Svijet
OTKRIVENA SLJEDEĆA TAČKA SUKOBA! Mračna prognoza čovjeka koji je PREDVIDIO sukobe u Ukrajini i Gazi
Poznati britansko-američki istoričar Najal Ferguson sa Univerziteta Harvard, koji je predvidio sukob u Ukrajini i Gazi, otkriva koja je sljedeća tačka sukoba.
On je u intervju za švajcarski list “Neue Zürcher Zeitung”, govoreći o izboru između Džozefa Bajdena i Donalda Trampa na izborima u januaru i pitanju ko je bolji za SAD i Zapad, rekao da su američki birači pred teškom odlukom.
Ako odaberu Bajdena, mogli bi da sačuvaju republiku, ali će gotovo sigurno izgubiti carstvo, a gotovo jednako su veliki ulozi i u slučaju pobjede Trampa, ocijenio je Ferguson.
– Još jedan Bajdenov mandat zapečatiće pad Amerike kao supersile i kraj ‘Pax Amerikane’. S druge strane, ako glasači izaberu Trampa, koji je jasno dao do znanja da prezire američki Ustav, rizikuju da se oproste od republike. S druge strane, možda i uspiju da sačuvaju imperiju jer neprijatelje Amerike puno više plaši Donald Tramp nego Džo Bajden – rekao je Ferguson.
S druge strane, kako kaže, SAD je vrlo stabilna demokratija, koja bi sigurno mogla preživjeti drugi Trampov mandat.
Upitan koje su tri najkatastrofalnije odluke koje bi Tramp mogao donijeti ako ponovo postane predsjednik, Ferguson na prvo mjesto stavlja napuštanje NATO saveza.
Dok je Tramp bio predsjednik, navodi, jasno je dao do znanja da na saveznike gleda kao na “vjetropire” koji samo uzimaju od SAD, a ne daju ništa zauzvrat.
Kao drugo, ističe kako je siguran da bi Ukrajina s Trampom u Bijeloj kući bila izgubljena, što bi po njemu bila katastrofa.
– Možda je to već tako jer su sredstva blokirana zbog protivljenja u Predstavničkom domu. Po meni bi bila katastrofa da Ukrajina izgubi rat protiv Rusije. To bi dovelo do potpuno nove bezbjednosne situacije u Evropi i natjeralo sve evropske zemlje da značajno povećaju svoje odbrambene budžete, za što politički nisu dobro pozicionirane – ističe Ferguson.
Ipak, kao najozbiljniji problem novog Trampovog mandata ističe pitanje Tajvana, Ferguson upozorava da Tramp možda za to uopšte ne mari.
– Ako čitate memoare (bivšeg Trampovog savjetnika) Džona Boltona, Tramp je u suštini ravnodušan prema Tajvanu. Dakle, jedna je mogućnost da bi Tramp rekao Kini: ‘Možete učiniti Tajvanu ono što ste učinili Hong Kongu. Baš me briga. Razgovarajmo o tarifama’.
Ali ako pogledate retoriku u kampanji, on kritikuje Bajdena jer je bio mek prema Kini. Tako da bi Trampova administracija zapravo mogla zauzeti restriktivniji pristup. Tada bismo se mogli naći u sukobu na koji sam odavno upozoravao – dodaje Ferguson.
Ističe i da se za scenario pobjede Trampa mora pripremiti i ostatak svijeta. U tom pogledu, ističe Ferguson, Evropa se mora ozbiljno pozabaviti strateškom autonomijom, na čemu je prije nekog vremena počeo insistirati francuski predsjednik, što je daleko od realizacije – Japan je, kako navodi, bliži strateškoj autonomiji nego evropske članice NATO-a.
– Vrijeme je da zemlje Evrope, velike i male, ozbiljno shvate sopstvenu odbranu jer više ne mogu pretpostaviti da će uvijek postojati američki garant njihove nacionalne bezbjednosti. U Indo-Pacifiku, Japan, Južna Koreja i ostali moraju donijeti odluku hoće li prihvatiti kinesku dominaciju i pripremiti se za nju. Pokušaće uvjeriti Sjedinjene Države da zadrže svoju dominaciju u regionu. Mnogo će stoga zavisiti od stava Trampa i njegovog tima za nacionalnu bezbjednost – smatra Ferguson.
Kada je u pitanju Bliski istok, Ferguson navodi da Izrael mora da pokuša da iskorijeni Hamas, ali napominje da je Iran najveći problem. “Gotovo svi loši glumci zapravo su iranski posrednici. Obuzdavanje Irana mnogo je važnije od obuzdavanja Izraela. Mislim da je Izrael već ozbiljno ograničen od strane Sjedinjenih Država”.
Kao osoba koja je predvidjela sukobe u Ukrajini i Gazi, upitan šta predviđa za 2024. godinu, odgovara da je, po njemu, Tajvan najvjerojatnije iduća tačka sukoba.
Na konstataciju autora intervjua kako se svijet nalazi u novom “Hladnom ratu” i kako bi Zapad mogao odnijeti pobjedu, Ferguson ističe da bi u prvom redu mladim zapadnjacima trebalo objasniti kako izgleda poraz.
– Mladi s obje strane Atlantika vrlo su zadovoljni slobodom. Čini se da ih to baš i ne zanima. To je zato što zapravo ne mogu zamisliti kako bi bilo ne imati slobodu. Volio bih kad bismo mogli bolje objasniti kako bi izgledao svijet kojim bi dominirala kineska komunistička partija. Kako bi bilo da su svi naši pozivi i e-mailovi i svaka transakcija pod nadzorom visoko ideološkog režima.
Takođe, kako navodi, trebalo bi podsjetiti zapadne zvaničnike na jednu od lekcija klasične istorije i vječnu istinu o moći – jedna od njih sastoji se u poznatoj izreci “Ako želiš mir, pripremi se za rat”.
Treće je lekcija koju je, kako kaže, nedavno preminuli Henri Kisindžer, bivši američki ministar spoljnih poslova, tumačio još 70-ih godina, a po Fergusonu vrijedi i danas, a to je strategija detanta.
– To znači da se ne pretvaramo da Kina i Rusija postaju dobri momci. Prepoznajemo ih kao neprijatelje što i jesu. A svjesni smo da su njihove namjere gotovo uvijek zlonamjerne. Ali, pokušavamo ih angažovati na način da kupimo vrijeme, a to je vrijeme koje nam najviše treba. Biće potrebno najmanje deset godina prije nego što Evropa bude mogla vjerodostojnije da se brani. Sjedinjenim Državama trebaće deset godina da modernizuju svoje sve više zastarjele vojne sposobnosti. Trebaće deset godina da se Tajvan uspije odbraniti od kineske agresije. Treba nam vremena – zaključuje Ferguson, a prenosi “b92”.
B92
Svijet
TRAMPOV NOVI HVALOSPJEV “Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti”
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da utvrde postoji li moguće rješenje za Ukrajinu.
– Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo postići rješenje. To je teška situacija – rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući. Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovara sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.
Mediji navode da su ruskoj strani prisustvovali pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF-a, specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Na američkoj strani pored Vitkofa učestvuje i Džared Kušner, zet predsjednika Trampa.
Svijet
Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.
Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.
Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.
Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.
Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.
Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.
Svijet
PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.
Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.
U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.
Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.
U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.
-
Zanimljivosti11 sati agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet11 sati agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Banjaluka12 sati agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Banjaluka10 sati agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Politika3 dana agoDODIK I STEVANDIĆ BIJESNI NA LUKASA! Otkazan nastup na otvaranju sezone na JAHORINI
-
Politika3 dana agoDODIKOVO IMANJE I VOĆNJAKE U BAKINCIMA čuva cijela policijska stanica! ZAŠTO I OD KOGA?
-
Svijet10 sati agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Region3 dana agoACA LUKAS I NASER ORIĆ zajedno uživaju dok Šerif Konjević pjeva (VIDEO)
