Connect with us

Svijet

TRAŽE SE VJEŠTINE I ISKUSTVO! Kompanije sve češće odbacuju diplomu kao uslov za zapošljavanje

Uz veliku pompu, kompanije odbacuju četvorogodišnje diplome iz svojih oglasa za posao, pretvarajući koncept „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ u ono što je sada poželjno.

U septembru je Walmart najavio da planira da ukloni diplomu kao uslov za stotine korporativnih poslova. U junu 2022. godine, General Motors je saopštio da odustaje od četvorogodišnih fakultetskih diploma za brojne poslove. Ranije te godine, Delta Airlines dospio je na naslovne strane zbog uklanjanja diplome kao preduslova prilikom zapošljavanja pilota, piše Forbes.

Ali istraživanje tržišta rada ima za cilj da odgovori na pitanje koje se nadvija nad pomenutim konceptom „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“: Kompanije odbacuju zahtjeve za diplomu, ali koliko zapravo zapošljavaju ljude bez diploma na tim poslovima?

Odgovor: Ne mnogo, barem generalno. To je pokazao novi izvještaj projekta Upravljanje budućnošću rada Harvardske poslovne škole i Instituta The Burning Glass, neprofitne istraživačke organizacije koja proučava radnu snagu. Utvrđeno je da, iako se rezultati uveliko razlikuju od kompanije do kompanije, pri čemu su neki preduzeli ozbiljne poteze i zaista zapošljavali radnike bez diplome, na kraju, napredak je bio izrazito slab.

Za poslove na kojima su istraživači mogli da vide da je uslov diplome uklonjen za određena radna mjesta i gdje je bilo dovoljno zapošljavanja da bi se dobio kredibilan uzorak, istraživači procjenjuju da su firme povećale udio radnika angažovanih bez diplome za samo oko 3,5 procentnih poena.

Posmatrajući cjelokupno tržište rada, uticaj je daleko manji. Sve u svemu, istraživači su primijetili neto promjenu od samo oko 0,14 procentnih poena u zapošljavanju kandidata bez diplome, što znači da je obećanje „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ uticalo na manje od jednog od 700 zaposlenih ljudi prošle godine.

“Ovo pokazuje da je zaista teško pretvoriti iskrenu namjeru zapošljavanja po osnovu vještina u stvarna radna mjesta“, kaže Met Siglmen, predsjednik The Burning Glass instututa i koautor izveštaja.

Šta je pokazalo istraživanje

Istraživači su koristili podatke kompanije za analizu tržišta rada Lightcast za analizu 316 miliona jedinstvenih online oglasa za posao od 2012. godine, fokusirajući se samo na 11.300 pozicija, specifičnih kategorija poslova u određenim kompanijama, koje su ispunjavale kriterijume. Zatim su uparili podatke iz ovih oglasa za posao sa bazom podataka u kojoj je više od 65 miliona zaposlenih i istorije njihovih karijera, popunjenih iz online profila i baza podataka, da bi bili sumirani nivoi obrazovanja, vidjelo ko je angažovan na identifikovanim radnim mjestima i dobili rezultati.

Dobre vijesti: Izvještaj je otkrio skoro četvorostruko povećanje poslova od 2014. kod kojih je uklonjen uslov diplome.

“To znači da kompanije preduzimaju korake u pravom smjeru”, kaže Džozef Fuler, jedan od koautora izvještaja i profesor na Harvard poslovnoj školi koja učestvuje u vođenju projekta HBS. Ali, praćenje tih zapošljavanja je mnogo teže.

“Možete imati sve pojedinosti o raznolikosti oglasa za posao, kao i oko uklanjanja dodatnih uslova za posao kao što su diplome… Ali to ne znači da pojedinačni menadžer za zapošljavanje koji traži tri (slično kvalifikovana) kandidata – od kojih jedan ima fakultetsku diplomu, a dvojica nemaju – ne podrazumijeva kandidata sa više akreditiva”, kaže Fuler.

