Connect with us

Zanimljivosti

OBJAŠNJENJE DOKTORA: Zašto nam psovanje toliko prija (i zašto TREBA da ponekad opsujemo)

Da li ste se ikada zapitali zašto se osjećate dobro kad psujete?

Ako bismo vas pitali kako biste definisali psovanje, šta biste odgovorili? Prema riječima doktorke Eme Birn, autorke knjige “Psovanje je dobro po vas”, psovanje je veoma teško definisati. Ona navodi da je riječ o “vrsti jezika” koju koju korisimo u osjećaju zaprepašćenja, nervoze, ushićenosti.

“Mi odlučujemo šta je tačno psovanje konsenzusom, a veliki dio tog konsenzusa ima veze s tim šta je tabu u datoj kulturi. Na nekim mjestima se vrijeđaju na dijelove tijela, negdje na životinjska imena, negdje na bolesti, negdje na određene tjelesne funkcije”, objašnjava doktorka Birn i dodaje:

“Da bi imalo određeni emotivni efekat, morate da se igrate s tabuom u datom društvu. To je ona vrsta jezika koju ne biste koristili u određenim okolnostima, na primjer, na razgovoru za posao ili kad prvi put upoznajete partnerove roditelje”, objašnjava doktorka. Htjeli da priznamo ili ne, činjenica je da psujemo u svakodnevnim situacijama – tokom gužve u saobraćaju, kad prospemo kafu ili kasnimo na važan sastanak.

Izgovaranje ružnih riječi doživljavamo kao potrebu da se “istresemo”, zbog čega momentalno imamo određen nivo zadovoljstva. Zašto je to tako?

“U stresnoj situaciji ili kad se desi nešto neočekivano, čini da se da je naša refleksna reakcija da psujemo. I na neki način osjećamo se dobro!”, kaže Gadi, redovni slušalac VVC-jevog Svjetskog servisa, sa kojim su drugi slušaoci saglasni. Ovako su glasili njihovi odgovori na ovo pitanje:

“Kad psujem, to može da bude iz radosti, krajnjeg iznenađenja ili dubokog žaljenja, bola ili bijesa”, “Čini se da je to najekspresivniji način da iskažete neku emociju”, “Naiđe mi automatski, bez razmišljanja i odmah se osjetim bolje”, “Ne psujem mnogo. Mislim da ako to koristite često, gubi snagu”, “Želite to da sačuvate za prilike kad je stvarno korisno”…

Doktorka Birn kaže da je jedna od najzanimljivijih stvari na koje je naišla tokom istraživanja, bila činjenica da čak i ljudi koji su doživeli hemisferoktomiju (kad uklonite jednu stranu čovjekovog mozga zbog neke nepopravljive štete) mogu da izgube sposobnost govora, ali ne potpuno.

“Kad uklonite nečiju lijevu hemisferu ili imate nekoga čija je lijeva hemisfera teško oštećena moždanim udarom i osoba je izgubila većinu sposobnosti govora, uglavnom ćete ustanoviti da je ona i dalje sposobna da psuje. Izgleda da gradimo neke veoma snažne emocionalne veze s određenom vrstom jezika.

Možete da uklonite dio nečijeg mozga i potpuno negirate nečiju sposobnost da se služi jezikom na način koji je tendenciozan i planiran, kao što ja to činim sada. Ali oni i dalje mogu spontano da opsuju. Psovanje je toliko snažno vezano za emocije, da su pokreti mišića neophodni da bi se izgovorile psovke pohranjene na više mjesta. Tako da imamo ‘bekap’ kad treba da ih koristimo”, kaže doktorka Birn.

Vrijedi li psovati u teškim situacijama?
Kada nas nešto boli, obično psujemo. Doktor Ričard Stivens, viši predavač psihologije na Univerzitetu u Kilu i osoba zadužena za njihovu “Laboratoriju psovki” u kojoj sprovodi eksperimente, zapitao se da li ima svrhe psovati u takvim situacijama. Tada je otkrio da, kada ljudi koriste ružne riječi, uspijevaju da izdrže bol. Primjera radi, mogu duže da drže ruku u ledu. Eksepriment u kom su psovke zamijenili drugim riječima, pokazao je da samo psovke imaju emotivni efekat.

“Obično vidimo da dolazi do ubrzanog rada srca tokom psovanja, u poređenju sa neutralnom riječi. To ukazuje na neku vrstu emocionalne reakcije na psovanje, a mi znamo da je psovanje neke vrsta emocionalnog jezika. I tako je naša radna hipoteza da je, kad ljudi opsuju zbog bola, oni praktično podižu nivo stresa i pokreću fenomen po imenu analgezija izazvana stresom (kad ste neosetljivi na bol), što je deo šire reakcije po imenu ‘bori se ili bježi'”, dodaje doktor Stivens.

Related Topics:

Zanimljivosti

JESTE LI MEĐU NJIMA? Ljudi koji rade u ovim profesijama NAJČEŠĆE SE RAZVODE

Istraživanje koje je objavio časopis Forbes otkrilo je da je stopa razvoda u SAD veća među parovima koji su živjeli zajedno prije braka. Većina ljudi za razvod krivi partnera. Čak 66 posto razvedenih muškaraca smatra da se druga strana trebala više potruditi da spasi brak, dok isto misli 74 posto žena.

