Connect with us

Zanimljivosti

OTKRIĆE HILJADA GALAKSIJA NALIK NAŠOJ OTVARA PITANJE: Da li je život počeo mnogo ranije nego što smo mislili?

Astronomi su, pomoću teleskopa “Džejms Veb”, otkrili da, od 3.956 galaksija koje su uočili, čak 1.672 imaju oblik diska poput zemljinog Mliječnog puta

Svemirski teleskop “Džejms Veb” (engl. James Webb Space Telescope – JWST) do sada je otkrio više od 1.000 misterioznih galaksija, sličnih našem Mliječnom putu, skrivenih širom ranog univerzuma.

Oblikovane kao uvijene gramofonske ploče ili spirale, te galaksije su otkrivene 10 milijardi godina u prošlosti univerzuma, tokom perioda nasilnih galaktičkih spajanja.

Ipak, galaksije u obliku diska su 10 puta češće u ranom univerzumu nego što su to astronomi ranije smatrali, otkrilo je novo istraživanje. To, zajedno sa prethodnim otkrićima teleskopa, dodatno povećava misteriju koja osnivanja velikih galaksija i njihovog potencijala za život, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu The Astrophysical Journal.

“Preko 30 godina se mislilo da su disk galaksije retke u ranom univerzumu, zbog čestih nasilnih sudara koji se među njima dešavaju”, ističe glavni autor studije Leonardo Fereira, astronom sa Univerziteta Viktorija u Kanadi.

“Činjenica da ih teleskop otkriva u tolikom broju još jednom nam pokazuje koliko je taj uređaj zaista moćan, kao i da su te strukture galaksija formirane u univerzumu mnogo ranije nego što je iko to mogao da pretpostavi”, dodaje on.

Patuljaste galaksije i “svemirsko nasilje”
Mnoge teorije o nastanku galaksija govore o vremenu od jedne do dve milijarde godina u životu univerzuma, vremenu za koje se smatra da su se do tada najraniji klasteri zvijezda već pretvorili u patuljaste galaksije.

Te patuljaste galaksije kasnije su počele da kanibalizuju jedna drugu, izazivajuću nasilna galaktička spajanja koja su, nakon 10 milijardi godina, dovela do stvaranja galaksija kakva je naša.

Mliječni put je galaksija u obliku diska. Sa svojim spiralnim rukama i oblikom zgnječenog sombrera, ona je po obliku jedna od najčešćih tipova galaksija u današnjem univerzumu.

Međutim, astronomi su dugo pretpostavljali da bi, tokom ranih godina univerzuma dok je svemir bio skučenije mjesto, a patuljaste galaksije formirale rojeve, galaksije kao što je naša veoma brzo izgubile svoj oblik.

Da li je život u univerzumu počeo mnogo ranije?
Ipak, koristeći teleskop “Džejms Veb” za posmatranja od devet, pa sve do 13 milijardi godina unazad, astronomi su otkrili da, od ukupno 3.956 galaksija koje su uočili, 1.672 imaju oblik diska poput naše.

“Na osnovu posmatranja teleskopom Habl, mislili smo da su galaksije u obliku diska bile gotovo nepostojeće do perioda ka da je univerzum bio star oko šest milijardi godina”, rekao je koautor studije Kristofer Konselis, profesor ekstragalaktičke astronomije na Univerzitu u Mančesteru, dodajući da rezultati do kojih je JWST došao pomjeraju vrijeme formiranja tih galaksija gotovo na početak samog univerzuma.

“To implicira da većina zvijezda postoji i da se formira unutar tih galaksija, što u potpunosti menja način na koji razumemo kako se formiranje galaksija dogodilo”, dodao je on.

“Na osnovu naših rezultata, astronomi će morati ponovo da promisle način na koji smo do sada razumeli formiranje galaksija i na koji je došlo do evolucije galaksija u periodu od 10 milijardi godina”, zaključio je Konselis.

Život ljudi u galaksiji oblika diska navodi astrnonome na pomisao da i ostale takve galaksije mogu biti pogodne za život ljudi. Ukoliko je to tačno, sasvim je moguće da je život u univerzumu počeo ranije nego što se do sada mislilo.

Zanimljivosti

OTKRIĆE NA JADRANU: Pronađen brod star 2.000 godina (VIDEO)

Istraživači iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru otkrili su izuzetno očuvanu rimsku brodsku olupinu u plićaku uvale Barbir kod Sukošana, koja leži na dnu Jadranskog mora već više od 2.000 godina.

Brod, dug 12 metara, gotovo je netaknut i pruža jedinstven uvid u pomorsku i trgovinsku praksu starih Rimljana.

Arheolozi su tokom četvorogodišnjeg istraživanja pronašli stotine koštica maslina, grožđa, breskvi i oraha, što ukazuje na to da je brod vjerovatno prevozio poljoprivredne proizvode.

Analize drveta pokazale su da je brod građen od tri različite vrste drveta, što ukazuje na sofisticiranu brodogradnju i specifičnu namjenu svakog dijela broda.

Iako bi uklanjanje broda sa dna bilo preskupo, istraživači planiraju izradu makete broda u razmjeri 1:10, koja će biti izložena u zadarskom Centru za podvodnu arheologiju. Takođe, koriste se fotogrametrijski modeli za digitalnu dokumentaciju nalazišta.

Nakon istraživanja, brod je ponovo prekriven geotekstilom i zatrpan pjeskom, čime je osigurana njegova zaštita i očuvanje, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OTKRIVENA TAJNA! Evo kako da “natjerate” drvo novca da donese OGROMNO BOGATSTVO

Prema feng šuiju, krasula ili drvo novca je biljka koja se smatra simbolom bogatstva i finansijskog uspjeha.

Njeno mesnato lišće podsjeća na novčiće i vrlo je dekorativna, ali rijetko ko ima priliku da vidi da krasula u njegovom domu procvjeta. Kada se na drvetu novca pojavi cvijet, vjeruje se da to donosi bogatstvo i da možete očekivati značajno povećanje prihoda.

Zvuči kao urbana legenda ili nešto što može samo bakin komšija koji „ništa ne radi, a sve raste”. Ali istina je mnogo logičnija – uz nekoliko pametnih trikova, vaša Crassula ovata može zablistati u svoj svojoj botaničkoj slavi. A vaš dom? Pun opojnog mirisa, zelenog sjaja i osjećaja da ste konačno postigli nešto što većina ljudi nije.

Čudo u saksiji: kako natjerati drvo novca da procvjeta

Ako imate Crassula ovata – tu ljepoticu debelog lista koju zovemo „drvo novca“ – onda znate: to je skoro neuništiva biljka koja preživljava više kvarova od prosječnog računarskog operativnog sistema. Ali iako izgleda kao da je uvijek srećan, njegov pravi šarm – cvjetanje – ostaje misterija za većinu vlasnika. Ključ rješenja? Prava mješavina stresa, svjetlosti i ignorisanja.

1. Stres – ali biljnog porijekla, a ne vašeg.

Stablu novca treba mala kriza identiteta. U prirodi počinje da cvjeta kada osjeti promjenu godišnjeg doba. Razmazite ga napolju tokom ljeta, a zatim napravite preokret u jesen – premjestite ga u hladno i suvo okruženje gdje noćne temperature padaju ispod 10°C. Biljka će pomisliti: „Zima dolazi!“ i samo ćete pokrenuti njen unutrašnji alarm da procvjeta.

2. Svjetlost je nova crna

Crassula može tolerisati sjenu, ali cvjeta samo u centru pažnje. Potrebno mu je najmanje pet do šest sati direktne sunčeve svjetlosti dnevno – što znači da idealno sjedi na prozorskoj dasci okrenutoj prema jugu, poput razmažene dive. Obezbijedite ga lampom zimi. Ponekad biljke zaista žive bolje od nas.

3. Suša sa ukusom

Zalivanje? Samo u posebnim prilikama. Pustite da se zemlja potpuno osuši prije ponovnog zalivanja. Zimi pustite da prođe Božić i Nova godina prije nego što je zalivate više od jednom mjesečno. Ovo joj daje do znanja da je vrijeme da se odmori – i pripremi za svoj veliki nastup.

4. Prava zemlja, prava zajednica

Kao i u ljubavi, osnova je važna i kod biljaka. Za sukulente koristite zemljište – prozračno, sa dobrom drenažom i pijeskom. Đubrite redovno od proljeća do jeseni, a zatim dajte zimsku pauzu. Niko ne može da cvjeta bez odmora, zar ne?

5. Godine – najveća prednost!

Mlada Crassula ima druge prioritete – kao i svaki tinejdžer. Fokusiran je na rast, a ne na reprodukciju. Tek sa tri ili četiri godine postaje dovoljno zrela da razmišlja o cvijeću. Zato budite strpljivi – dobra biljka sazrijeva polako.

A kad konačno procvjeta…

To su male bijele zvjezdice delikatne ružičaste nijanse i diskretnog, ali zavodljivog mirisa. To nije samo ukras, to je aromaterapija u loncu. Najbolji!

Ako ste skoro otpisali svoju Crassula kao samo još jedno zelenilo koje zalivate iz navike – sada je vrijeme da mu date drugu šansu. Uz malo stresa, pravo svjetlo i dobar tajming, otkriće svoju skrivenu ljepotu, navodi Krstarica.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Minić i Selak “GRADIĆEMO ZATVORE i očistiti Srpsku od kriminala!”

„U susret kampanji za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske(RS), objavljujem da krećemo u izgradnju novih zatvora kako bismo očistili RS od krupnog i sitnog kriminala i visoke i nešto niže korupcije! Malo mi ovdje imamo zatvora koliko ima lopova koji potkopavaju temelje našeg stabilnog društva. To je počelo da se razmnožava u posljednje vrijeme, a nama već sada nedostaje zatvorskih kapaciteta, pa zato to moramo hitno rješavati!“, najavio je premijer RS doktor Savo Minić nakon sastanka sa ministrom pravde RS doktorom Goranom Selakom.

„Mi ćemo se u te svrhe zadužiti pod veoma povoljnim uslovima, jer smo i ja i Selak doktorirali na te teme. Moj doktorat ‘Pravna obilježja bankarske garancije kao instituta obezbjeđenja potraživanja’ predstavlja siguran garant da ćemo brzo vratiti kredite koje uzmemo za izgradnju zatvora, tako što ćemo ih vraćati iz sredstava koje naplatimo od oduzete imovine od kriminalaca, za šta osnov već postoji u Zakonu o ispitivanju porijekla imovine. Taj zakon, koji je donesen prije nekoliko godina, praktično još nije korišćen, ali sada ćemo ga maksimalno provesti. Budite uvjereni u to, jer ja sam doktor pravnih nauka, isto kao i doktor Selak: našim rukama pravde niko neće moći da izmakne!“, poručio je Minić.

„Moj doktorat ‘Municipalne obveznice kao hartije od vrijednosti’ govori o tome kako se od kredita finansiraju infrastrukturni projekti, a zatvori spadaju u takve projekte. Municipalne obveznice, kao što im ime kaže, izdavaće naše lokalne zajednice i na taj način se zaduživati za gradnju novih zatvora, tako da u svakoj našoj lokalnoj zajednici bude po jedna takva kazneno-popravna ustanova, u koji će biti smješteni najokoreliji, ali i nešto manje okoreli kriminalci!“, objasnio je Selak.

„Savjetujem svim lopovima da već sada počnu da drhte od straha, jer ja sa sobom nosim moj srednjovjekovni mač pravde, koji sam dobio prije godinu dana kao diplomac Visokih studija bezbjednosti i odbrane pri Školi nacionalne odbrane Srbije, a koji mi je uručio moj brat Bata Gašić, sadašnji ministar odbrane i bivši ministar unutrašnjih poslova i šef BIA. Tada mi je rekao ovo: Gorane, brate, neka ti ovaj mač posluži da posječeš kriminalce, isto kao što smo mi ovdje posjekli sav kriminal i korupciju, pod komandom našeg predsjednika Vučića! Kao što znate, Bata je zbog svojih ogromnih zasluga oslikan kao svetac na freski u crkvi u njegovom rodnom Kruševcu, a predsjednik Vučić je već odavno postao svetac zbog svoje beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Pošto ću to ja to isto sada provesti kod nas, zajedno sa doktorom Minićem, preporučujem našim crkvenim velikodostojnicima da već sada počnu da traže neku prigodnu crkvu da mene i doktora Minića oslikaju na freskama. Bog je sa nama, neka bude Bog i sa vama, braćo i sestre!“, poručio je Selak.

Tekst je satiričnog karaktera
BUKA

Nastavi čitati

Aktuelno