Izvještaj analizira šta je postalo posebno vruća tema među korporativnim HR liderima dok su pokušavali da riješe uporni manjak radne snage u isto vrijeme kada je porastao pritisak da se poveća raznolikost zaposlenih. Ideja koja stoji iza „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ nije da se odustane od diploma za poslove koji su im potrebni, kao što su računovođe, inženjeri ili advokati, već da se to primijeni na poslove kao što su supervizori prodaje, stručnjaci za računarsku podršku ili oni koji rade u osiguravajućim kućama.

Dakle, na one koji su možda stekli potrebne vještine kroz iskustvo na poslu ili kroz platforme za učenje na mreži ili alternativne puteve kao što su sertifikati. Istraživanje koje je sproveo Ziprekruter na 2.000 kompanija krajem 2022. pokazalo je da se 45 odsto firmi riješilo uslova diplome za neke poslove.

To je svojevrsni preokret nakon decenija “inflacije diploma“, kada su kompanije tražile završene fakultete i za poslove za koje to nije neophodno pošto je bilo sve više diplomiranih Amerikanaca. Fuler vjeruje da kompanije uklanjaju uslov diplome u nadi da to može pomoći usljed manjka talenata ili povećati raznolikost, ali kaže da su neke možda poklekle usred pritiska grupa zaposlenih, odbora direktora ili nakon što su gledali kako konkurenti čine slične poteze, a da nijesu u potpunosti prepoznali sve izazove koje takav potez nosi.

„Oklijevam da kažem da postoji ’odstrel vrlina’, zaista ne mislim da su firme cinične u vezi sa ovim“, kaže Fuler. Ali „kompanijama je lako da izdaju saopštenja za javnost ili da kažu nešto na sastanku ili u gradskoj skupštini ili u svom godišnjem izvještaju”.

I velike kompanije nisu tražile diplome

Sprovesti to u realnost je mnogo teže. Na osnovu podataka, istraživači su podijelili kompanije u tri grupe, a nešto više od trećine kompanija ili 37 odsto je napredovalo angažujući 18 odsto više radnika bez diplome na poslovima za koje su ranije bile potrebne diplome. Brojne firme u ovoj grupi su male, ali u izvještaju se navode i one poput Walmarta, General motorsa i Yelpa kao “lidera“ u zapošljavanju po osnovu vještina.

Ostali nisu toliko napredovali. Najveća grupa, oko 45 odsto kompanija imala je mali ili nikakav napredak u zapošljavanju radnika bez diplome na poslove kod kojih su je nekada zahtijevali, navodi se u izvještaju.

U firmama kao što su Oracle ili Lockheed Martin, navodi se u izvještaju, istraživači su primijetili malo promjena u obrascima zapošljavanja. Preostale kompanije, u izvještaju se navode imena kao što su Delta Airlines i Nestle, pokazale su početni napredak u zapošljavanju radnika bez diplome, ali se činilo da su potom nazadovali, a brojke su se vratile na prethodni nivo.

Portparol Delte rekao je da kompanija ne vidi ovaj trend na isti način, i da će njeni brojevi izgledati drugačije jer je zapošljavala bez presedana tokom oporavka od pandemije. U saopštenju poslatom e-poštom, ova firma istakla je da je „ponosna i ostaje posvećena strategiji talenata zasnovanoj na vještinama koja je uklonila barijere za ulazak i proširila svoje fondove talenata. Fokus je da zaposlimo najbolje kandidate za svaku poziciju, bez obzira na to gdje su stekli vještine”.

U saopštenju poslatom e-poštom, portparol kompanije Lockheed Martin je rekao “mi smo posvećeni našim osnovnim vrijednostima da radimo ono što je ispravno, poštujemo druge i radimo najbolje što možemo“, napominjući da „ulažemo u prave napore kako bismo angažovali najbolje talente koji predstavljaju našu kompaniju“ i rade „na izgradnji radnog mjesta koje pokreće inovacije i pruža različite perspektive”. Oracle i Nestle nijesu odmah odgovorili na mejlove koje je poslao Forbes.

