Connect with us

Politika

OSTAVKE PODNOSE SAMO KAD ŠEFOVI NAREDE! Političarima stranačka pravila važnija od građana (VIDEO)

Ja sam te postavio, ja ću te i smijeniti – ovako bi to otprilike zvučalo kada bismo vam ispričali kratku priču o ostavkama u BiH.

Ne samo da je BiH zemlja u kojoj jedan političar može sjediti na više stolica (doslovno), nego je i zemlja u kojoj jedan političar može sjediti na stolici vlasti, a istovremeno, i u zatvorskoj ćeliji.

Ostavke u BiH, a naročito one, iz moralne odgovornosti, rjeđa su pojava od snijega od maju. Za razliku od Evrope, u kojoj se ministri i ostali funkcioneri odriču funkcije nakon što prekrše zakon, ne ostvare željeni rezultat ili se možda nedolično ponašaju, političari u BiH bi, kako to onomad reče jedan narodni poslanik, lakše dušu ispustili, nego fotelju. Osim, ako ih na mjesto ne postavi, onaj koji ih je na mjesto postavio. Ko razumije, shvatiće.

(Srednji) prst

Sjetimo se da je jedna švedska ministarka dala ostavku kad je ustanovljeno da ne plaća tv pretplatu, druga kad je otkriveno da je službenom karticom kupila dječje pelene, cigarete i čokolade, treća kada je u šali manhnula prstom novinarima koji su je čekali zbog izjave.

Kad smo već kod toga, sjetimo se i da je prije koju godinu, predsjednik Srpske Milorad Dodik, na sedmu silu “krenuo” upravo prstom. I to ne bilo kojim. Ali, ne samo da se nije izvinio, nego je rekao da je taj “sitni gest” bio najmijenjen tek pojedinim novinarima.

Kada bi se u BiH ostavke podnosilo zbog korupcije, pustošenja budžeta, veze sa kriminalcima, nečasnih radnji…, a tek zbog nepristojnosti, imali bismo, da ne pretjeramo, poluprazne institucije.

Kako izgleda moral na naš način, dobro će oslikati i primjer načelnika Trnova Ibre Berila, koji je na ovu funkciju izabran dok je bio u pritvoru. Tu je i najnoviji slučaj Bojana Bošnjaka, ministra u Vladi KS, uhapšenog zbog sumnje na korupciju. Iako je u pritvoru, Bošnjak formalno i dalje obavlja funkciju ministra.

Sjetimo se da su estonski premijer Juri Ratas i austrijski kancelar Sebastijan Kurc podnijeli ostavke zbog korupcijskih skandala koje je tek trebalo dokazati, što znači da su morali odstupiti zbog same sumnje u nečasne radnje.

U BiH se, gotovo svakodnevno, galami o ostavkama, ali do njih rijetko kad dolazi. Prošlo je nekoliko dana otkako je predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić podigao prašinu u javnosti, rekavši da su Semberci švercovali, dok su drugi ratovali.

Iako su mnogi očekivali da će ova uvreda, koju je uputio onima koji su dali nemjerljiv doprinos u stvaranju i odbrani Republike Srpske, izazvati grižu savjesti kod Ćosića, što će, u najmanju ruku, završiti iskrenim izvinjenjem, pa i ostavkom, ništa od toga se nije desilo. Naprotiv. Osim što se pokušao pravdati riječima kako se njegova izjava nije odnosila na sve Semberce, Ćosić je pokušao od sebe da napravi žrtvu.

Znak slabosti

Ništa čudno. Prašina prebrzo pada, javnost još brže zaboravlja.

-Krivica za prihvatanje ovakvog nakaradnog okvira dijelom je i naša. Malo je onih koji ne aplaudiraju ovakvim “veličinama” – kaže za EuroBlic politička analitičarka Tanja Topić.

Balkanska politička kultura, dodaje, obično počiva na galami, lupanju šakom od sto, zapovjednom načinu komuniciranja sa “podanicima”…

-U takvoj kulturi i političkom mentalitetu, riječi poput “izvini” su za slabiće. Izvinjenje je znak slabosti. U ovom vremenu brutalne tranzicije, iluzija je povezivati politiku sa moralom, one ne idu zajedno. Vrijednosni sistem je duboko poremećen, korupcija, klijentelizam i nepotizam su postali dominantan okvir koji determiniše politiku i društvo. Sve ono sto je imanentno ovome je društveno poželjno i prihvatljivo, oni koji ih praktikuju su se snašli, a gubitnicima niko nije kriv što ne umiju funkcionisati u novom vrijednosnom okviru – kaže Topićeva.

Nesposobnosti

Ozbiljna politika, prema riječima sociologa Duška Vejnovića, samo je ona koja u svojim temeljima ima ugrađenu etiku, što ovdje nije slučaj.

-Za današnje uslove, u dobroj mjeri, iz politike, kao javne djelatnosti, sve više se pribjegava stranputicama. Ozbiljna  politika je samo ona koja poštuje opšteljudske principe i stavove, a ne ona koja je fokusirana na krvoločnu borbu za vlast i moć – kaže Vejnović.

To što političari u BiH nemaju moralne odgovornosti je, kaže, pitanje ličnosti i karaktera.

–Očigledno je da su neki u politici napredovali do granica vlastitih nesposobnosti. Status koji imaju, često je nametnut i iza njega ne stoji adekvatno znanje, a o moralu da ne govorimo. Oni uglavnom brane svoju poziciju bez argumenata i bez činjenica. Ostavke moraju biti rezultat ljudskosti, čovječnosti i moraju se tražiti kroz institucije. Moramo stvarati javno mnjenje i javnu klimu za veću odgovornost svakoga javnog radnika, pogovoto ovih koji pripadaju politici i političkim elitama. Treba jačati javno mnjenje, javno mišljenje i političare držati pod reflektorima kako bi odgovorno i savjesno obavljali posao za koji su izabrani – zaključio je Vejnović za EuroBlic.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno