Connect with us

Svijet

OŠTRE REAKCIJE NAKON TRAMPOVE ODLUKE: Lideri kipte od bjesa, Kina prijeti, zanimljive riječi njegove omiljene evropske liderke

Nakon Trampove odluke o uvođenju carina usljedile su oštre reakcije svjetskih lidera.

Predsjednik Donald Tramp objavio je u srijedu odluku o uvođenju 10% carine na sav uvoz u Sjedinjene Države, uz dodatne povećane carine za ključne trgovinske partnere. Ova odluka izazvala je oštre reakcije širom svijeta, pri čemu su neki lideri najavili kontramere, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog mogućeg trgovinskog rata.

Tramp je odluku pravdao kao “recipročne” carine, odgovor na trgovinske barijere koje druge zemlje postavljaju američkoj robi. Evropska unija je među pogođenima, suočavajući se sa carinama od 20%.

Oštre reakcije evropskih lidera
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, inače bliska Trampu, ocjenila je carine kao “pogrešne” i upozorila da bi mogle oslabiti Zapad.

“Radićemo na sporazumu sa SAD kako bismo izbjegli trgovinski rat koji nikome ne koristi”, poručila je ona.

Poljski premijer Donald Tusk istakao je da “prijateljstvo znači partnerstvo” i pozvao na recipročne tarife. Irski premijer Majkl Martin izrazio je “duboko žaljenje”, dok je švedski premijer Ulf Kristerson poručio da Švedska ne želi trgovinske barijere i da je potrebno pronaći rješenje za nastavak saradnje.

Španski premijer Pedro Sančez naglasio je da će njegova vlada zaštititi nacionalne interese, dok je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen kritikovao odluku SAD kao štetnu i nepotrebnu.

“Evropa će ostati ujedinjena i odgovoriti snažno i proporcionalno”, izjavio je on.

Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije, nazvao je Trampove carine “napadom iz straha” koji šteti obje strane Atlantika.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će se obratiti javnosti iz Brisela.

Reakcije Velike Britanije i Švajcarske
Britanski sekretar za trgovinu Džonatan Rejnolds izjavio je da će London ostati miran i posvećen postizanju trgovinskog sporazuma sa Vašingtonom.

“Imamo niz alata na raspolaganju i nećemo oklevati da ih upotrebimo”, dodao je on.

Švajcarska predsjednica Karin Keler-Sater poručila je da će Savezno veće brzo procjeniti sledeće korake, ističući da je dugoročna ekonomska stabilnost zemlje prioritet.

Odnosi sa Kanadom i Meksikom
Za sada, Kanada i Meksiko su pošteđeni nove globalne carine od 10%, ali carine do 25% na određene proizvode iz ovih zemalja ostaju na snazi, uključujući mjere usmjerene na kontrolu krijumčarenja fentanila.

Kanadski premijer Mark Karni ocjenio je da su neki elementi trgovinskih odnosa sa SAD sačuvani, ali je najavio da će se Kanada boriti protiv carina na čelik i aluminijum.

“Trampove tarife fundamentalno menjaju međunarodni trgovinski sistem”, upozorio je Karni.

Azija i Pacifik: Kritike i pozivi na smirenost
Australijski premijer Entoni Albanez ocjenio je odluku kao “neprijateljski čin” i upozorio da će potrošači snositi najveći teret.

“Nećemo se uključiti u spiralu trgovinskog rata koja vodi višim cijenama i sporijem rastu”, rekao je on.

Novozelandski ministar trgovine Tod Meklej istakao je da slobodna trgovina ostaje ključna za ekonomiju njegove zemlje i da će zvaničnici razgovarati sa Vašingtonom kako bi ublažili posledice carina.

Privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duk-su naložio je hitne mjere podrške kompanijama pogođenim carinama i zatražio od ministra industrije da pregovara sa SAD o smanjenju negativnog uticaja.

Latinska Amerika: Odgovor kroz institucije
Brazilsko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je žaljenje zbog novih carina i najavilo mogućnost obraćanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Laura Sarabija poručila je da se analiziraju mjere zaštite nacionalne industrije i izvoznika.

Trampove carine otvaraju novo poglavlje u globalnim trgovinskim odnosima, dok zemlje širom svijeta traže način da zaštite svoje ekonomske interese i izbjegnu eskalaciju trgovinskih tenzija.

