Connect with us

Svijet

OTKRIVENA SLJEDEĆA TAČKA SUKOBA! Mračna prognoza čovjeka koji je PREDVIDIO sukobe u Ukrajini i Gazi

Poznati britansko-američki istoričar Najal Ferguson sa Univerziteta Harvard, koji je predvidio sukob u Ukrajini i Gazi, otkriva koja je sljedeća tačka sukoba.

On je u intervju za švajcarski list “Neue Zürcher Zeitung”, govoreći o izboru između Džozefa Bajdena i Donalda Trampa na izborima u januaru i pitanju ko je bolji za SAD i Zapad, rekao da su američki birači pred teškom odlukom.

Ako odaberu Bajdena, mogli bi da sačuvaju republiku, ali će gotovo sigurno izgubiti carstvo, a gotovo jednako su veliki ulozi i u slučaju pobjede Trampa, ocijenio je Ferguson.

– Još jedan Bajdenov mandat zapečatiće pad Amerike kao supersile i kraj ‘Pax Amerikane’. S druge strane, ako glasači izaberu Trampa, koji je jasno dao do znanja da prezire američki Ustav, rizikuju da se oproste od republike. S druge strane, možda i uspiju da sačuvaju imperiju jer neprijatelje Amerike puno više plaši Donald Tramp nego Džo Bajden – rekao je Ferguson.

S druge strane, kako kaže, SAD je vrlo stabilna demokratija, koja bi sigurno mogla preživjeti drugi Trampov mandat.

Upitan koje su tri najkatastrofalnije odluke koje bi Tramp mogao donijeti ako ponovo postane predsjednik, Ferguson na prvo mjesto stavlja napuštanje NATO saveza.

Dok je Tramp bio predsjednik, navodi, jasno je dao do znanja da na saveznike gleda kao na “vjetropire” koji samo uzimaju od SAD, a ne daju ništa zauzvrat.

Kao drugo, ističe kako je siguran da bi Ukrajina s Trampom u Bijeloj kući bila izgubljena, što bi po njemu bila katastrofa.

– Možda je to već tako jer su sredstva blokirana zbog protivljenja u Predstavničkom domu. Po meni bi bila katastrofa da Ukrajina izgubi rat protiv Rusije. To bi dovelo do potpuno nove bezbjednosne situacije u Evropi i natjeralo sve evropske zemlje da značajno povećaju svoje odbrambene budžete, za što politički nisu dobro pozicionirane – ističe Ferguson.

Ipak, kao najozbiljniji problem novog Trampovog mandata ističe pitanje Tajvana, Ferguson upozorava da Tramp možda za to uopšte ne mari.

– Ako čitate memoare (bivšeg Trampovog savjetnika) Džona Boltona, Tramp je u suštini ravnodušan prema Tajvanu. Dakle, jedna je mogućnost da bi Tramp rekao Kini: ‘Možete učiniti Tajvanu ono što ste učinili Hong Kongu. Baš me briga. Razgovarajmo o tarifama’.

Ali ako pogledate retoriku u kampanji, on kritikuje Bajdena jer je bio mek prema Kini. Tako da bi Trampova administracija zapravo mogla zauzeti restriktivniji pristup. Tada bismo se mogli naći u sukobu na koji sam odavno upozoravao – dodaje Ferguson.

Ističe i da se za scenario pobjede Trampa mora pripremiti i ostatak svijeta. U tom pogledu, ističe Ferguson, Evropa se mora ozbiljno pozabaviti strateškom autonomijom, na čemu je prije nekog vremena počeo insistirati francuski predsjednik, što je daleko od realizacije – Japan je, kako navodi, bliži strateškoj autonomiji nego evropske članice NATO-a.

