Connect with us

Svijet

OTKRIVEN TRAMPOV PLAN ZA UKRAJINU: Američki list objavio šta će tražiti od Kijeva ako postane predsjednik SAD

Donald Tramp, bivši predsjednik SAD, izjavio je u privatnim razgovorima da bi mogao da okonča rat koji Rusija vodi u Ukrajini tim što bi pritisnuo Kijev da se odrekne dijela teritorije.

Saznanja o ovom Trampovom tajnom i dugoročnom planu objavio je Vašington post, pozivajući se na osobe upoznate sa nastojanjima bivšeg šefa Bijele kuće da okonča rat u Ukrajini.

Američki list navodi da su pojedini stručnjaci za spoljnu politiku ocijenili da bi ova Trampova ideja praktično predstavljala nagradu za ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Oni su takođe osudili narušavanje međunarodno priznatih gramica koje bi se time izvršilo silom.

Vašington post navodi da se Trampov prijedlog sastoji u tome da Ukrajina treba da Rusiji preda Krim i pogranični region Donbas.

To su ovom dnevniku rekli ljudi koji su o tome razgovarali sa Trampom i njegovi savjetnici, a svi oni su insistirali na anonimnosti zbog povjerljivosti razgovora koje su imali sa bivšim američkim predsjednikom.

Navodi se da bi ovaj Trampov pristup, o kojem ranije nije bilo medijskih izvještaja, dramatično preokrenuo politiku aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena, koji je naglašavao potrebu za obuzdavanjem ruske agresije i obezbjeđivanjem vojne pomoći Ukrajini.

Podsjeća se da se Tramp, vjerovatni republikanski kandidat na predsjedničkim izborima u novembru koji se nada povratku na vlast, često hvalio kako bi mogao da ispregovara mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine u roku od 24 časa nakon što pobijedi, čak i prije nego što ponovo preuzme funkciju u Bijeloj kući.

Ipak, on je uporno odbijao da javno kaže kako bi konkretno tako brzo okončao ovaj rat koji traje već više od dvije godine i u kojem su ubijene desetine hiljada vojnika i civila.

Navodi se da su politički analitičari bliski Trampu naglašavali da se treba pozabaviti pretnjama po američke interese koje dolaze iz Kine i nastojati da se ukine sve veća zavisnost Rusije od Kine u pogledu vojne, industrijske i ekonomske pomoći.

Ti Trampovi politički analitičari se takođe zalažu za ograničavanje širenja NATO.

Osoba koja je sa Trampom vodila privatne razgovore prenijela je Vašington postu da je kazao da misli da i Rusija i Ukrajina “žele da spasu obraz, one traže izlaz iz ovoga”, kao i da smatra da će ljudima u pojedinim dijelovima Ukrajine biti potpuno u redu da budu dio Rusije.

Američki list navodi da bi prihvatanje ruske kontrole nad dijelovima Ukrajine proširilo domet Putinove diktature nakon onog što je već sada najveći kopneni rat u Evropi još od Drugog svjetskog rata.

Navodi se da su neke Trampove pristalice pokušale da bivšeg šefa Bijele kuće ubijede da se ne zalaže za takav ishod.

– Ja sam provodio 100 odsto mog vremena razgovarajući sa Trampom o Ukrajini – kazao je Lindzi Grejem, republikanski senator iz Južne Karoline.

Navodi se da je on ranije kritikovao Trampa, a sada je njegov saveznik.

– On mora da plati cijenu. On ne može da pobijedi na kraju svega ovoga – rekao je Grejem, misleći na Putina, prenosi Kurir.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno