Connect with us

Svijet

TRAŽE SE VJEŠTINE I ISKUSTVO! Kompanije sve češće odbacuju diplomu kao uslov za zapošljavanje

Uz veliku pompu, kompanije odbacuju četvorogodišnje diplome iz svojih oglasa za posao, pretvarajući koncept „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ u ono što je sada poželjno.

U septembru je Walmart najavio da planira da ukloni diplomu kao uslov za stotine korporativnih poslova. U junu 2022. godine, General Motors je saopštio da odustaje od četvorogodišnih fakultetskih diploma za brojne poslove. Ranije te godine, Delta Airlines dospio je na naslovne strane zbog uklanjanja diplome kao preduslova prilikom zapošljavanja pilota, piše Forbes.

Ali istraživanje tržišta rada ima za cilj da odgovori na pitanje koje se nadvija nad pomenutim konceptom „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“: Kompanije odbacuju zahtjeve za diplomu, ali koliko zapravo zapošljavaju ljude bez diploma na tim poslovima?

Odgovor: Ne mnogo, barem generalno. To je pokazao novi izvještaj projekta Upravljanje budućnošću rada Harvardske poslovne škole i Instituta The Burning Glass, neprofitne istraživačke organizacije koja proučava radnu snagu. Utvrđeno je da, iako se rezultati uveliko razlikuju od kompanije do kompanije, pri čemu su neki preduzeli ozbiljne poteze i zaista zapošljavali radnike bez diplome, na kraju, napredak je bio izrazito slab.

Za poslove na kojima su istraživači mogli da vide da je uslov diplome uklonjen za određena radna mjesta i gdje je bilo dovoljno zapošljavanja da bi se dobio kredibilan uzorak, istraživači procjenjuju da su firme povećale udio radnika angažovanih bez diplome za samo oko 3,5 procentnih poena.

Posmatrajući cjelokupno tržište rada, uticaj je daleko manji. Sve u svemu, istraživači su primijetili neto promjenu od samo oko 0,14 procentnih poena u zapošljavanju kandidata bez diplome, što znači da je obećanje „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ uticalo na manje od jednog od 700 zaposlenih ljudi prošle godine.

“Ovo pokazuje da je zaista teško pretvoriti iskrenu namjeru zapošljavanja po osnovu vještina u stvarna radna mjesta“, kaže Met Siglmen, predsjednik The Burning Glass instututa i koautor izveštaja.

Šta je pokazalo istraživanje

Istraživači su koristili podatke kompanije za analizu tržišta rada Lightcast za analizu 316 miliona jedinstvenih online oglasa za posao od 2012. godine, fokusirajući se samo na 11.300 pozicija, specifičnih kategorija poslova u određenim kompanijama, koje su ispunjavale kriterijume. Zatim su uparili podatke iz ovih oglasa za posao sa bazom podataka u kojoj je više od 65 miliona zaposlenih i istorije njihovih karijera, popunjenih iz online profila i baza podataka, da bi bili sumirani nivoi obrazovanja, vidjelo ko je angažovan na identifikovanim radnim mjestima i dobili rezultati.

Dobre vijesti: Izvještaj je otkrio skoro četvorostruko povećanje poslova od 2014. kod kojih je uklonjen uslov diplome.

“To znači da kompanije preduzimaju korake u pravom smjeru”, kaže Džozef Fuler, jedan od koautora izvještaja i profesor na Harvard poslovnoj školi koja učestvuje u vođenju projekta HBS. Ali, praćenje tih zapošljavanja je mnogo teže.

“Možete imati sve pojedinosti o raznolikosti oglasa za posao, kao i oko uklanjanja dodatnih uslova za posao kao što su diplome… Ali to ne znači da pojedinačni menadžer za zapošljavanje koji traži tri (slično kvalifikovana) kandidata – od kojih jedan ima fakultetsku diplomu, a dvojica nemaju – ne podrazumijeva kandidata sa više akreditiva”, kaže Fuler.

Izvještaj analizira šta je postalo posebno vruća tema među korporativnim HR liderima dok su pokušavali da riješe uporni manjak radne snage u isto vrijeme kada je porastao pritisak da se poveća raznolikost zaposlenih. Ideja koja stoji iza „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ nije da se odustane od diploma za poslove koji su im potrebni, kao što su računovođe, inženjeri ili advokati, već da se to primijeni na poslove kao što su supervizori prodaje, stručnjaci za računarsku podršku ili oni koji rade u osiguravajućim kućama.

Dakle, na one koji su možda stekli potrebne vještine kroz iskustvo na poslu ili kroz platforme za učenje na mreži ili alternativne puteve kao što su sertifikati. Istraživanje koje je sproveo Ziprekruter na 2.000 kompanija krajem 2022. pokazalo je da se 45 odsto firmi riješilo uslova diplome za neke poslove.

To je svojevrsni preokret nakon decenija “inflacije diploma“, kada su kompanije tražile završene fakultete i za poslove za koje to nije neophodno pošto je bilo sve više diplomiranih Amerikanaca. Fuler vjeruje da kompanije uklanjaju uslov diplome u nadi da to može pomoći usljed manjka talenata ili povećati raznolikost, ali kaže da su neke možda poklekle usred pritiska grupa zaposlenih, odbora direktora ili nakon što su gledali kako konkurenti čine slične poteze, a da nijesu u potpunosti prepoznali sve izazove koje takav potez nosi.

„Oklijevam da kažem da postoji ’odstrel vrlina’, zaista ne mislim da su firme cinične u vezi sa ovim“, kaže Fuler. Ali „kompanijama je lako da izdaju saopštenja za javnost ili da kažu nešto na sastanku ili u gradskoj skupštini ili u svom godišnjem izvještaju”.

I velike kompanije nisu tražile diplome

Sprovesti to u realnost je mnogo teže. Na osnovu podataka, istraživači su podijelili kompanije u tri grupe, a nešto više od trećine kompanija ili 37 odsto je napredovalo angažujući 18 odsto više radnika bez diplome na poslovima za koje su ranije bile potrebne diplome. Brojne firme u ovoj grupi su male, ali u izvještaju se navode i one poput Walmarta, General motorsa i Yelpa kao “lidera“ u zapošljavanju po osnovu vještina.

Ostali nisu toliko napredovali. Najveća grupa, oko 45 odsto kompanija imala je mali ili nikakav napredak u zapošljavanju radnika bez diplome na poslove kod kojih su je nekada zahtijevali, navodi se u izvještaju.

U firmama kao što su Oracle ili Lockheed Martin, navodi se u izvještaju, istraživači su primijetili malo promjena u obrascima zapošljavanja. Preostale kompanije, u izvještaju se navode imena kao što su Delta Airlines i Nestle, pokazale su početni napredak u zapošljavanju radnika bez diplome, ali se činilo da su potom nazadovali, a brojke su se vratile na prethodni nivo.

Portparol Delte rekao je da kompanija ne vidi ovaj trend na isti način, i da će njeni brojevi izgledati drugačije jer je zapošljavala bez presedana tokom oporavka od pandemije. U saopštenju poslatom e-poštom, ova firma istakla je da je „ponosna i ostaje posvećena strategiji talenata zasnovanoj na vještinama koja je uklonila barijere za ulazak i proširila svoje fondove talenata. Fokus je da zaposlimo najbolje kandidate za svaku poziciju, bez obzira na to gdje su stekli vještine”.

U saopštenju poslatom e-poštom, portparol kompanije Lockheed Martin je rekao “mi smo posvećeni našim osnovnim vrijednostima da radimo ono što je ispravno, poštujemo druge i radimo najbolje što možemo“, napominjući da „ulažemo u prave napore kako bismo angažovali najbolje talente koji predstavljaju našu kompaniju“ i rade „na izgradnji radnog mjesta koje pokreće inovacije i pruža različite perspektive”. Oracle i Nestle nijesu odmah odgovorili na mejlove koje je poslao Forbes.

Sigelman kaže da zbog toga što studija prikazuje konkretne poslove u konkretnim kompanijama, šire ekonomske promjene ne bi trebalo da utiču na analizu.

„Ono što ovdje vidimo odražava naporan rad koji je neophodan da se sve promjene koje kompanije planiraju i sprovedu u praksi“, kaže on.

Za Sigelmana, to se svodi na „sistematizaciju procesa“, napominjući, na primjer, da neke firme traže od kandidata angažman na više radnih zadataka ili da preuzmu manje projekte kako bi pomogli u procjeni specifičnih vještina.

Fuler, u međuvremenu, sugeriše da je važno da kompanije traže načine da prošire grupu kandidata ako u njoj nema dovoljno radnika bez diplome i da prate njihov napredak kako bi vidjeli kako rade. Bez tih podataka, ljudi se brzo vrate starim navikama, a s vrha je teško vidjeti šta se dešava na terenu. Prečesto, „što ste duže u nekoj kompaniji, više ste uvjereni da će se promjene koje ste najavili i dogoditi“, prenosi Bif.

Related Topics:

Svijet

JEZIVE OPTUŽBE TRESU HOLIVUD! Bivša kuharica tuži Kajli Džener, tvrdi da je izgubila bebu zbog nehumanog preopterećenja na poslu!

Kajli Džener suočava se s tužbom svoje bivše lične kuharice, koja tvrdi da je zbog prekomjernog radnog opterećenja tokom trudnoće doživjela pobačaj.

Prema sudskim dokumentima podnesenim u Los Anđelesu, bivša zaposlenica navodi da je radila smjene od 11 do 12 sati dnevno, pet dana u sedmici te da je obavljala fizički zahtjevne poslove iako je poslodavcima ranije saopćila da je trudnoća visokog rizika i zatražila prilagođene uslove rada.

U tužbi se navodi da je početkom 2024. godine počela raditi kao privatna kuharica za Džener, a već narednog mjeseca obavijestila je nadređene o trudnoći i potrebi za adekvatnim prilagodbama kako bi zaštitila svoje zdravlje.

Na Staru godinu, kako navodi, dobila je zadatak da bez pomoći prenosi teške prehrambene artikle uzbrdo, nakon čega joj je pozlilo, pojavila se vrtoglavica i otežano disanje, a intervenisalo je i osiguranje koje joj je pružilo pomoć.

U drugom incidentu navodi da je radila na privatnom događaju u Palm Springsu početkom februara, bez adekvatne podrške te da je zbog iscrpljenosti doživjela emotivni slom tokom događaja.

Kako tvrdi, počela imati ozbiljno krvarenje i hitno je primljena u bolnicu, gd‌je joj je saopćeno da je došlo do gubitka trudnoće.

Nakon što je poslodavcima prijavila pobačaj, tvrdi da je bila nepravedno optužena za neuredno ostavljanje kuhinje nakon događaja, kao i da je kasnije doživjela dodatni stres i pogoršanje zdravstvenog stanja.

U tužbi se također navodi da je kasnije dobila ukor od nadređenih uz poruku da “prestane jer uznemirava Kajli Džener”.

Bivša kuharica sada traži neodređenu novčanu odštetu, navodeći i navodnu diskriminaciju, neisplaćene sate, nepravilno vođenje ugovora te nezakonit otkaz.

Iz pravnog tima Kajli Džener i bivše zaposlenice do sada nije stigao službeni komentar.

Ovo je treća tužba protiv Kajli Džener ove godine koju su podnijeli bivši zaposlenici.

Ranije su dvije bivše kućne pomoćnice također pokrenule postupke protiv nje, navodeći navodnu diskriminaciju, loše radne uslove i nepravilno postupanje u radnom okruženju, piše Kliks.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA GORIVA, NESTAJE STRUJA: Proglašeno vanredno stanje na Krimu

Ruske vlasti na Krimu proglasile su vanredno stanje nakon niza ukrajinskih napada dronovima koji su, prema njihovim navodima, pogodili energetsku infrastrukturu, snabdijevanje gorivom i saobraćajne pravce.

Ruske vlasti proglasile su vanredno stanje na ukrajinskom poluostrvu Krim nakon što su, zbog snažnih i kontinuiranih ukrajinskih napada, bile prinuđene da potpuno obustave turističke aktivnosti, zatvore dječije ljetnje kampove i uvedu strogu zabranu prodaje goriva civilima.

Odluku o uvođenju vanrednog stanja potvrdio je Sergej Aksjonov, lider Krima kojeg je postavila Moskva, navodeći na Telegramu da će ova mjera omogućiti donošenje hitnih odluka kako bi se obezbijedilo stabilno funkcionisanje ključnih sektora od kojih zavisi život stanovništva.

Proglašenje vanrednog stanja direktna je posljedica opsežne ukrajinske kampanje izolacije Krima. Kijev već nedjeljama sprovodi koordinisanu operaciju u kojoj rojevima bespilotnih letjelica dugog i srednjeg dometa sistematski napada ruske energetske ciljeve, naftne terminale, saobraćajnu infrastrukturu i elektroenergetsku mrežu.

Cilj ove “strateške vazdušne ofanzive” jeste potpuno odsecanje poluostrva od ruske logistike, uništavanje ključnih pravaca snabdijevanja i dugoročno onemogućavanje održavanja ruske kontrole nad tim područjem.

Blokada benzinskih pumpi i policijski čas za restorane
Posljedice ove blokade dronovima postale su ozbiljne za ruske snage i lokalno stanovništvo. Nakon što su ukrajinske bespilotne letjelice pogodile ključni naftni terminal u Kerču, vlasti su uvele potpunu zabranu prodaje goriva civilima, pa se ono sada izdaje isključivo državnim institucijama i bezbjednosnim službama.

Na benzinskim pumpama širom poluostrva beilježe se kilometarske kolone i nagli rast cijena, dok je guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev naredio obavezno zatvaranje svih supermarketa, barova i restorana u 20 časova kako bi se smanjila potrošnja električne energije.

Pored ozbiljne nestašice goriva, Krim se suočava i sa velikim problemima u elektroenergetskom sistemu. Nedavni ukrajinski napadi na termoelektranu u Simferopolju i glavnu trafostanicu u Sevastopolju ostavili su pojedine oblasti poluostrva bez struje.

Ukrajinski ministar odbrane Mihajlo Fedorov kratko je poručio da za “okupatore na Krimu počinje pakao”, navodeći da je logistika prekinuta, a poluostrvo izolovano.

Ruski blogeri u panici, turisti bježe
Ozbiljnost situacije više ne skrivaju ni ruski vojni blogeri koji upozoravaju na moguće posljedice. Ruski turisti već masovno napuštaju poluostrvo i vraćaju se kućama, svjesni da je ljetnja sezona na Krimu ozbiljno ugrožena.

Sadašnja taktika Kijeva predstavlja promjenu strategije – umjesto povremenih udara na pojedinačne vojne ciljeve velike vrijednosti, Ukrajina sada sprovodi kontinuirani pritisak sa ciljem potpunog prekida snabdijevanja.

Ovoj kampanji prethodilo je višemjesečno slabljenje ruske protivvazdušne odbrane na Krimu, čime je otvoren prostor za masovnu upotrebu jeftinijih domaćih dronova poput “Horneta” i “Dartsa”. Kako navode analitičari, ti dronovi koštaju svega nekoliko hiljada dolara, dok su rakete kojima Rusija pokušava da ih obori višestruko skuplje.

Saobraćajni kolaps na ključnom auto-putu
Pored energetike, ukrajinske snage sistematski napadaju mostove i trajektne linije koje povezuju Krim sa kopnom.