Sigelman kaže da zbog toga što studija prikazuje konkretne poslove u konkretnim kompanijama, šire ekonomske promjene ne bi trebalo da utiču na analizu.

„Ono što ovdje vidimo odražava naporan rad koji je neophodan da se sve promjene koje kompanije planiraju i sprovedu u praksi“, kaže on.

Za Sigelmana, to se svodi na „sistematizaciju procesa“, napominjući, na primjer, da neke firme traže od kandidata angažman na više radnih zadataka ili da preuzmu manje projekte kako bi pomogli u procjeni specifičnih vještina.

Fuler, u međuvremenu, sugeriše da je važno da kompanije traže načine da prošire grupu kandidata ako u njoj nema dovoljno radnika bez diplome i da prate njihov napredak kako bi vidjeli kako rade. Bez tih podataka, ljudi se brzo vrate starim navikama, a s vrha je teško vidjeti šta se dešava na terenu. Prečesto, „što ste duže u nekoj kompaniji, više ste uvjereni da će se promjene koje ste najavili i dogoditi“, prenosi Bif.

Related Topics:

Svijet

Tramp zatražio IZMJENE IZBORNIH PRAVILA u Americi

– Američki predsednik Donald Tramp zatražio je od republikasnih poslanika da predlože promenu biračkih zakona koja će između ostalog uključiti obavezno pokazivanje ličnog identifikacionog dokumenta i dokaz o američkom državljanstvu kao uslov za glasanje u Sjedinjenim Američkim Državama. ”Američki izbori su namešteni, pokradeni i služe za podsmeh širom sveta. Ili ćemo ih popraviti ili više nećemo imati državu”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Istina.

Predložio je ”Zakon o spasenju Amerike”, koji bi uključio tri izmene.

”Svi birači moraju da pokažu Identifikacioni dokument. Svi birači moraju da pokažu dokaz o posedovanju američkog državljanstva i da se registruju za glasanje. Bez glasanja putem pošte, osim u slučaju bolesti, invaliditeta, vojne obaveze ili putovanja”, napisao je Tramp.

Američki predsednik je u intervjuu za NBC njuz ranije ove nedelje naveo da je prerano govoriti o predsedničkim izborima u toj zemlji 2028. godine, a na pitanja o mogućnosti ostanka na vlasti i nakon isteka aktuelnog mandata dao neodređene odgovore, nagoveštavajući da mu je važnije političko nasleđe nego lične ambicije.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

“NIKADA GA NIJE UPOZNAO” Dalaj Lama se u Epstajnovim fajlovima pojavljuje čak 154 puta

Iz kancelarije 14. Dalaj Lame (pravo ime Tenzin Gjaco), danas je objavljeno da prognani budistički duhovni vođa pomenut u Epstajnovim dosijeima „nikada nije sreo“ Džefrija Epstajna, nakon što su ga kineski mediji povezali sa američkim seksualnim prestupnikom. Pretraga miliona dokumenata iz Epštajnovih dosijea, koje je objavilo Ministarstvo pravde SAD, a pregledao AFP, otkrila je da se ime Dalaj Lame pojavljuje 154 puta u njima, ali nema pomena niti naznaka o sastanku između njega i Epstajna.

Prije tri dana, kineski državni medij Kineska globalna televizijska mreža (CGTN) objavio je da se ime Dalaj Lame pojavljuje najmanje 169 puta u Epštajnovim dosijeima. Prema CGTN, u imejlu anonimnog pošiljaoca iz 2012. godine, određenoj osobi je predloženo da dođe i prisustvuje događaju na ostrvu „koji će uključivati Dalaj Lamu“.

– Možemo nedvosmisleno potvrditi da Njegova Svetost nikada nije upoznao Džefrija Epstajna. – Neki nedavni medijski izvještaji i objave na društvenim mrežama u vezi sa Epstajnovim dosijeima pokušavaju da povežu Njegovu Svetost Dalaj Lamu sa Džefrijem Epstajnom – saopštila je kancelarija Dalaj Lame o Sjuu.

– Možemo nedvosmisleno potvrditi da Njegova Svetost nikada nije sastao Džefrija Epštajna i nikada nije ovlastio nikoga da se sastane ili komunicira sa njim u njegovo ime – nastavlja se u saopštenju.

Samo pominjanje imena određene osobe u Epstajnovim dosijeima ne mora nužno da implicira da je ta osoba počinila bilo kakvo nezakonito djelo. Podsjećanja radi, Džefri Epstajn je pronađen mrtav u zatvorskoj ćeliji 2019. godine, nakon što je optužen za trgovinu maloljetnicima koje je seksualno eksploatisao.

Danas živi u egzilu na sjeveru Indije

Kina, koja smatra Tibet sastavnim dijelom Kine, osuđuje budističkog vođu koji je posvetio svoj život kampanji za veću tibetansku autonomiju. Kineske vlasti ga nazivaju pobunjenikom i separatistom. Devedesetogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir, Dalaj Lama, imao je samo 23 godine kada je pobjegao iz tibetanske prestonice Lase.

Plašio se za svoj život nakon što su kineske trupe ugušile ustanak 1959. godine. Nikada se nije vratio tamo i sada živi u egzilu na sjeveru Indije. Ima milione pristalica širom svijeta, uključujući mnoge poznate ličnosti, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

KRAJ DINASTIJE GADAFI! Da li je Libija pred novim sukobima?

Libija više nikad neće biti ista, uzvikivali su sljedbenici porodice Gadafi nedugo prije nego što je u Bani Validu sahranjen sin Moamerov – Mač islama Sejf el Islam.

Nesuđeni nasljednik Libije ubijen je u utorak pošto su u njegovu kuću upala četvorica naoružanih komandosa. Vlasti u Tripoliju, koje Libijci smatraju odgovornim za ovo ubistvo, pokrenule su istragu.

Gotovo istovremeno u Zintanu i Bani Validu, forenzički stručnjaci i hiljade pristalica porodice Gadafi, svako na svoj način tražili su odgovore na pitanje koje već danima potresa Libiju: ko je ubio Sejfa el Islama, sina i nesuđenog nasljednika jedinog stvarnog lidera ove države – Moamera Gadafija.

Sejf el Islam je sahranjen odmah pored brata Hamisa, koji je ubijen u vazdušnim udarima NATO-a 2011. godine dok je komandovao jednom od jedinica lojalnih njegovom ocu.

Dok su njegovo tijelo prekrivali zemljom, hiljade Libijaca uzvikivale su slogane iz vremena vladavine Moamera Gadafija, podizale fotografije ubijenog i mahale starim, zelenim zastavama ove države.

Bani Valid centar koji pripada plemenu Varfala – najbrojnijeg i vjerovatno najuticajnijeg u cijeloj Libiji, mjesto je gdje se održava veliki festival u čast dolaska na vlast Moamera Gadafija 1969. godine.

Prije nekoliko mjeseci, čelnici ovog plemena sklopili su savez sa samozvanim feldmaršalom Kalifom Haftarom, koji je za posljednjih nekoliko decenija prešao složen put od Gadafijevog čovjeka od povjerenja, pobunjenika i saradnika Centralne obavještajne agencije do najuticajnijeg lidera na istoku Libije.

“Krv mučenika nije uzalud prolivena”, vikale su pristalice Saifa el Islama dok su prolazile pored zelenom zastavom prekrivenog tijela čovjeka koji je posljednjih godina praktično bio duh skriven u planinama Džebel Nefusa, u čijem je podnožju i ubijen.

Kako je ubijen Sejf el Islam
Sejf el Islam ubijen je u utorak u kući u Zintanu, gdje se skrivao od čitavog niza potencijalnih neprijatelja – od zapadnih obavještajaca, libijskih plaćenika, neprijateljski raspoloženih plemena pa sve do vlade u Tripoliju, koja ga je smatrala mogućim ujediniteljem preostalih Gadafijevih pristalica.