Takođe, rizik od razvoda povećava se za 75 posto ako parovi imaju razvedene prijatelje. Oni koji se ponovno vjenčaju nakon razvoda moraju znati da se s svakim sljedećim ponovnim brakom povećava vjerovatnoća raspada braka. Čak 73 posto trećih brakova završi razvodom. Manje je vjerovatno da će se razvedeni ponovno skrasiti, pa će se tek šest posto razvedenih parova ponovno vjenčati.

Parovi koji se vjenčaju prije 32. godine imaju nižu stopu razvoda. Parovi koji se vjenčaju u dobi od 25 godina imaju pedeset posto manju vjerovatnoću da će se razvesti nego parovi koji se vjenčaju u dobi od 20 godina. Kod onih koji se vjenčaju nakon trideset druge godine, stopa razvoda raste za pet posto godišnje, prenosi Index.hr.

Što se zanimanja tiče, najčešće se razvode konobari i stjuardese, a najrjeđe matematičari, statističari, financijski radnici i fizičari.

Šri Lanka ima najmanju stopu razvoda na svijetu, a Filipini su, uz Vatikan, jedina zemlja u kojoj je razvod zabranjen.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OVO SIGURNO NISTE ZNALI! Kako je nastala čuvena švedska dinastija?

Osnivač dinastije Vasa bio je pripadnik švedskog plemstva. U njegovo doba došlo je do pobune protiv danskog i norveškog kralja Kristijana II., koji je vladao i nad Švedskom.

Gustav I., prvi švedski kralj iz dinastije Vasa, rođen je 12. maja 1496. godine. Ta je dinastija vladala Švedskom više od 130 godina (od 1523. do 1654. godine), a uspjela je zavladati i teritorijima današnje Poljske, Litvanije, Letonie, Estonije, Finske i Rusije (uključujući okupaciju Moskve). Jednim se dijelom period vladavine dinastije Vasa poklapalo s periodom u kojem je Švedska dosegla vrhunac svoje moći kao velika evropska sila.

Švedska je još od 14. Vijeka bila većinom pod vlašću stranih kraljeva, posebno u sklopu Kalmarske unije, koja je obuhvatala Dansku, Norvešku i Švedsku. U doba Gustava, koji je bio pripadnik švedskog plemstva, došlo je do pobune protiv danskog i norveškog kralja Kristijana II., koji je vladao i nad Švedskom (ondje je dobio nadimak Tiranin). Kralj je svrgnut, a na njegovo je mjesto došao upravo Gustav I. Vasa kao nezavisni švedski kralj. Time se Švedska osamostalila od Kalmarske unije.

Nakon dolaska na vlast, Gustav I. Vasa ostao je kraljem 37 godina, sve do svoje smrti 1560. godine. U trenutku smrti, koja ga je zatekla u Stokholmu, bio je u 65. godini. Trojica njegovih sinova kasnije su postala švedskim kraljevima, prenosi Povijest.hr.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

JAKA SOLARNA OLUJA POGODILA ZEMLJU! Moguć poremećaj u sistemu komunikacija

Neobično jaka solarna geomagnetna oluja koja je pogodila Zemlju i koja je najjača za posljednju 21 godinu mogla bi da izazove pojavu polarne svetlosti na našoj planeti ovoga vikenda i poremeti komunikacije.

Aurora borealis u Evropi viđena je noćas južnije nego obično, navodi Gardijan – od Irske i Britanije do Češke i Nemačke.

Nacionalna uprava SAD za okeane i atmosferu (NOAA) izdala je upozorenje na jaku geomagnetnu oluju koja je pogodila Zemlju u petak popodne, satima ranije nego što se očekivalo, navodeći da je riječ o najjačoj solarnoj oluji koja je pogodila Zemlju od oktobra 2003. godine, prenosi AP.

NOAA navodi da će se efekti geomagnetne oluje osjećati tokom vikenda, a možda i sljedeće sedmice.

NOAA je upozorila operatere elektrana i svemirskih letjelica u orbiti da preduzmu mere predostrožnosti.

Solarna oluja bi mogla da izazove pojavu polarne svjetlosti čak i na jugu SAD, uključujući Alabamu i severnu Kaliforniju, ističe NOAA.

Napominje se da ova oluja predstavlja opasnost za visokonaponske dalekovode, a ne za električne vodove u domovima.

Solarna oluja bi mogla da utiče na rad satelita u orbiti što bi moglo da izazove poremećaj usluga navigacije i komunikacije na Zemlji.

Polarna svjetlost bila je vidljiva u petak duž Istočne obale i na jugu SAD, prenosi CNN.

NASA je saopštila da solarna oluja ne predstavlja ozbiljnu prijetnju za sedam astronauta koji se nalaze na Međunarodnoj svemirskoj stanici.

Ekstremna geomagnetna oluja 2003. godine dovela je do nestanka struje u Švedskoj i oštećenja transformatora u Južnoj Africi.

Usljed jake solarne oluje koja je prouzrokovala snažnu erupciju iz sunčevih pega, polarna svjetlost “aurora borealis” se sinoć mogla videti i na području Balkana.

Iako je polarna svjetlost fenomen koji se povezuje sa sjeverom Evrope, sinoć je obasjala nebo i iznad Bosne i Hercegovine, kao i Hrvatske, prenose regionalni mediji, a mogla se vidjeti i u sjevernim dijelovima Srbije.

Nastavi čitati

Aktuelno