Connect with us

Svijet

TRAŽE SE VJEŠTINE I ISKUSTVO! Kompanije sve češće odbacuju diplomu kao uslov za zapošljavanje

Uz veliku pompu, kompanije odbacuju četvorogodišnje diplome iz svojih oglasa za posao, pretvarajući koncept „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ u ono što je sada poželjno.

U septembru je Walmart najavio da planira da ukloni diplomu kao uslov za stotine korporativnih poslova. U junu 2022. godine, General Motors je saopštio da odustaje od četvorogodišnih fakultetskih diploma za brojne poslove. Ranije te godine, Delta Airlines dospio je na naslovne strane zbog uklanjanja diplome kao preduslova prilikom zapošljavanja pilota, piše Forbes.

Ali istraživanje tržišta rada ima za cilj da odgovori na pitanje koje se nadvija nad pomenutim konceptom „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“: Kompanije odbacuju zahtjeve za diplomu, ali koliko zapravo zapošljavaju ljude bez diploma na tim poslovima?

Odgovor: Ne mnogo, barem generalno. To je pokazao novi izvještaj projekta Upravljanje budućnošću rada Harvardske poslovne škole i Instituta The Burning Glass, neprofitne istraživačke organizacije koja proučava radnu snagu. Utvrđeno je da, iako se rezultati uveliko razlikuju od kompanije do kompanije, pri čemu su neki preduzeli ozbiljne poteze i zaista zapošljavali radnike bez diplome, na kraju, napredak je bio izrazito slab.

Za poslove na kojima su istraživači mogli da vide da je uslov diplome uklonjen za određena radna mjesta i gdje je bilo dovoljno zapošljavanja da bi se dobio kredibilan uzorak, istraživači procjenjuju da su firme povećale udio radnika angažovanih bez diplome za samo oko 3,5 procentnih poena.

Posmatrajući cjelokupno tržište rada, uticaj je daleko manji. Sve u svemu, istraživači su primijetili neto promjenu od samo oko 0,14 procentnih poena u zapošljavanju kandidata bez diplome, što znači da je obećanje „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ uticalo na manje od jednog od 700 zaposlenih ljudi prošle godine.

“Ovo pokazuje da je zaista teško pretvoriti iskrenu namjeru zapošljavanja po osnovu vještina u stvarna radna mjesta“, kaže Met Siglmen, predsjednik The Burning Glass instututa i koautor izveštaja.

Šta je pokazalo istraživanje

Istraživači su koristili podatke kompanije za analizu tržišta rada Lightcast za analizu 316 miliona jedinstvenih online oglasa za posao od 2012. godine, fokusirajući se samo na 11.300 pozicija, specifičnih kategorija poslova u određenim kompanijama, koje su ispunjavale kriterijume. Zatim su uparili podatke iz ovih oglasa za posao sa bazom podataka u kojoj je više od 65 miliona zaposlenih i istorije njihovih karijera, popunjenih iz online profila i baza podataka, da bi bili sumirani nivoi obrazovanja, vidjelo ko je angažovan na identifikovanim radnim mjestima i dobili rezultati.

Dobre vijesti: Izvještaj je otkrio skoro četvorostruko povećanje poslova od 2014. kod kojih je uklonjen uslov diplome.

“To znači da kompanije preduzimaju korake u pravom smjeru”, kaže Džozef Fuler, jedan od koautora izvještaja i profesor na Harvard poslovnoj školi koja učestvuje u vođenju projekta HBS. Ali, praćenje tih zapošljavanja je mnogo teže.

“Možete imati sve pojedinosti o raznolikosti oglasa za posao, kao i oko uklanjanja dodatnih uslova za posao kao što su diplome… Ali to ne znači da pojedinačni menadžer za zapošljavanje koji traži tri (slično kvalifikovana) kandidata – od kojih jedan ima fakultetsku diplomu, a dvojica nemaju – ne podrazumijeva kandidata sa više akreditiva”, kaže Fuler.

