Connect with us

Svijet

OTKRIVEN TRAMPOV PLAN ZA UKRAJINU: Američki list objavio šta će tražiti od Kijeva ako postane predsjednik SAD

Donald Tramp, bivši predsjednik SAD, izjavio je u privatnim razgovorima da bi mogao da okonča rat koji Rusija vodi u Ukrajini tim što bi pritisnuo Kijev da se odrekne dijela teritorije.

Saznanja o ovom Trampovom tajnom i dugoročnom planu objavio je Vašington post, pozivajući se na osobe upoznate sa nastojanjima bivšeg šefa Bijele kuće da okonča rat u Ukrajini.

Američki list navodi da su pojedini stručnjaci za spoljnu politiku ocijenili da bi ova Trampova ideja praktično predstavljala nagradu za ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Oni su takođe osudili narušavanje međunarodno priznatih gramica koje bi se time izvršilo silom.

Vašington post navodi da se Trampov prijedlog sastoji u tome da Ukrajina treba da Rusiji preda Krim i pogranični region Donbas.

To su ovom dnevniku rekli ljudi koji su o tome razgovarali sa Trampom i njegovi savjetnici, a svi oni su insistirali na anonimnosti zbog povjerljivosti razgovora koje su imali sa bivšim američkim predsjednikom.

Navodi se da bi ovaj Trampov pristup, o kojem ranije nije bilo medijskih izvještaja, dramatično preokrenuo politiku aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena, koji je naglašavao potrebu za obuzdavanjem ruske agresije i obezbjeđivanjem vojne pomoći Ukrajini.

Podsjeća se da se Tramp, vjerovatni republikanski kandidat na predsjedničkim izborima u novembru koji se nada povratku na vlast, često hvalio kako bi mogao da ispregovara mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine u roku od 24 časa nakon što pobijedi, čak i prije nego što ponovo preuzme funkciju u Bijeloj kući.

Ipak, on je uporno odbijao da javno kaže kako bi konkretno tako brzo okončao ovaj rat koji traje već više od dvije godine i u kojem su ubijene desetine hiljada vojnika i civila.

Navodi se da su politički analitičari bliski Trampu naglašavali da se treba pozabaviti pretnjama po američke interese koje dolaze iz Kine i nastojati da se ukine sve veća zavisnost Rusije od Kine u pogledu vojne, industrijske i ekonomske pomoći.

Ti Trampovi politički analitičari se takođe zalažu za ograničavanje širenja NATO.

Osoba koja je sa Trampom vodila privatne razgovore prenijela je Vašington postu da je kazao da misli da i Rusija i Ukrajina “žele da spasu obraz, one traže izlaz iz ovoga”, kao i da smatra da će ljudima u pojedinim dijelovima Ukrajine biti potpuno u redu da budu dio Rusije.

Američki list navodi da bi prihvatanje ruske kontrole nad dijelovima Ukrajine proširilo domet Putinove diktature nakon onog što je već sada najveći kopneni rat u Evropi još od Drugog svjetskog rata.

Navodi se da su neke Trampove pristalice pokušale da bivšeg šefa Bijele kuće ubijede da se ne zalaže za takav ishod.

– Ja sam provodio 100 odsto mog vremena razgovarajući sa Trampom o Ukrajini – kazao je Lindzi Grejem, republikanski senator iz Južne Karoline.

Navodi se da je on ranije kritikovao Trampa, a sada je njegov saveznik.

– On mora da plati cijenu. On ne može da pobijedi na kraju svega ovoga – rekao je Grejem, misleći na Putina, prenosi Kurir.

Svijet

OFAC ODOBRIO: Lukoilove kompanije u Bugarskoj dobile licencu za rad do aprila 2026. godine

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se omogućava nastavak transakcija vezanih za prodaju međunarodnih aktiva kompanije Lukoil do 13. decembra.

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD izdala je licencu kojom se dozvoljava da se transakcije vezane za prodaju međunarodne imovine kompanije Lukoil nastave do 13. decembra. Četiri Lukoilove kompanije koje posluju u Bugarskoj dobile su licencu do 29. aprila 2026. godine.

Takođe, transakcije vezane za prodaju, održavanje i rad benzinskih stanica kompanije u inostranstvu su dozvoljene do 13. decembra.

Ministarstvo je do 29. aprila 2026. odobrilo operacije u kojima učestvuju neke kompanije Lukoila u Bugarskoj: Lukoil Neftohim Burgas, Lukoil Bugarska, Lukoil Avijacija Bugarska, Lukoil Bulgaria Bunker, kao i strukture u kojima ove kompanije posjeduju 50 odsto ili više akcija.

