Connect with us

Zanimljivosti

OBJAŠNJENJE DOKTORA: Zašto nam psovanje toliko prija (i zašto TREBA da ponekad opsujemo)

Da li ste se ikada zapitali zašto se osjećate dobro kad psujete?

Ako bismo vas pitali kako biste definisali psovanje, šta biste odgovorili? Prema riječima doktorke Eme Birn, autorke knjige “Psovanje je dobro po vas”, psovanje je veoma teško definisati. Ona navodi da je riječ o “vrsti jezika” koju koju korisimo u osjećaju zaprepašćenja, nervoze, ushićenosti.

“Mi odlučujemo šta je tačno psovanje konsenzusom, a veliki dio tog konsenzusa ima veze s tim šta je tabu u datoj kulturi. Na nekim mjestima se vrijeđaju na dijelove tijela, negdje na životinjska imena, negdje na bolesti, negdje na određene tjelesne funkcije”, objašnjava doktorka Birn i dodaje:

“Da bi imalo određeni emotivni efekat, morate da se igrate s tabuom u datom društvu. To je ona vrsta jezika koju ne biste koristili u određenim okolnostima, na primjer, na razgovoru za posao ili kad prvi put upoznajete partnerove roditelje”, objašnjava doktorka. Htjeli da priznamo ili ne, činjenica je da psujemo u svakodnevnim situacijama – tokom gužve u saobraćaju, kad prospemo kafu ili kasnimo na važan sastanak.

Izgovaranje ružnih riječi doživljavamo kao potrebu da se “istresemo”, zbog čega momentalno imamo određen nivo zadovoljstva. Zašto je to tako?

“U stresnoj situaciji ili kad se desi nešto neočekivano, čini da se da je naša refleksna reakcija da psujemo. I na neki način osjećamo se dobro!”, kaže Gadi, redovni slušalac VVC-jevog Svjetskog servisa, sa kojim su drugi slušaoci saglasni. Ovako su glasili njihovi odgovori na ovo pitanje:

“Kad psujem, to može da bude iz radosti, krajnjeg iznenađenja ili dubokog žaljenja, bola ili bijesa”, “Čini se da je to najekspresivniji način da iskažete neku emociju”, “Naiđe mi automatski, bez razmišljanja i odmah se osjetim bolje”, “Ne psujem mnogo. Mislim da ako to koristite često, gubi snagu”, “Želite to da sačuvate za prilike kad je stvarno korisno”…

Doktorka Birn kaže da je jedna od najzanimljivijih stvari na koje je naišla tokom istraživanja, bila činjenica da čak i ljudi koji su doživeli hemisferoktomiju (kad uklonite jednu stranu čovjekovog mozga zbog neke nepopravljive štete) mogu da izgube sposobnost govora, ali ne potpuno.

“Kad uklonite nečiju lijevu hemisferu ili imate nekoga čija je lijeva hemisfera teško oštećena moždanim udarom i osoba je izgubila većinu sposobnosti govora, uglavnom ćete ustanoviti da je ona i dalje sposobna da psuje. Izgleda da gradimo neke veoma snažne emocionalne veze s određenom vrstom jezika.

Možete da uklonite dio nečijeg mozga i potpuno negirate nečiju sposobnost da se služi jezikom na način koji je tendenciozan i planiran, kao što ja to činim sada. Ali oni i dalje mogu spontano da opsuju. Psovanje je toliko snažno vezano za emocije, da su pokreti mišića neophodni da bi se izgovorile psovke pohranjene na više mjesta. Tako da imamo ‘bekap’ kad treba da ih koristimo”, kaže doktorka Birn.

Vrijedi li psovati u teškim situacijama?
Kada nas nešto boli, obično psujemo. Doktor Ričard Stivens, viši predavač psihologije na Univerzitetu u Kilu i osoba zadužena za njihovu “Laboratoriju psovki” u kojoj sprovodi eksperimente, zapitao se da li ima svrhe psovati u takvim situacijama. Tada je otkrio da, kada ljudi koriste ružne riječi, uspijevaju da izdrže bol. Primjera radi, mogu duže da drže ruku u ledu. Eksepriment u kom su psovke zamijenili drugim riječima, pokazao je da samo psovke imaju emotivni efekat.

“Obično vidimo da dolazi do ubrzanog rada srca tokom psovanja, u poređenju sa neutralnom riječi. To ukazuje na neku vrstu emocionalne reakcije na psovanje, a mi znamo da je psovanje neke vrsta emocionalnog jezika. I tako je naša radna hipoteza da je, kad ljudi opsuju zbog bola, oni praktično podižu nivo stresa i pokreću fenomen po imenu analgezija izazvana stresom (kad ste neosetljivi na bol), što je deo šire reakcije po imenu ‘bori se ili bježi'”, dodaje doktor Stivens.

Zanimljivosti

SIGURNO STE SE NEKADA ZAPITALI! Šta sanjaju vaši ljubimci?

Didri Baret, psiholog s Harvardske medicinske škole, tvrdi da psi doživljavaju slične snove kao i ljudi, a vjerovatno se u njima pojavljuju i njihovi vlasnici.
Dok se vlasnici pasa nadaju da njihov pas ima mirne snove, prihvatili su da nikada neće doista znati što im se događa u glavi. Ali, jedna psihološkinja s Harvarda tvrdi da ima odgovore za kojima smo svi tragali.

Dirdri Baret, klinička i evolucijska psihološkinja s Harvardske medicinske škole, objavila je studiju o tome što psi sanjaju. Rekla je da psi vjerovatno sanjaju o svojim svakodnevnim iskustvima, baš kao i ljudi, što znači da postoji velika vjerovatnost da sanjaju svoje vlasnike, piše Mirror.
Dodala je da ljudi sanjaju o istim stvarima koje ih zanimaju danju, iako više vizuelno i manje logično, te da nema razloga misliti da su životinje drugačije. „Budući da su psi uopšteno privrženi svojim vlasnicima, vjerovatno vaš pas sanja vaše lice, vaš miris i da vam ugađa ili smeta“, tvrdi ova doktorica.

Iako ne postoji način da sa sigurnošću znamo o čemu pas sanja, Baret kaže da je vjerovatno da sanjaju o trčanju kada im šape ili noge počnu trzati ili komuniciraju s drugim psom ili čovjekom kada počnu lajati.

Ona kaže da većina životinja ima slične cikluse spavanja kao ljudi, prolazeći kroz laganu, duboku i REM fazu sna. Ljudi sanjaju tokom REM faze (Rapid Eye Movement) spavanja, pa je pretpostavka da tada sanjaju i životinje. Kod ljudi REM spavanje obično počinje 90 minuta nakon što utonu u san i traje između pet i 15 minuta, pri čemu se svaki ciklus produžava tokom noći.

Baret kaže da vlasnici mogu pokušati poboljšati snove svojih pasa tako što će ih izložiti ‘sretnim dnevnim iskustvima’ i osigurati im sigurno i ugodno okruženje za odmor tokom noći. Ali, kada je riječ o noćnim morama, Američki kinološki klub savjetuje vlasnicima da nikada ne bude svoje pse jer bi mogli agresivno reagovati na osobu koja ih probudi. “Nisu svi ljudski snovi dobri. Zaključujemo da i psi mogu imati noćne more. Te je noćne more teško gledati. Može biti primamljivo probuditi svog psa kako biste ga utješili, kao što biste učinili s djetetom, ali postoje neki rizici povezani s psećim noćnim morama na koje biste trebali pripaziti”, saopštili su oni.

“Ako ste se ikada probudili iz strašnog sna, znate da da vam je trebalo vremena da se sjetite gdje ste i s kim ste. Kao i neki ljudi, psi mogu agresivno reagovati na osobu koja ih budi. To može biti opasno, posebno za djecu”, objašnjavaju iz ovog kluba

„Najbolja stvar koju možete učiniti za psa za kojeg mislite da loše sanja je da pričekate da se vaš pas probudi i budete tu da ga utješite”, prenosi Večernji list.

(Mondo)

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KO JE VLASNIK MJESECA I NJEGOVIH RESURSA – odgovor nije jednostavan

Henaro Vega ime je čileanskog advokata i pjesnika, porijeklom iz grada Talke (udaljenog 255 kilometara od prestonice), koji je jednog dana 1954., ponosno izašao iz notarske kancelarije sa dokumentom koji tvrdi da je on vlasnika Mjeseca. Slično tome, Amerikanac po imenu Denis Houp od 1980. godine prodaje parcele na Mjesecu, Marsu, Merkuru i drugim nebeskim tijelima.

Iako su ciljevi spomenutih ljudi bili različiti, oba su uključena u kontraverzu koja interesuje mnoge: kome pripada Mjesec?

Takozvana svemirska trka koja se dogodila između 1955. i 1975. godine, zajedno sa zaprepašćenjem stanovnika Zemlje zbog slijetanja čovjeka na Mesec, ukazuje na kontekst pokušaja da se preuzme naš prirodni satelit. Međutim, istina je da ovaj, kao i ostali elementi svemira, ne mogu pripadati nikome. Mada kada je riječ o njihovim resursima, odgovor na pitanje nije više tako jasno definisan.

Da bismo ovo razumeli, moramo da se vratimo u 1967., dvije godine prije nego što je Nil Armstrong ušao u istoriju postavljanjem zastave Sjedinjenih Država na Mjesec.

U scenariju u kom su velike sile objelodanile svoje namjere da istraže prirodni satelit, UN je bio taj koji je predvidio i izradio Ugovor o svemiru u kom je jasno rečeno: “Svemirski prostor, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela, ne može biti predmet nacionalnog prisvajanja na osnovu prava na suverenitet, korišćenje i okupaciju, ili na bilo koji drugi način.”

Što se tiče zastave postavljene na lunarnu teritoriju, Huan Manuel de Faraminjan Gilbert, profesor emeritus na Univerzitetu u Haenu i ko-direktor Katedre za vazduhoplovstvo i astronomske studije Astrondalus, objašnjava za National Geographic da: “u ovom slučaju, to je bio simboličan gest prilikom dolaska, na isti način na koji oni koji se popnu na Everest mogu postaviti zastavu na njegov vrh, ali to ne znači da govorimo o ostvarivanju suvereniteta.”

Nakon ovog istorijskog događaja – koji se periodično ponavljao do 1972. godine – interesovanje za istraživanje Mjeseca nije prestalo, već upravo suprotno. Pošto konačno imamo tehnološke resurse za pristup Mjesecu, misije kao što je Čang’e, Kineske nacionalne svemirske administracije (CNSA), potvrdila je prisustvo prirodnih resursa poput vode na lunarnom terenu, kao i moguće postojanje silicijuma, gvožđa i titanijuma, što otvara nove mogućnosti za nacije koje vode istraživanje svemira.

Niko ne može da “prisvoji” Mjesec, ali šta je sa njegovim resursima?

U vrijeme kada je sastavljan Ugovor o svemiru, problemi u vezi sa izvlačenjem ili korišćenjem resursa sa Mjeseca bili su gotovo nepoznati, tako da ovaj aspekt nije precizno obrađen u dokumentu. Ali ovo je bio samo prvi od “pet međunarodnih ugovora koji se odnose na kosmičke aktivnosti”.