Drumski i željeznički mostovi prema Hersonskoj oblasti pretrpjeli su teška oštećenja, dok su napadi na trajekte “Panagija” i “Lavrentij” preko Kerčkog moreuza potpuno zaustavili trajektni saobraćaj.

Zbog toga je ruski težak i vojni transport preusmjeren na obalski put R-280, poznat kao “Novorosijski autoput”, gdje je, prema navodima iz teksta, saobraćaj smanjen za čak 71 odsto jer su ruski kamioni postali laka meta ukrajinskih rojeva dronova.

Dok analitičari raspravljaju o tome da li ovakav pritisak na Krim može da natjera Moskvu da sjedne za pregovarački sto, ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava da umanji značaj blokade.

Putin je optužio Ukrajinu da napadima na civilnu infrastrukturu pokušava da izazove podijele i paniku među ruskim stanovništvom, istovremeno kritikujući američke pokušaje posredovanja u sukobu.

Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je operacija pažljivo planirana i da će, uz obećanu podršku Grupe G7, brzo stvoriti uslove koji će Rusiju primorati da izabere mir.

Nastavi čitati

Svijet

TAJNI GRAD ISPOD LEDA: NASA radari na Grenlandu otkrili skrivenu nuklearnu bazu iz Hladnog rata

Ispod grenlandskog leda pronađena je napuštena američka vojna baza Kamp Century, dio strogo tajnog plana iz Hladnog rata.

Tokom godina pronađeno je bezbroj stvari koje su vijekovima bile skrivene ispod debelih slojeva leda. Drevne alatke, tijela životinja, avione iz Drugog svjetskog rata, vulkane, gotovo da nema toga što led nije sakrio, a naučnici kasnije pronašli.

Međutim, tokom leta iznad grenlandskog ledenog pokrivača u aprilu 2024. godine, naučnik NASA Čed Grin naišao je na jedno od najneobičnijih otkrića do sada, tajnu vojnu bazu.

Analizirajući radarske snimke leda, Grin je primijetio neobične strukture, za koje je ubrzo potvrđeno da pripadaju Kampu Century, američkoj vojnoj bazi iz perioda Hladnog rata, staroj 65 godina i zakopanoj oko 30 metara ispod površine ogromnog ledenog pokrivača Grenlanda.

“Tražili smo samo dno ledenog pokrivača, a onda se odjednom pojavio Kamp Century”, rekao je Aleks Gardner, stručnjak za ledene predjele iz NASA Laboratorije za mlazni pogon (JPL), koji je učestvovao u projektu. “U početku nismo ni znali šta gledamo”.

Grad ispod leda

Kamp Century, poznat i kao “grad ispod leda”, izgradili su američki vojni inženjeri u strogoj tajnosti između juna 1959. i oktobra 1960. godine.

Kompleks je imao 21 podzemni tunel ukupne dužine gotovo tri kilometra. Na radarskim snimcima koje je napravila NASA mnoge građevine baze i danas se jasno mogu razlikovati.

Za istraživanje je korišćen sistem UAVSAR (Synthetic Aperture Radar), tehnologija slična LiDAR-u koja se često koristi za pronalaženje skrivenih građevina, poput drevnih gradova Maja. Dok LiDAR koristi laserske zrake, UAVSAR koristi radio-talase koji mogu da prodru kroz led.

Zašto je Amerika gradila bazu na Grenlandu?

Tajna nuklearna baza SAD otkrivena ispod leda GrenlandaIzvor: Public Domain / Wikipedia

Sjedinjene Američke Države i Danska potpisale su 1951. godine Sporazum o odbrani Grenlanda, kojim je američkoj vojsci omogućena izgradnja vojnih objekata na ovom ostrvu, koje je tada bilo dio Danske.

Ali sama izgradnja baze bila je izuzetno težak poduhvat. Na ledenoj visoravni temperature su padale i do minus 70 stepeni Celzijusa, dok su vjetrovi dostizali brzinu od gotovo 200 kilometara na čas.