Izrešetala su ga četvorica maskiranih napadača, koje lokalni zvaničnici povezuju sa 444. brigadom bliskom vlastima u Tripoliju. Ova jedinica odbacuje bilo kakvu vezu sa ubistvom.

“Borimo se za Libiju i u Libiji ćemo umrijeti”, riječi su Sejfa el Islama Gadafija s početka pobune 2011. godine, tokom koje su mu ubijeni otac i trojica braće: Sejf el Arab, Hamis i Mutasim.

Četvrt vijeka kasnije izrešetan je u kući u Zintanu, odakle je planirao veliki povratak na libijsku političku scenu i kandidaturu na predsjedničkim izborima koji se iz brojnih razloga odlažu već bezmalo pet godina.

Libijski mediji, u zavisnosti od političkih afiniteta, objavili su različite verzije kraja posljednjeg značajnog Gadafija, pa je jedan od vlastima u Tripoliju bliskih portala javio da je Seif el Islam umro od moždanog udara tokom pucnjave.

Njegove pristalice su za ubistvo optužile pripadnike 444. brigade, bliske Abdelhamidu Dbeibi, premijeru vlade čije se sjedište nalazi u Tripoliju.

Na čelu ove brigade koja kontroliše veliki dio Tripolija i dijelove Libije do 170 kilometara udaljenog Bani Valida već godinama je Mahmud Hamza.

Put Mača islama
Sejf el Islam je, poslije pada Gadafijevog režima, uspio da pobjegne u Mali, ali su ga u međuvremenu zarobili pobunjenici iz Zintana, koji su ga 2017. godine, poslije serije spekulacija da je ubijen, oslobodili.

Lokalni sud ga je 2014. godine osudio na smrt, obrazlažući presudu protivljenjem “Arapskom proljeću”, ali je ta presuda, zbog pritisaka iz inostranstva i opasnosti da bi takav potez mogao izazvati novi haos u Libiji, jednostavno zaboravljena. Rivalske vlasti na istoku Libije su smrtnu presudu Sejfu el Islamu ukinule.

Gadafijev sin je 2018. godine pozvao Rusiju da podrži plan za razrješenje libijskog pitanja, izvijestila je tada “El Arabija”, pozivajući se na navode izaslanika Sejfa el Islama, koji je tada posjetio Rusiju predvodeći delegaciju iz Libije.

Međunarodni krivični sud početkom 2021. godine potvrdio je optužnicu protiv Gadafijevog sina, koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti. Potjernica za njim raspisana je još 2011. godine.

Iste godine kada je potvrđena optužnica, Sejf el Islam se iznenada pojavio u Libiji, najavljujući kandidaturu na nikad održanim predsjedničkim izborima.

Prilično oštro u više navrata je najavljivao i osvetu ubicama oca, što je dodatno mutilo ionako krhke odnose među rivalskim frakcijama u Libiji.

“Pobunjenici su zapalili vatru i sada će morati da osjete plamen. Prolili su krv koja će sada teći u potocima. Ja sam sin mog oca i brat Mutasimov. Ja sam sin Libije i progoniću ubice do samog kraja”, obećao je 2011. godine, piše Rade Maroević za RTS.

Tokom pobune ubijen mu je otac Moamer Gadafi, poslije čije smrti Libija nijedan trenutak nije postojala kao samostalna i ujedinjena država.

Te 2011. godine stradala su mu i tri brata: Seif el Arab, Motasim i Hamis.

Hanibal Gadafi je, bez valjanog razloga, bio zatočen punih deset godina u Libanu, ali su ga poslije silnih pritisaka prošle godine oslobodile vlasti u Tripoliju.

Najstariji od braće Gadafi Mohamad je odmah nakon početka pobune pobjegao u Alžir.

(RTS)

Nastavi čitati

Aktuelno