“Godinama kasnije, 1979., objavljen je Sporazum o Mjesecu, koji je unio zbrku jer je u pitanju kopija Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, osim člana 11., koji predstavlja veliku grešku, kada se kaže da ‘Mjesec i njegov prirodni resursi predstavljaju zajedničko nasleđe čovečanstva'”, ističe Elisa Gonzalez Fereiro, predsjednica Španskog udruženja za vazduhoplovstvo i svemirsko pravo.

“Član 11., sporazuma iz 1979. predviđa da, kada međunarodni režim eksploatacije resursa bude odobren, onda može doći do podjele među državama potpisnicama, uzimajući u obzir i zemlje u razvoju…”, naglašava Gonzales.

Dok Sporazum o svemiru govori o “interesu čovječanstva”, Sporazum o Mesecu govori o “zajedničkom nasleđu čovječanstva”, i iako nijedan od ovih koncepata u praksi ne uspijeva da ograniči dinamiku eksploatacije, drugi predstavlja prepreku za interese određenih država ili kompanija koje već spekulišu o tome, na primjer, kako bi lunarno rudarenje moglo da funkcioniše.

Nova era istraživanja je počela

2023. godina je bila puna primera koji dokazuju namjere svjetskih sila, da koriste Mjesec kao kratkoročno mesto za sletanje i istraživanje. Pet misija je bilo usmjereno – neke bez uspjeha – na naš satelit ove godine.

Ovi događaji su nezvanično kršteni kao “nova svemirska trka”, što nesumnjivo privlači interesovanje javnosti kao ono koje je vladalo u periodu od 1955. do 1975. godine. U tom smislu, NASA je 2020. godine izdala sporazum Artemis, dokument u kom su SAD uspostavile skup praktičnih principa za vođenje saradnji u istraživanju svemira među nacijama, prenosi Nacionalna geografija.

“Moramo uzeti u obzir da države potpisnice Artemidinog sporazuma nisu potpisnice sporazuma o Mjesecu”, ukazuje Huan Manuel de Faraminjan. “Ali moram reći, i to je moje lično mišljenje, da je Artemis sporazum postao prečica za izbegavanje ideja o zajedničkom nasleđu čovječanstva, ako bi se otvorio put da i države i kompanije lakše pristupe resursima na Mjesec”, dodaje on.

U slučaju Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, princip nenacionalne aproprijacije ne utiče na vlasništvo nad izvučenim resursima , tako da trenutni ambiciozni planovi istraživanja svemira ostaju “u veoma dvosmislenom polju pravnog tumačenja”.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

TRI MOĆNA MUŠKA BIBLIJSKA IMENA! Evo zašto ih je dobro dati dječacima

Ova imena ostaju tražena među roditeljima koji biraju duboko ukorijenjena i značenjem bogata imena za svoju djecu.

Tri muška biblijska imena koja su i dalje izuzetno popularna nose duboko simbolična značenja inspirisana Starim i Novim zavjetom. Evo njihovih značenja:

1. Pavle

Značenje: “Mali; sitan; niskog rasta.”

Simbolika: Ime Pavle obično se dodjeljuje dječacima koji su na rođenju manje tjelesne mase ili su rođeni “prije vremena”. Ovo ime označava “onoga koji je sitne građe” ili “onoga koji je nizak”.

2. Gavrilo

Preneseno značenje: Istovjetno originalnom “gabriel”.

Simbolika: Ime Gavrilo se dodjeljuje muškoj djeci koja su po prirodi “jaka ili snažna”, predstavljajući “moćne ili velike ljude” ili “snažne pojedince kojima je Bog dao snagu”. Takođe se povezuje s anđelima i onima koje Bog šalje da prenose poruke ljudima.

3. Jakov

Značenje: “Sljedbenik ili pratilac Božiji.”

Simbolika: Ime Jakov potiče od hebrejske riječi “ya-aqob”, što označava “sljedbenika ili pratioca Božijeg”. Takođe se može povezati s pričom o Jakovu, koji je došao na svijet tako što je držao za nožnu petu svog brata blizanca.

Nastavi čitati

Aktuelno