Reakcija Kine
Kinesko ministarstvo trgovine poziva SAD da “odmah ukinu ove jednostrane carinske mjere i trgovinske sporove reše na odgovarajući način kroz ravnopravan dijalog sa svojim partnerima”.

“Kina se odlučno protivi ovom potezu i preduzeće odlučne kontramere da zaštiti svoja prava i interese”, rekao je portparol.

Kina je možda najteže pogođena Trampovom odlukom jer je na svu kinesku robu nametnuta dodatna carina od 34 odsto – povrh već postojećih 20 odsto.

(Jutarnji)

Related Topics:

Svijet

Teška ispovijest princa Harija “TO JE UBILO MOJU MAJKU”

Princ Hari je u Melburnu iznenadio javnost iskrenim priznanjima o najtežim trenucima svog života, posebno o periodu nakon smrti njegove majke, Princeze Dajane.

Govoreći pred publikom, Hari je otkrio kako je kao d‌ječak teško prihvatio ulogu koja mu je bila namijenjena.

“Nakon što mi je mama umrla, neposredno prije mog 13. rođendana, pomislio sam: ‘Ne želim ovaj posao. Ne želim ovu ulogu, kamo god ona vodila, ne sviđa mi se’. To je ubilo moju majku i ja sam bio snažno protiv toga te sam godinama zabijao glavu u pijesak.” Na kraju sam shvatio – čekaj malo, da je netko drugi u ovoj poziciji, kako bi iskoristio ovu platformu i resurse koji dolaze s njom da napravi promjenu u svijetu? I što bi moja mama htjela da učinim? I to je stvarno promijenilo moju perspektivu “, ispričao je.

Godine borbe i unutrašnjeg pritiska

Hari je priznao da se godinama suočavao sa osjećajem izgubljenosti i velikim pritiskom, kako spoljašnjim tako i unutrašnjim. “Bilo je puno trenutaka kada sam se osjećao preplavljeno. Trenutaka kada sam se osjećao izgubljeno, izdano ili potpuno nemoćno. Trenutaka kada se pritisak, i vanjski i unutarnji, činio neprestanim. I trenutaka kada sam se, unatoč svemu, morao pojaviti pretvarajući se da je sve u redu, kako ne bih nikoga izneverio”, rekao je princ.

Njegova ispovijest dirnula je mnoge, jer rijetko govori ovako otvoreno o ličnim borbama.

Tragedija koja je obilježila život

Podsjetimo, Princeza Dajana izgubila je život krajem avgusta 1997. godine u saobraćajnoj nesreći u Parizu, kada je imala samo 36 godina.

Taj događaj zauvek je promijenio život njenog sina, koji danas, kako kaže, pokušava da svoju poziciju iskoristi za nešto dobro, upravo onako kako bi njegova majka željela, prenosi Ona.

Nastavi čitati

Svijet

PREKID VATRE IZMEĐU IZRAELA I LIBANA STUPIO NA SNAGU: “Istorijska prilika za mir”

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon razmjene udara koja je trajala do samog njegovog početka, dok su obe strane nastavile sukobe uoči dogovorenog primirja.

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon što je prethodno objavljen od strane američkog predsednika Donalda Trampa.

Libanski predsjednik Džozef Aun pozdravio je sporazum, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ocijenio da predstavlja “istorijsku” priliku za mir, javlja BBC. Hezbolah, koji ima podršku Irana i navodi da će poštovati dogovor uz određene uslove, nastavio je razmjenu napada sa izraelskim snagama uoči stupanja na snagu prekida vatre.

Izrael je saopštio da je u 24 sata pre stupanja na snagu prekida vatre pogodio više od 380 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu. Kako navode Izraelske odbrambene snage (IDF), meta su bili lansirni sistemi za rakete, komandna mjesta i pripadnici Hezbolaha.

Dodaje se da su napadi izvedeni u cilju podrške operacijama kopnenih snaga u južnom Libanu, za koje premijer Benjamin Netanjahu navodi da će ostati na terenu radi uspostavljanja bezbjednosne zone dubine oko 10 kilometara, i nakon početka prekida vatre.

Nastavi čitati

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Aktuelno