čega bi naredne dvije godine mogle biti među najizazovnijima kada je riječ o vremenskim ekstremima.
Svijet
SAD I IRAN PRED DOGOVOROM? Teheran spušta očekivanja
Američki predsjednik Donald Tramp je objavio da su Sjedinjene Države i Iran na korak do potpisivanja sporazuma koji bi trebao okončati rat na Bliskom istoku.
Tramp je ove informacije iznio tokom telemitinga organizovanog kao podrška kandidatu za Senat Beriju Muru (Barry Moore), istakavši da su pregovori uspješno završeni.
“Ne znam jeste li čuli, ali danas smo okončali rat s Iranom. Pristali su da nikada nemaju nuklearno oružje, što je nešto na čemu smo mi insistirali. Danas smo raščistili račune s Iranom”, poručio je Tramp svojim pristalicama.
‘Dobili smo sve što smo htjeli’
On je naglasio da je sporazum praktično završen te da ispunjava sve zahtjeve Vašingtona, uključujući i skori povratak američkih vojnika kući. Posebno je izdvojio dio pregovora koji se odnosi na ograničenja nametnuta Teheranu.
“Velika stvar je što u Iranu neće biti nuklearnog oružja. To znači da ga neće ni razvijati, ali ni kupovati. Imali su klauzulu prema kojoj neće razvijati oružje. Pitao sam ih: ‘A šta je s kupovinom?’. Rekli su da to nisu obuhvatili. Dva dana kasnije, pristali su i na to. Dobili smo sve što smo htjeli”, tvrdi Tramp.
Ranije je novinarima govorio i o ekonomskim te geopolitičkim koristima koje bi ovaj dogovor mogao donijeti, naročito kada je riječ o svjetskim pomorskim rutama.
“Ormuski moreuz će biti zvanično otvoren čim potpišemo sporazum. To bi se moglo desiti vrlo brzo, možda tokom vikenda u Evropi. Ja neću moći prisustvovati, ali tamo će biti potpredsjednik Džej Di Vens i još neki ljudi”, izjavio je Tramp, prenosi Avaz.
I dok Tramp najavljuje brzi završetak sukoba i svečanu ceremoniju potpisivanja dokumenata već tokom nadolazećeg vikenda u Evropi, reakcija iz Teherana znatno je suzdržanija.
Iran poručuje da konačni sporazum još nije postignut
Portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghei izjavio je na državnoj televiziji da su izvještaji o konačnom dogovoru “spekulativni” te da “ništa još nije finalizovano”, prenosi Index.hr.
Baghei je potvrdio da je veći dio teksta memoranduma usuglašen, ali je optužio Vašington za postavljanje “pretjeranih zahtjeva” i “novih uslova” u posljednji trenutak, naglasivši da Iran neće odstupiti od svojih “crvenih linija”.
Podsjećamo, situacija je prethodno bila na samoj ivici eskalacije. Tramp je u posljednjem trenutku odustao od ranije planiranih vojnih udara i bombardovanja Irana nakon što je dobio potvrdu da su pregovori podignuti na najviši nivo iranskog rukovodstva.
Tada je američki predsjednik istakao da su ključne tačke i osnovni koncepti mogućeg sporazuma dobili saglasnost “svih uključenih strana”, uključujući Sjedinjene Američke Države i partnerske zemlje Bliskog istoka, čime je otvoren prostor za diplomatiju koja je, prema njegovim današnjim tvrdnjama, u potpunosti dala rezultate.
Svijet
DRASTIČAN PAD NA BERZAMA: Cijena nafte Brent potonula na najniži nivo u posljednja dva mjeseca
Cijena sirove nafte Brent strmoglavila se na 88,17 dolara po barelu, što je najniži nivo od aprila.
Cijene sirove nafte na svjetskim tržištima doživjele su oštar pad, spustivši se na najniži nivo u gotovo dva mjeseca. Tokom posljednjeg trgovačkog dana, referentna nafta Brent potonula je na 88,17 američkih dolara po barelu.
Posljednji put Brent je bio na ovako niskim granicama 17. aprila, svega deset dana nakon što je zvanično objavljeno primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Iako su najnovije informacije o napretku u mirovnim pregovorima već u utorak privremeno gurnule cijenu ispod psihološke granice od 90 dolara, ovaj novi pad smatra se izuzetno značajnim.
Analitičari ističu da je tržište reagovalo uprkos tome što bezbjednosni rizici i dalje opterećuju regiju Bliskog istoka.
Blizu dogovor Amerike i Irana
Trgovci naftom i investitori očigledno su sve karte stavili na smirivanje sukoba i postepenu normalizaciju pomorskog saobraćaja kroz strateške tačke. Ovakav optimizam direktna je posljedica najnovijih vijesti da su Vašington i Teheran na korak do konačnog dogovora.
Uprkos ovom padu, cijena Brenta je i dalje znatno viša u odnosu na period prije izbijanja velike bliskoistočne krize. Podsjećanja radi, prije početka sukoba barel se kretao oko 72 dolara, dok je prosječna cijena tokom cijele 2025. godine bila znatno niža od današnje.
-
Politika2 dana agoVIŠE IZVORA POTVRDILO PRLJAV PAZAR! Vukanović zbog tajnog pakta sa CRNATKOM politički likvidira Milana Savanovića!
-
Politika1 dan agoSUMRAK ZDRAVOG RAZUMA U PRIJEDORU! Roditelji masovno postaju “Ukrajinci i Crnogorci” da bi upisali djecu u vrtić
-
Politika1 dan agoTAJNA OPERACIJA U PRIJEDORU! Kako je Vukanović progurao Radojičićevog ČOVJEKA NA ČELO SVOJE LISTE!
-
Politika19 sati agoISKORIŠTEN PA ODSTRIJELJEN! Kako je Savanović postao prva žrtva tajnog saveza Vukanovića i Crnatka (FOTO)
-
Politika2 dana agoNEMA KRAJA DUŽNIČKOM LUDILU! Vlada Srpske se danas ponovo zadužila za novih 50,9 miliona maraka!
-
Politika2 dana agoKO PREUZIMA TRON NAKON DODIKOVOG ULTIMATUMA? Fotelja Anje Ljubojević prazna, evo ko ima najveće šanse
-
Društvo2 dana agoDJEČIJI ROĐENDAN KAO SVADBA? Cijene u Banjaluci otišle u nebo, od cifara za igraonice i maskote VRTI SE U GLAVI! (FOTO)
-
Svijet3 dana agoDRASTIČAN ZAOKRET SOFIJE! Bugarska više neće slati oružje Ukrajini