– Vrijeme je da zemlje Evrope, velike i male, ozbiljno shvate sopstvenu odbranu jer više ne mogu pretpostaviti da će uvijek postojati američki garant njihove nacionalne bezbjednosti. U Indo-Pacifiku, Japan, Južna Koreja i ostali moraju donijeti odluku hoće li prihvatiti kinesku dominaciju i pripremiti se za nju. Pokušaće uvjeriti Sjedinjene Države da zadrže svoju dominaciju u regionu. Mnogo će stoga zavisiti od stava Trampa i njegovog tima za nacionalnu bezbjednost – smatra Ferguson.

Kada je u pitanju Bliski istok, Ferguson navodi da Izrael mora da pokuša da iskorijeni Hamas, ali napominje da je Iran najveći problem. “Gotovo svi loši glumci zapravo su iranski posrednici. Obuzdavanje Irana mnogo je važnije od obuzdavanja Izraela. Mislim da je Izrael već ozbiljno ograničen od strane Sjedinjenih Država”.

Kao osoba koja je predvidjela sukobe u Ukrajini i Gazi, upitan šta predviđa za 2024. godinu, odgovara da je, po njemu, Tajvan najvjerojatnije iduća tačka sukoba.

Na konstataciju autora intervjua kako se svijet nalazi u novom “Hladnom ratu” i kako bi Zapad mogao odnijeti pobjedu, Ferguson ističe da bi u prvom redu mladim zapadnjacima trebalo objasniti kako izgleda poraz.

– Mladi s obje strane Atlantika vrlo su zadovoljni slobodom. Čini se da ih to baš i ne zanima. To je zato što zapravo ne mogu zamisliti kako bi bilo ne imati slobodu. Volio bih kad bismo mogli bolje objasniti kako bi izgledao svijet kojim bi dominirala kineska komunistička partija. Kako bi bilo da su svi naši pozivi i e-mailovi i svaka transakcija pod nadzorom visoko ideološkog režima.

Takođe, kako navodi, trebalo bi podsjetiti zapadne zvaničnike na jednu od lekcija klasične istorije i vječnu istinu o moći – jedna od njih sastoji se u poznatoj izreci “Ako želiš mir, pripremi se za rat”.

Treće je lekcija koju je, kako kaže, nedavno preminuli Henri Kisindžer, bivši američki ministar spoljnih poslova, tumačio još 70-ih godina, a po Fergusonu vrijedi i danas, a to je strategija detanta.

– To znači da se ne pretvaramo da Kina i Rusija postaju dobri momci. Prepoznajemo ih kao neprijatelje što i jesu. A svjesni smo da su njihove namjere gotovo uvijek zlonamjerne. Ali, pokušavamo ih angažovati na način da kupimo vrijeme, a to je vrijeme koje nam najviše treba. Biće potrebno najmanje deset godina prije nego što Evropa bude mogla vjerodostojnije da se brani. Sjedinjenim Državama trebaće deset godina da modernizuju svoje sve više zastarjele vojne sposobnosti. Trebaće deset godina da se Tajvan uspije odbraniti od kineske agresije. Treba nam vremena – zaključuje Ferguson, a prenosi “b92”.

B92

Related Topics:

Svijet

KRAJ RATA BLIZU? Hamas poslao odgovor na prijedlog o prekidu vatre

Hamas je saopštio danas da je posrednicima predao pozitivan odgovor na prijedlog o prekidu vatre u Gazi, koji je izrađen uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i koji se odnosi na primirje u trajanju od 60 dana, prenosi “Al Jazeera”.

Palestinski zvaničnik je za “Reuters” rekao da je odgovor Hamasa “pozitivan i da bi trebalo da pomogne u postizanju dogovora”.

Prema prijedlogu za prekid vatre u Gazi u koji je “Al Jazeera” imala uvid, američki predsjednik Donald Tramp bi garantovao posvećenost Izraela prekidu vatre tokom dogovorenog trajanja primirja.

Prijedlog predviđa oslobađanje deset živih talaca koje drži Hamas u Gazi, kao i vraćanje tijela 18 preminulih sa “liste 58”.

Hamas bi, prema prijedlogu o prekidu vatre, oslobodio osam živih talaca prvog dana i predao bi tijela pet preminulih sedmog dana prekida vatre.