Za izgradnju je dopremljeno više od 6.000 tona građevinskog materijala pomoću teških motornih sanki koje su se kretale brzinom od svega tri kilometra na čas. Sam transport od američke baze Tule trajao je oko 70 sati.

Inženjeri su prvo iskopali ogromne rovove u snijegu i ledu. Najveći među njima bio je prolaz dug oko 300 metara, poznat kao Glavna ulica, nakon čega su unutar rovova podignute drvene zgrade sa čeličnim krovovima.

Nuklearni reaktor u srcu ledenog grada

Tajna nuklearna baza SAD otkrivena ispod leda GrenlandaIzvor: Public Domain / Wikipedia

Najvredniji dio kompleksa bio je jedan od prvih nuklearnih reaktora srednje snage PM-2A, koji je proizvodio električnu energiju za čitavu bazu.

Rad sa reaktorom u ekstremnim arktičkim uslovima zahtijevao je izuzetnu pažnju, ali je upravo on omogućavao da podzemni grad funkcioniše.

Tokom boravka u Kampu Century naučnici su ostvarili značajne geološke uspjehe.

Bili su među prvima koji su proučavali ledena jezgra Grenlanda, dok su uzorci tla otkrili da je ovo područje u dalekoj prošlosti bilo prekriveno šumama i bogatim biljnim i životinjskim svijetom.

Nauka je bila samo paravan

Ipak, naučna istraživanja bila su samo dio priče. Sama baza nije bila tajna. Američka vojska čak je snimila promotivni film o ovom projektu. Međutim, ono što jeste bilo strogo povjerljivo bio je pravi cilj izgradnje.

Pod nazivom Projekat Iceworm, američka vojska planirala je da ispod grenlandskog leda izgradi ogromnu mrežu tunela namijenjenih raspoređivanju balističkih nuklearnih raketa.

Plan je predviđao čak 135.000 kvadratnih kilometara dodatnih podzemnih tunela, dovoljno prostora za oko 600 projektila. Za njihovo opsluživanje bilo bi izgrađeno 60 lansirnih centara u kojima bi stalno živjelo oko 11.000 vojnika. O svemu tome danska vlada nije bila obaviještena.

Ambiciozan plan koji nikada nije ostvaren

Veoma brzo postalo je jasno da je čitav projekat gotovo nemoguće sprovesti.

Led se stalno pomijerao i deformisao tunele, održavanje baze bilo je izuzetno skupo, a tehničke prepreke pokazale su se gotovo nepremostivim. Zbog toga je Kamp Century napušten već 1967. godine.

Tek tri decenije kasnije, 1997. godine, Danski institut za međunarodne odnose objavio je dokumente koji su otkrili postojanje Projekta Iceworm i njegov pravi cilj.

Problem koji je ostao zakopan u ledu

Iako je nuklearni reaktor uklonjen nakon zatvaranja baze, jedan ozbiljan problem ostao je ispod leda.

Tokom 33 mjeseca rada reaktor je proizveo više od 178.000 litara radioaktivnog otpada.

Taj otpad nikada nije uklonjen. Decenijama je ostao zarobljen ispod ledenog pokrivača, uz pretpostavku da će led zauvijek ostati zaleđen. Ali klimatske promjene mijenjaju tu računicu.

Prema procjenama naučnika, područje oko Kampa Century moglo bi da počne da gubi ledeni pokrivač već oko 2090. godine.

“Ljudi koji su tada gradili bazu bili su uvjereni da ono što ostave ispod leda nikada više neće ugledati svjetlost dana”, rekao je još 2016. godine klimatolog i glaciolog Vilijam Kolgan sa Univerziteta Jork u Torontu, koji je predvodio istraživanje. “Šezdesetih godina izraz globalno zagrijavanje praktično nije ni postojao. Danas se klima mijenja, a pravo pitanje je da li će ono što je zakopano ispod leda tamo i ostati.”

Nastavi čitati

Aktuelno