Licenca se odnosi i na operacije sa Rosnjeftom za projekat polja Karačaganak u Kazahstanu. Ranije su SAD dozvoljavale samo Kaspijskom konzorcijumu cjevovoda i Tengizševroilu da obavljaju operacije sa Lukoilom i Rosnjeftom. Ruska naftna kompanija Lukoil saopštila je da pregovara sa više kupaca o prodaji svojih međunarodnih aktiva.

“Lukoil obavještava da su u toku pregovori o prodaji njegovih međunarodnih aktiva sa nekoliko potencijalnih kupaca. Konkretni dogovor biće objavljen nakon postizanja konačnih sporazuma i dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja”, saopšteno je.

Kompanija naglašava da preduzima sve mjere kako bi osigurala neprekidan rad preduzeća tokom procesa prodaje i prenosa imovine, spriječila poremećaje u snabdijevanju energijom i sačuvala radna mjesta. Kompanija “Gunvor“ saopštila je u petak da povlači ponudu za kupovinu međunarodnih aktiva ruske nafte kompanije “Lukoil”.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN UPOZORAVA NA MOGUĆ RAT U EVROPI “Njihov jedini motiv je moć”

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da postoji opasnost od rata u Evropi, govoreći na prvom antiratnom skupu Digitalnih građanskih krugova u Đeru.

“Dvije opasnosti prijete samom postojanju Evrope danas: rat i migracije. Moramo ostati izvan rata i moramo se braniti od migracija na našim granicama” rekao je Orban u izjavi koju je portparol njegove kancelarije oltan Kovač objavio na društvenim mrežama.

Obaveza Mađarske
U razgovoru s mađarskim novinarima, Orban je naglasio da je po njegovom mišljenju, obaveza Mađarske da se drži podalje od međunarodnih sukoba i zaštiti nacionalni suverenitet.

Tvrdi da današnja situacija podsjeća na historijske trenutke koji su prethodili velikim ratovima te je odbacio optužbe da vlada monopolizuje pojam mira.

Govoreći o pomoći Evropske unije Ukrajini, poručio je da Mađarska vodi računa isključivo o interesima svojih građana. Ukrajinsku korupciju nazvao je sporednom temom, naglasivši da je ključno pitanje kako rat utiče na Mađare.

“Možemo doprinositi izgradnji mira, ali sami ga ne možemo stvoriti” rekao je.

Orban je otkrio da je ranije postojao ruski prijedlog prema kojem bi Moskva uzela dvije ukrajinske oblasti uz odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u, ali da je, kako tvrdi, taj prijedlog odbijen zbog pritiska anglosaksonskih zemalja.

“Danas Rusija traži četiri oblasti i neće ih se odreći. Vrijeme radi za njih” rekao je.

Pohvalio je Vatikan zbog dosljedne politike mira i dodao da se i drugi zapadni lideri još mogu uvjeriti u takav pristup.
“Egzistencijalna prijetnja”

O migracijama je govorio kao o egzistencijalnoj prijetnji.

“Rat nas ubija. Migracije nas mijenjaju. Možda ćemo se i dalje zvati Mađarima, ali to više neće značiti isto” rekao je.

Orban je pozvao na otvoren razgovor s mladima i istakao da ga u političkim odlukama vode porodica i šest unučadi. Politiku je opisao kao jedan od najboljih poslova, jer pruža mogućnost da se učini dobro, te je pozvao građane da se uključe u javni život.

Osvrnuvši se na skup opozicije održan isti dan u Đeru, rekao je da je teško biti ljevičar u Mađarskoj jer je, prema njegovim riječima, desnica ostvarila većinu ciljeva koje je nekada zagovarala ljevica.

“Njihov jedini motiv danas je moć” zaključio je Orban, a prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVJEDI USMRTILI 13 OSOBA: Japan traži pomoć bivših policajaca i vojnika

Vlada Japana pozvala je penzionisane policajce i bivše vojnike da pomognu u zaštiti stanovništva od sve češćih napada medvjeda, prenose lokalni mediji.

Vlada je uputila poziv pošto je suočena sa nedostatkom iskusnih lovaca, piše list “Asahi šimbun”.

Japan je prethodno ublažio stroge zakone o vatrenom oružju da bi policajcima dozvolio da koriste puške protiv medvjeda.

Prema podacima Ministarstva za zaštitu životne sredine, medvjedi su od aprila širom zemlje usmrtili 13 ljudi, što je do sada najveći broj žrtava u jednoj godini.

Broj susreta medvjeda i ljudi u porastu je iz godine u godinu.

Stručnjaci kažu da se to dešava zbog smanjenja broja stanovnika u ruralnim područjima, napuštanja poljoprivrednog zemljišta i zato što gladni medvjedi sve češće ulaze u stambena područja, prenosi Srna.

Većina napada dogodila se u sjevernim prefekturama Ivate i Akita.

Nastavi čitati

Aktuelno