Izvještaj analizira šta je postalo posebno vruća tema među korporativnim HR liderima dok su pokušavali da riješe uporni manjak radne snage u isto vrijeme kada je porastao pritisak da se poveća raznolikost zaposlenih. Ideja koja stoji iza „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ nije da se odustane od diploma za poslove koji su im potrebni, kao što su računovođe, inženjeri ili advokati, već da se to primijeni na poslove kao što su supervizori prodaje, stručnjaci za računarsku podršku ili oni koji rade u osiguravajućim kućama.

Dakle, na one koji su možda stekli potrebne vještine kroz iskustvo na poslu ili kroz platforme za učenje na mreži ili alternativne puteve kao što su sertifikati. Istraživanje koje je sproveo Ziprekruter na 2.000 kompanija krajem 2022. pokazalo je da se 45 odsto firmi riješilo uslova diplome za neke poslove.

To je svojevrsni preokret nakon decenija “inflacije diploma“, kada su kompanije tražile završene fakultete i za poslove za koje to nije neophodno pošto je bilo sve više diplomiranih Amerikanaca. Fuler vjeruje da kompanije uklanjaju uslov diplome u nadi da to može pomoći usljed manjka talenata ili povećati raznolikost, ali kaže da su neke možda poklekle usred pritiska grupa zaposlenih, odbora direktora ili nakon što su gledali kako konkurenti čine slične poteze, a da nijesu u potpunosti prepoznali sve izazove koje takav potez nosi.

„Oklijevam da kažem da postoji ’odstrel vrlina’, zaista ne mislim da su firme cinične u vezi sa ovim“, kaže Fuler. Ali „kompanijama je lako da izdaju saopštenja za javnost ili da kažu nešto na sastanku ili u gradskoj skupštini ili u svom godišnjem izvještaju”.

I velike kompanije nisu tražile diplome

Sprovesti to u realnost je mnogo teže. Na osnovu podataka, istraživači su podijelili kompanije u tri grupe, a nešto više od trećine kompanija ili 37 odsto je napredovalo angažujući 18 odsto više radnika bez diplome na poslovima za koje su ranije bile potrebne diplome. Brojne firme u ovoj grupi su male, ali u izvještaju se navode i one poput Walmarta, General motorsa i Yelpa kao “lidera“ u zapošljavanju po osnovu vještina.

Ostali nisu toliko napredovali. Najveća grupa, oko 45 odsto kompanija imala je mali ili nikakav napredak u zapošljavanju radnika bez diplome na poslove kod kojih su je nekada zahtijevali, navodi se u izvještaju.

U firmama kao što su Oracle ili Lockheed Martin, navodi se u izvještaju, istraživači su primijetili malo promjena u obrascima zapošljavanja. Preostale kompanije, u izvještaju se navode imena kao što su Delta Airlines i Nestle, pokazale su početni napredak u zapošljavanju radnika bez diplome, ali se činilo da su potom nazadovali, a brojke su se vratile na prethodni nivo.

Portparol Delte rekao je da kompanija ne vidi ovaj trend na isti način, i da će njeni brojevi izgledati drugačije jer je zapošljavala bez presedana tokom oporavka od pandemije. U saopštenju poslatom e-poštom, ova firma istakla je da je „ponosna i ostaje posvećena strategiji talenata zasnovanoj na vještinama koja je uklonila barijere za ulazak i proširila svoje fondove talenata. Fokus je da zaposlimo najbolje kandidate za svaku poziciju, bez obzira na to gdje su stekli vještine”.

U saopštenju poslatom e-poštom, portparol kompanije Lockheed Martin je rekao “mi smo posvećeni našim osnovnim vrijednostima da radimo ono što je ispravno, poštujemo druge i radimo najbolje što možemo“, napominjući da „ulažemo u prave napore kako bismo angažovali najbolje talente koji predstavljaju našu kompaniju“ i rade „na izgradnji radnog mjesta koje pokreće inovacije i pruža različite perspektive”. Oracle i Nestle nijesu odmah odgovorili na mejlove koje je poslao Forbes.

Sigelman kaže da zbog toga što studija prikazuje konkretne poslove u konkretnim kompanijama, šire ekonomske promjene ne bi trebalo da utiču na analizu.

„Ono što ovdje vidimo odražava naporan rad koji je neophodan da se sve promjene koje kompanije planiraju i sprovedu u praksi“, kaže on.

Za Sigelmana, to se svodi na „sistematizaciju procesa“, napominjući, na primjer, da neke firme traže od kandidata angažman na više radnih zadataka ili da preuzmu manje projekte kako bi pomogli u procjeni specifičnih vještina.

Fuler, u međuvremenu, sugeriše da je važno da kompanije traže načine da prošire grupu kandidata ako u njoj nema dovoljno radnika bez diplome i da prate njihov napredak kako bi vidjeli kako rade. Bez tih podataka, ljudi se brzo vrate starim navikama, a s vrha je teško vidjeti šta se dešava na terenu. Prečesto, „što ste duže u nekoj kompaniji, više ste uvjereni da će se promjene koje ste najavili i dogoditi“, prenosi Bif.

Related Topics:

Svijet

BIJELA KUĆA NA IVICI ODLUKE: Tramp bijesan, ozbiljno razmatra nastavak rata

Predsjednik SAD Donald Tramp je sve više frustriran načinom na koji Iranci vode pregovore o okončanju rata, a neki Trampovi pomoćnici kažu da sada ozbiljnije razmatra nastavak velikih borbenih operacija nego što je to činio posljednjih sedmica.

Kako piše CNN, Tramp je postao nestrpljiv zbog kontinuiranog zatvaranja Ormuskog moreuza, kao i zbog onoga što doživljava kao podjelu u iranskom rukovodstvu koja ih sprečava da naprave značajne ustupke u nuklearnim pregovorima, rekli su izvori upoznati sa diskusijama.

Najnoviji odgovor Irana, koji je Tramp ocijenio i “potpuno neprihvatljivim” i “glupim”, naveo je nekoliko zvaničnika da se zapitaju da li je Teheran spreman da zauzme ozbiljnu pregovaračku poziciju, rekli su oni.

Podjele unutar američke administracije oko daljih poteza
Postoje različiti tabori unutar administracije koji preporučuju naizmijenične puteve za dalje postupanje, rekli su izvori. Neki, uključujući zvaničnike u Pentagonu, zalagali su se za agresivniji pristup pritisku na Irance za pregovarački sto – uključujući ciljane udare koji dodatno slabe poziciju Teherana. Drugi, međutim, i dalje insistiraju na tome da se diplomatiji da fer šansa, rekli su izvori.

Pakistan pod pritiskom zbog uloge posrednika
Mnogi u Trampovoj orbiti žele da pakistanski posrednici budu daleko direktniji u komunikaciji sa Irancima. Neki Trampovi zvaničnici dugo su dovodili u pitanje da li Pakistanci agresivno prenose Trampovo nezadovoljstvo stanjem pregovora. Neki zvaničnici administracije takođe vjeruju da Pakistan često dijeli pozitivniju verziju iranskog stava sa SAD nego što odražava stvarnost, rekla su dva izvora.

Zemlje širom regiona i Pakistan intenzivno nastoje da Irancima prenesu da je Tramp frustriran i da je ovo posljednja šansa da se ozbiljno uključe u diplomatiju, ali ne čini se da Iran sluša ili shvata bilo koga ozbiljno, rekao je regionalni zvaničnik u ponedjeljak.

Ovaj zvaničnik je rekao da SAD i Iran djeluju na osnovu dvije različite tolerancije i vremenskog okvira u svom pristupu pregovorima, a Teheran je decenijama odolijevao ekonomskom pritisku.

Tramp se ponovo sastao sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući u ponedjeljak kako bi razgovarali o opcijama za dalje djelovanje. Izvori upoznati sa razgovorima kažu da je malo vjerovatno da će se donijeti važna odluka o tome kako dalje postupati prije predsjednikovog odlaska u Kinu, koji je zakazan za utorak popodne.

SAD nude milionsku nagradu zbog finansiranja IRGC-a
Trampova administracija nudi nagradu do 15 miliona dolara “za informacije koje vode do poremećaja finansijskih mehanizama” moćnog iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde, dok Sjedinjene Države nastoje da pojačaju pritisak na Teheran.

Nagrada se nudi u okviru programa Nagrade za pravdu Stejt departmenta i dolazi usred napora administracije da uguši iransku ekonomiju i izvrši pritisak na Teheran da postigne sporazum.

Program Nagrade za pravdu nudi nagradu za informacije “o izvorima prihoda za IRGC, IRGC-(Kuds snage), njene filijale ili njene ključne mehanizme za finansijsko olakšavanje”, uključujući paravan kompanije, ljude koji pomažu IRGC-u da izbjegne sankcije ili finansijske institucije koje posluju sa njima.

Takođe se traže informacije o tome “kako IRGC prenosi sredstva i materijale svojim terorističkim i milicijskim punomoćnicima i partnerima”, “finansijskim institucijama ili menjačnicama koje olakšavaju transakcije IRGC-a” ili preduzećima u vlasništvu IRGC-a.

Ranije u ponedjeljak, Trampova administracija je uvela sankcije protiv 12 pojedinaca i entiteta zbog njihove uloge u navodnom omogućavanju prodaje i isporuke iranske nafte Kini od strane IRGC-a.

Nastavi čitati

Svijet

UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI NAPALI IRAN? Na meti rafinerija u Persijskom zalivu

Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su izveli vojne udare na Iran, uključujući napad na rafineriju na ostrvu Lavan u Persijskom zalivu, tvrdi Volstrit džurnal.

Ujedinjeni Arapski Emirati izveli su vojne udare na Iran, tvrde izvori upoznati sa slučajem, čime se ta zalivska monarhija praktično pretvorila u aktivnog učesnika rata u kojem je upravo ona bila jedna od glavnih iranskih meta, ekskluzivno je objavio Volstrit žurnal.

Napadi, koje Emirati dosad nisu javno priznali, uključivali su i udar na rafineriju na iranskom ostrvu Lavan u Persijskom zalivu, piše Volstrit džurnal. Napad se dogodio početkom aprila, u vrijeme kada je Donald Tramp objavio prekid vatre nakon petonedjeljne vazdušne kampanje. Udar je izazvao veliki požar i izbacio veliki dio kapaciteta rafinerije iz pogona.

Iran je tada objavio da je rafinerija pogođena u neprijateljskom napadu te je kao odgovor pokrenuo talas raketnih i dronskih udara na Ujedinjene Arapske Emirate i Kuvajt.

Prema jednom izvoru, SAD nije bio nezadovoljan tim napadom jer se prekid vatre još nije stabilizovao, a Vašington je tiho pozdravio uključivanje Emirata i drugih zalivskih država spremnih da se uključe u sukob.

Emirati odbili da komentarišu napade
Ministarstvo spoljnih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata odbilo je da komentariše navodne napade, ali je podsjetilo na ranije izjave u kojima je naglašavalo pravo države da odgovori na neprijateljske poteze, uključujući i vojnu reakciju”.

“Značajno je to što je jedna zalivska arapska država direktno napala Iran kao zaraćena strana. Teheran će sada pokušati dodatno da produbi razdor između Emirata i drugih zalivskih država koje pokušavaju da posreduju u okončanju rata”, rekla je Dina Esfandijari, analitičarka za Bliski istok.

Iako su zemlje Persijskog zaliva prije rata tvrdile da neće dozvoliti korišćenje svog vazdušnog prostora za napade, Iran je nakon izbijanja sukoba počeo da gađa zalivske gradove, energetsku infrastrukturu i aerodrome kako bi povećao političku i ekonomsku cijenu rata.

Iran žestoko udarao na UAE
Veliki dio iranskih napada bio je usmjeren upravo prema Emiratima, koji su, prema navodima izvora, bili meta više od 2.800 projektila i dronova – više nego ijedna druga država, uključujući Izrael.

Napadi su teško pogodili vazdušni saobraćaj, turizam i tržište nekretnina u Emiratima te izazvali promjenu strateškog pogleda zemlje na Iran, koji sada vide kao destabilizujućeg aktera i prijetnju modelu razvoja zasnovanom na bezbjednosti i stabilnosti.

Ujedinjeni Arapski Emirati tako su postali najotvorenije konfrontacijska država među zalivskim monarhijama te su tokom rata održali snažnu vojnu saradnju sa SAD.

“Emiraćani su od početka jasno stavljali do znanja da ne žele ovaj rat, ali regionalna slika dramatično se promijenila nakon prvih iranskih udara na Emirate. Činilo se da je samo pitanje vremena kada će se zalivske države aktivnije vojno uključiti”, rekao je H. A. Helijer iz londonskog instituta Rojal junajted servisiz institut.

Špekulacije o ulozi Emirata počele su još sredinom marta, kada je iznad Irana snimljen borbeni avion za koji se vjerovalo da ne pripada ni Izraelu ni SAD. Istraživači su potom upozoravali na fotografije koje navodno prikazuju francuske Miraže i kineske dronove Ving Lung koje koriste Emirati.

Sposobno ratno vazduhoplovstvo
Iako se vojno ne mogu porediti sa SAD, Emirati raspolažu veoma sposobnim ratnim vazduhoplovstvom sa borbenim avionima Miraž i F-16 te razvijenim sistemima nadzora i podrške.

“Ako imate tako sposobno ratno vazduhoplovstvo, zašto biste samo sjedili i trpili iranske napade bez odgovora?”, rekao je penzionisani američki general Dejvid Deptula.

Emirati su tokom rata dodatno učvrstili odnose sa SAD, a osim vojnih udara podržali su i nacrte rezolucija u Ujedinjenim nacijama kojima bi se, ako bude potrebno, odobrila upotreba sile za razbijanje iranske kontrole nad Ormuskim moreuzom.

Istovremeno su preduzeli i mjere protiv iranskih finansijskih interesa; zatvarali su škole i klubove u Dubaiju povezane sa Teheranom te iranskim državljanima ograničavali izdavanje viza i tranzitna prava. Iran je potom više puta optuživao Emirate da su se pridružili američko-izraelskoj kampanji.

“Ako ste saveznik i želite da se uključite, ovo je idealan trenutak jer je nivo prijetnje veoma nizak”, rekao je penzionisani američki pukovnik Džon “Džej-Vi” Venebl nakon što su SAD i Izrael uništili veliki dio iranskih protivvazdušnih kapaciteta.

Nastavi čitati

Svijet

DANAS U NJUJORKU debata Savjeta bezbednosti o BiH

Polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o BiH biće održana danas u Njujorku, a očekuje se da će fokus biti stavljen i na ulogu OHR-a.

Vlada Republike Srpske usvojila je 35. izvještaj Savjetu bezbjednosti u kojem je istaknuta dosljedna podrška Republike Srpske Dejtonskom sporazumu i ustavnom poretku BiH koji je tim dokumentom uspostavljen, a ukazano je na problem da pojedinci u BiH i van nje ne prihvataju dejtonski kompromis.

OHR je objavio dan uoči sjednice da je Kristijan Šmit donio ličnu odluku da napušta BiH.

Šmit je o svojoj odluci obavijestio Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira od kojeg je, kako se navodi, zatražio da započnu rad na pronalaženju njegovog nasljednika.

Sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija zakazana je za 10 časova po istočnoameričkom vremenu, odnosno 16 časova po našem vremenu.

Nastavi čitati

Aktuelno