Još pet tijela talaca Hamas bi trebalo da preda 30. dana prekida vatre, dvoje živih talaca treba da preda 50. dana prekida vatre i još osam tijela talaca treba da preda 60. dana prekida vatre.

Prijedlog o prekidu vatre podrazumijeva i da će humanitarna pomoć biti poslata u Gazu odmah nakon što ga Hamas odobri.

Sporazum će osigurati dolazak pomoći u dovoljnim i intenzivnim količinama, kao u sporazumu od 19. januara, a pomoć će se distribuirati putem dogovorenih kanala, uključujući preko Ujedinjenih nacija i Palestinskog crvenog polumjeseca.

Izrael i Hamas su u sukobu u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine i upada Hamasa na jug Izraela kada je, prema izraelskim podacima ubijeno oko 1.200 ljudi a otet je 251 talac, dok je prema palestinskim izvorima od tada u Pojasu Gaze ubijeno više od 56.000 Palestinaca.

Danas ranije, izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da trenutno drže operativnu kontrolu nad oko 65 odsto teritorije Pojasa Gaze, nakon intenziviranih vojnih akcija širom te palestinske teritorije.

Tokom prošle nedjelje, izraelske snage su eliminisale više od 100 operativaca Hamasa, uključujući višeg komandanta Hakema el Isu, prenosi “Times of Israel”.

Agencija UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) saopštila je danas da 85 odsto teritorije Gaze trenutno potpada pod militarizovane zone Izraelske vojske (IDF) ili se nalazi pod prisilnim naređenjima za evakuaciju, navodi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA UVODI VOJNI ROK: Pripreme u toku, planirana izgradnja kasarni

Njemačka planira da uvede program dobrovoljne šestomjesečne vojne službe, rekli su neimenovani izvori upoznati sa planom, dok Berlin pokušava da obuči više rezervista i ojača nacionalnu odbranu zbog bezbjednosnih zabrinutosti u vezi sa Rusijom.

U okviru programa, tražili bi se dobrovoljci za obuku u jednostavnim zadacima kao što su stražarske dužnosti, ali bi se mogla razmotriti vojna regrutacija za regrutovanje više ljudi ako se procijeni da je popunjavanje prenisko.

Budući da su evropske države koje su u NATO-u pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa da više ulažu u sopstvenu bezbjednost od ruske specijalne operacije u Ukrajini 2022. godine, ministar odbrane Boris Pistorijus želi da poveća broj vojnika u službi sa 180.000 na 260.000.

Njemačka se nada da bi program dobrovoljne šestomjesečne službe pomogao da se udvostruči broj obučenih rezervista sa trenutnog nivoa od oko 100.000 i da bi neki od dobrovoljaca nastavili karijeru u aktivnoj službi.

Ministarstvo odbrane je saopštilo da su pripreme za novi program vojne službe u punom jeku.

“Cilj ostaje da zakon o novoj vojnoj službi stupi na snagu u januaru. Naše akcije su usmjerene na to”, rekao je neimenovani portparol Ministarstva, dodajući da će detalji biti otkriveni kada zakon stigne do parlamenta.

Učesnici planiranog njemačkog programa imaće priliku da produže obuku kako bi dobili vozačku dozvolu za upravljanje kamionom ili se obučavali za vozača tenka.

Planiraju se i nove improvizovane kasarne kako bi regruti mogli da se obučavaju bliže kući.

Neimenovani izvori navode da Pistorijus želi da zakon bude usvojen do kraja sljedećeg mjeseca, a prvi regruti bi počeli sa obukom od maja 2026. godine.

Ostaju otvorena pitanja o planu, uključujući i to ko bi bio regrutovan za obaveznu službu ako vlada ne ispuni svoje ciljeve regrutovanja.

Nastavi čitati

Svijet

VUČE ZABRINJAVAJUĆE POTEZE! Gura li Tramp svijet u dužničku propast?

Put za novi Trampov poreski zakon američkog predsjednika Donalda Trampa sada je otvoren.

Nakon što je Predstavnički dom američkog Kongresa u četvrtak odobrio paket poreskih olakšica, američku ekonomiju očekuje injekcija od 4,5 biliona dolara u narednih deset godina, većinom finansirana novim zaduživanjem. Prema pisanju njemačkog Bilda, ovaj potez gurnuće Sjedinjene Američke Države u dosad neviđen nivo državnog duga.

Dok se u Evropi, na primjer u Njemačkoj, sedmicama raspravljalo o smanjenju poreza na struju vrijednom pet milijardi evra godišnje, u SAD-u se donosi zakon koji će državni budžet koštati čak 450 milijardi dolara svake godine.

Profesor ekonomije na Univerzitetu Harvard, Kenneth Rogoff, objašnjava koliko je ovaj „veliki, predivni zakon“, kako ga naziva sam Tramp, opasan ne samo za SAD, već i za cjelokupnu svjetsku ekonomiju.

„U Vašingtonu i dalje vlada uvjerenje da živimo u zemlji nultih kamatnih stopa, gdje je dug svojevrsni ‘besplatni ručak’ (eng. free lunch)“, ističe Rogoff.

Ta je pretpostavka, međutim, daleko od stvarnosti. Prema podacima agencije Fitch, troškovi kamata već sada predstavljaju drugu najveću budžetsku stavku SAD-a, sa iznosom od 1,1 bilion dolara godišnje, što je više čak i od izdataka za odbranu. Upravo zato je plan o daljem zaduživanju ovisan o niskim kamatnim stopama. Rogoff upozorava da su mnogi vodeći američki ekonomisti priznali kako su precijenili ideju o dugoročno niskim kamatama, „ali čini se da se većina članova Kongresa i predsjednik Tramp i dalje drže te zablude“.

Ironično, nakon što je Tramp budžetske deficite bivšeg predsjednika Džoa Bajdena postavio kao jednu od glavnih tema svoje kampanje za izbore 2024. godine, sada ga planira nadmašiti.

„S deficitima od šest do sedam posto ukupnog BDP-a do kraja svog mandata, Tramp će vjerovatno premašiti Bajdena“, predviđa Rogoff.

Novi zakon podiže zakonsku granicu zaduživanja za pet biliona dolara kako bi se spriječila insolventnost SAD-a već ovog ljeta. Godišnje zaduživanje Amerikanaca već je dostiglo 6,4 posto BDP-a, što je više nego dvostruko u odnosu na prosjek evrozone. Planirano je i oslobađanje dodatnih milijardi za vojsku i zaštitu granica. Ti troškovi trebali bi se djelimično finansirati rezovima u socijalnim davanjima.

Uprkos tome, stručnjaci predviđaju da će deficit u sljedećih deset godina porasti za dodatnih 3,3 biliona dolara. Ukupan iznos američkih državnih obveznica (što je takođe dug države) nedavno je dosegao gigantskih 30 biliona dolara.

Ako Trampova politika izazove dodatno nepovjerenje međunarodnih investitora prema SAD-u i tržište obveznica uđe u turbulencije (gdje svi žele prodati, a cijene padaju), raste opasnost od izbijanja nove međunarodne finansijske krize, zaključuje Rogoff.

Slično razmišlja i njemačka ekonomistkinja, profesorica Veronika Grimm. Ona smatra da bi se ovaj problem mogao preliti i na Evropu.

„Mnoge razvijene ekonomije nalaze se u istoj dilemi: izdaci za odbranu moraju rasti, a da bi se ostalo konkurentno, porezi za preduzeća moraju biti na atraktivnom nivou.“ Istovremeno, rezanje socijalnih davanja naišlo bi na ogroman otpor javnosti.

Činjenica da teret kamata značajno premašuje izdatke za odbranu, loš je znak za stabilnost cjelokupnog Sistema, prenosi Poslovni.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno