Connect with us

Svijet

OTKRIVENA SLJEDEĆA TAČKA SUKOBA! Mračna prognoza čovjeka koji je PREDVIDIO sukobe u Ukrajini i Gazi

Poznati britansko-američki istoričar Najal Ferguson sa Univerziteta Harvard, koji je predvidio sukob u Ukrajini i Gazi, otkriva koja je sljedeća tačka sukoba.

On je u intervju za švajcarski list “Neue Zürcher Zeitung”, govoreći o izboru između Džozefa Bajdena i Donalda Trampa na izborima u januaru i pitanju ko je bolji za SAD i Zapad, rekao da su američki birači pred teškom odlukom.

Ako odaberu Bajdena, mogli bi da sačuvaju republiku, ali će gotovo sigurno izgubiti carstvo, a gotovo jednako su veliki ulozi i u slučaju pobjede Trampa, ocijenio je Ferguson.

– Još jedan Bajdenov mandat zapečatiće pad Amerike kao supersile i kraj ‘Pax Amerikane’. S druge strane, ako glasači izaberu Trampa, koji je jasno dao do znanja da prezire američki Ustav, rizikuju da se oproste od republike. S druge strane, možda i uspiju da sačuvaju imperiju jer neprijatelje Amerike puno više plaši Donald Tramp nego Džo Bajden – rekao je Ferguson.

S druge strane, kako kaže, SAD je vrlo stabilna demokratija, koja bi sigurno mogla preživjeti drugi Trampov mandat.

Upitan koje su tri najkatastrofalnije odluke koje bi Tramp mogao donijeti ako ponovo postane predsjednik, Ferguson na prvo mjesto stavlja napuštanje NATO saveza.

Dok je Tramp bio predsjednik, navodi, jasno je dao do znanja da na saveznike gleda kao na “vjetropire” koji samo uzimaju od SAD, a ne daju ništa zauzvrat.

Kao drugo, ističe kako je siguran da bi Ukrajina s Trampom u Bijeloj kući bila izgubljena, što bi po njemu bila katastrofa.

– Možda je to već tako jer su sredstva blokirana zbog protivljenja u Predstavničkom domu. Po meni bi bila katastrofa da Ukrajina izgubi rat protiv Rusije. To bi dovelo do potpuno nove bezbjednosne situacije u Evropi i natjeralo sve evropske zemlje da značajno povećaju svoje odbrambene budžete, za što politički nisu dobro pozicionirane – ističe Ferguson.

Ipak, kao najozbiljniji problem novog Trampovog mandata ističe pitanje Tajvana, Ferguson upozorava da Tramp možda za to uopšte ne mari.

– Ako čitate memoare (bivšeg Trampovog savjetnika) Džona Boltona, Tramp je u suštini ravnodušan prema Tajvanu. Dakle, jedna je mogućnost da bi Tramp rekao Kini: ‘Možete učiniti Tajvanu ono što ste učinili Hong Kongu. Baš me briga. Razgovarajmo o tarifama’.

Ali ako pogledate retoriku u kampanji, on kritikuje Bajdena jer je bio mek prema Kini. Tako da bi Trampova administracija zapravo mogla zauzeti restriktivniji pristup. Tada bismo se mogli naći u sukobu na koji sam odavno upozoravao – dodaje Ferguson.

Ističe i da se za scenario pobjede Trampa mora pripremiti i ostatak svijeta. U tom pogledu, ističe Ferguson, Evropa se mora ozbiljno pozabaviti strateškom autonomijom, na čemu je prije nekog vremena počeo insistirati francuski predsjednik, što je daleko od realizacije – Japan je, kako navodi, bliži strateškoj autonomiji nego evropske članice NATO-a.

– Vrijeme je da zemlje Evrope, velike i male, ozbiljno shvate sopstvenu odbranu jer više ne mogu pretpostaviti da će uvijek postojati američki garant njihove nacionalne bezbjednosti. U Indo-Pacifiku, Japan, Južna Koreja i ostali moraju donijeti odluku hoće li prihvatiti kinesku dominaciju i pripremiti se za nju. Pokušaće uvjeriti Sjedinjene Države da zadrže svoju dominaciju u regionu. Mnogo će stoga zavisiti od stava Trampa i njegovog tima za nacionalnu bezbjednost – smatra Ferguson.

Kada je u pitanju Bliski istok, Ferguson navodi da Izrael mora da pokuša da iskorijeni Hamas, ali napominje da je Iran najveći problem. “Gotovo svi loši glumci zapravo su iranski posrednici. Obuzdavanje Irana mnogo je važnije od obuzdavanja Izraela. Mislim da je Izrael već ozbiljno ograničen od strane Sjedinjenih Država”.

Kao osoba koja je predvidjela sukobe u Ukrajini i Gazi, upitan šta predviđa za 2024. godinu, odgovara da je, po njemu, Tajvan najvjerojatnije iduća tačka sukoba.

Na konstataciju autora intervjua kako se svijet nalazi u novom “Hladnom ratu” i kako bi Zapad mogao odnijeti pobjedu, Ferguson ističe da bi u prvom redu mladim zapadnjacima trebalo objasniti kako izgleda poraz.

– Mladi s obje strane Atlantika vrlo su zadovoljni slobodom. Čini se da ih to baš i ne zanima. To je zato što zapravo ne mogu zamisliti kako bi bilo ne imati slobodu. Volio bih kad bismo mogli bolje objasniti kako bi izgledao svijet kojim bi dominirala kineska komunistička partija. Kako bi bilo da su svi naši pozivi i e-mailovi i svaka transakcija pod nadzorom visoko ideološkog režima.

Takođe, kako navodi, trebalo bi podsjetiti zapadne zvaničnike na jednu od lekcija klasične istorije i vječnu istinu o moći – jedna od njih sastoji se u poznatoj izreci “Ako želiš mir, pripremi se za rat”.

Treće je lekcija koju je, kako kaže, nedavno preminuli Henri Kisindžer, bivši američki ministar spoljnih poslova, tumačio još 70-ih godina, a po Fergusonu vrijedi i danas, a to je strategija detanta.

– To znači da se ne pretvaramo da Kina i Rusija postaju dobri momci. Prepoznajemo ih kao neprijatelje što i jesu. A svjesni smo da su njihove namjere gotovo uvijek zlonamjerne. Ali, pokušavamo ih angažovati na način da kupimo vrijeme, a to je vrijeme koje nam najviše treba. Biće potrebno najmanje deset godina prije nego što Evropa bude mogla vjerodostojnije da se brani. Sjedinjenim Državama trebaće deset godina da modernizuju svoje sve više zastarjele vojne sposobnosti. Trebaće deset godina da se Tajvan uspije odbraniti od kineske agresije. Treba nam vremena – zaključuje Ferguson, a prenosi “b92”.

B92

Related Topics:

Svijet

NOVI KOLAPS U ŠPANIJI, NI MJESEC DANA OD NESTANKA STRUJE: Poremećene telefonske veze i internet, ovo je razlog

Sve glavne mobilne mreže su pale u Španiji u utorak, samo četiri sedmice nakon što je zemlja pogođena masovnim nestankom struje.

Samo nekoliko sedmica nakon velikog nestanka struje koji je izazvao haos širom Iberijskog poluostrva, Španija se suočila sa još jednim kolapsom infrastrukture – ovog puta u obliku velikog prekida mobilne i fiksne telefonske mreže.

Radovi na modernizaciji mreže pogodili su fiksne komunikacione usluge (fiksne telefone i internet) u nekim firmama, rečeno je Frans presu u kompaniji Telefonika, i dato uvjeravanje da se radi na rješenju problema.

Kompanija nije rekla tačno vrijeme početka kvara i koji su regioni pogođeni, ali oko 9.00 više hitnih službi objavilo je poruke upozorenja na mreži Iks korisnicima, da se ne mogu dobiti na uobičajenom broju, zbog čega su dali alternativne brojeve.

Prekid koji je pogodio nekoliko regiona, posebno je otežao rad službi za hitne slučajeve, koje su bile prinuđene da objave alternativne brojeve jer građani nisu mogli da dobiju pomoć preko uobičajenog broja 112.

Fiksne telefonske linije su bile najviše pogođene, a problemi su prijavljeni u regionima Aragon, Ekstremadura, Baskija i Valensija, gdje su stanovnici upozoreni da se ne oslanjaju na standardni broj za hitne slučajeve.

Ni mjesec dana od nestanka struje
Podsjetimo, u Španiji je 28. aprila izbio veliki kvar na elektro mreži, zbog čega su Španija i Portugal više sati ostali bez struje. Vlasti još nisu utvrdile tačne razloge za taj raspad elektro sistema u te dvije zemlje.

Avionski i željeznički saobraćaj je tada obustavljen, a telefonske i internet veze su takođe bile u prekidu. Ni bankomati nisu radili. Nestanak struje je izazvao pet smrtnih slučajeva, uključujući tri člana iste porodice. Oni su se, kako se sumnja, ugušili od generatora, a jedna osoba je stradala u Madridu kada je sveća izazvala požar. Još jedna žena je preminula u Valensiji zbog problema sa aparatom koji reguliše dotok kiseonika.

Evropska unija saopštila je tada da će “izvući lekcije” nakon nestanka struje “neviđenih razmjera” na Pirinejskom poluostrvu.

“U uskoj saradnji sa operatorima elektroenergetske mreže Brisel će pomno razmotriti uzroke, stepen pripravnosti i lekcije koje se mogu izvući iz jednog takvog incidenta”, rekla je portparolka Evropske komisije Paula Pinjo.

Kvar je klasifikovan kao “veliki” incident trećeg nivoa, što je najviši stepen evropske klasifikacije na tom području, prema izvoru iz Komisije. Stručna radna grupa imaće šest mjeseci da sprovede istragu i pripremi izvještaj o tom incidentu.

Nastavi čitati

Svijet

ČVRST STAV RUSIJE! Lavrov otkrio šta je Putin potvrdio Trampu tokom razgovora

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu posvećenost Moskve postizanju pravednog rješenja sukoba u Ukrajini, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Lavrov je podsjetio na čvrst stav Rusije o “pravednom rješavanju ukrajinske krize koju je stvorio Zapad”, naglašavajući da je taj stav juče još jednom jasno potvrdio Putina nakon telefonskog razgovora sa Trampom, prenio je TASS.

Putin je ranije novinarima rekao da je razgovor sa Trampom trajao više od dva sata i da je bio “sadržajan i iskren”.
To je bio treći telefonski razgovor lidera Rusije i SAD od početka godine.

Putin je dodao da je Tramp u razgovoru istakao da Rusija teži mirnom rješenju u Ukrajini, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE SE MOGU REZATI NOŽEM! Koja zemlja ima najjaču vojnu silu u Evropi?

Evropske države, predvođene Njemačkom, najavljuju značajno povećanje ulaganja u odbranu – čak do pet odsto BDP-a.

Ovaj zaokret dolazi kao odgovor na rastuće bezbjednosne prijetnje u svijetu, ali i kao rezultat ambicija da se vojna moć na kontinentu ojača i modernizuje.

Njemačka planira istorijski zaokret u svojoj vojnoj politici, najavljujući povećanje izdvajanja za odbranu na čak pet procenata BDP-a.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful najavio je ovu odluku na sastanku NATO-a u Antaliji, naglašavajući da je cilj stvoriti “konvencionalno najjaču vojsku u Evropi”.

Bundesver trenutno ima oko 182.000 vojnika, sa planom da se taj broj poveća na 240.000 do 2031. godine.

Vlada je već izdvojila poseban fond od 100 milijardi evra za modernizaciju opreme, zamjenu starih tenkova, aviona i ratnih brodova, te unapređenje digitalizacije i komandnih sistema.
Linker
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će dvostruko veći izdaci značajno opteretiti njemački budžet, prenosi Deutsche Welle.

Poljska: Bedem istočne Evrope

Poljska je u posljednjih nekoliko godina uložila ogromna sredstva u modernizaciju svoje vojske, sa ciljem da postane najjača kopnena sila na kontinentu. Prošle godine, čak 4,12% BDP-a izdvojeno je za odbranu, što je jedan od najvećih procenata u Evropi.

Poljska vojska trenutno broji oko 150.000 vojnika, ali je plan da se do 2035. taj broj poveća na 300.000.
Varšava je takođe naručila više od 600 tenkova iz Južne Koreje i SAD, kao i savremene raketne sisteme HIMARS, dronove i borbene avione F-35. Dok je kopnena vojska među najjačima, poljska mornarica ostaje najslabija karika.

Francuska: Nuklearna sila sa globalnim ambicijama

Francuska je jedina nuklearna sila unutar Evropske unije, sa jasnim ciljem da očuva globalno vojno prisustvo i stratešku nezavisnost.

U njenoj vojsci služi oko 203.000 vojnika, uz dodatnih 175.000 pripadnika žandarmerije i 26.000 rezervista.

Francuska mornarica ponosi se nuklearnim nosačem aviona “Šarl de Gol”, strateškim podmornicama i borbenim avionima rafal, koji su sposobni da nose nuklearno oružje.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je od 2017. značajno povećao vojni budžet, naglašavajući opasnost od “ruske prijetnje”. Zahvaljujući snažnoj domaćoj industriji i državnom podsticanju, Francuska je izgradila vojsku koja je visoko efikasna i borbeno spremna, prenosi Nova.

Velika Britanija: Dobro naoružana, ali ranjiva

Velika Britanija ulaže 2,4% BDP-a u vojsku, sa fokusom na visokotehnološku opremu poput dronova, vještačke inteligencije i laserskih sistema.

Kraljevska mornarica raspolaže sa dva nosača aviona, iako je samo jedan trenutno operativan.

Britanske vazduhoplovne snage su među najmodernijima u Evropi, predvođene američkim avionima F-35B, kojih London planira da nabavi ukupno 138.

Ipak, sa oko 140.000 vojnika, britanske oružane snage ostaju relativno male, a njihova zavisnost od američke tehnologije, naročito u nuklearnom naoružanju, predstavlja ranjivost.

Italija: Vazdušna i pomorska sila, slaba na kopnu

Italija trenutno ulaže 1,49% BDP-a u odbranu, ali premijerka Đorđa Meloni planira da taj procenat značajno poveća. Italija raspolaže sa 165.000 vojnika, dva nosača aviona i modernom vazduhoplovnom flotom.

Međutim, kopnene snage se smatraju zastarjelim i zahtijevaju ozbiljnu modernizaciju. Italija je već naručila više od 1.000 novih borbenih tenkova od njemačkog “Rajnmetala”, s ciljem da ojača svoje pozicije na evropskoj vojnoj sceni. Fokus Italije ostaje na bezbjednosti Mediterana i očuvanju trgovinskih ruta.

Nastavi čitati

Aktuelno