Connect with us

Politika

OTKRIVENO KAKO SU TROŠENI MILIONI ZA LOBIRANJE: Novac građana završavao i na ručkovima i letovima

Od pooštravanja sankcija Miloradu Dodiku, vlasti u Republici Srpskoj potrošile su gotovo deset miliona maraka budžetskog novca za lobiranje u SAD. Detektor i Capital iz finansijskih izvještaja američkih lobista otkrivaju kako je novac građana usmjeravan na političku ofanzivu prema administraciji Donalda Trampa, ali i na plaćanje ručkova, visokobudžetnih letova i stanova u Banja Luci.

Dva poslovna ručka, sala za sastanke i hotelska soba u Banjoj Luci. Samo za to, jednog februarskog dana 2023. godine, otišlo je više od 3.300 dolara iz budžeta Republike Srpske. Platio ih je Martin Lutz, američki advokat kojeg Republika Srpska već godinu ipo plaća da lobira u njeno ime u Vašingtonu.

To je samo jedan detalj iz zajedničkog istraživanja Detektora i Capitala, koje je analizom do sada neobjavljenih podataka iz američkog Registra stranih agenata (FARA) utvrdilo da su vlasti Republike Srpske i državne institucije od 2022. do 2026. godine na strane lobiste potrošile više od 5,64 miliona dolara, odnosno gotovo deset miliona maraka novca građana.

Taj novac nije trošen samo na ugovore i konsultantske usluge, nego i na stanarine, vozače, letove i svakodnevne troškove života lobista u Banjoj Luci i Vašingtonu, kao i na firmu koja je u isto vrijeme zastupala obje strane.

Kompanija McGinnis Lochridge, glavni lobista Republike Srpske od 2022. godine, za Lutza je od januara te godine u Banjoj Luci iznajmljivala stan po prosječnoj cijeni od 2.000 dolara mjesečno.

Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, prosječna stanarina u centru grada u tom periodu iznosila je oko 700 maraka. Uz stan, iz budžeta Republike Srpske plaćane su i usluge privatnog vozača, pranje odjeće i nabavka COVID testova za neimenovanu osobu.

Za te usluge isplaćeno je 4.000 dolara. Ukupno, tokom četiri godine, Republika Srpska je na lobiranje potrošila iznos jednak 5.566 prosječnih plata u Srpskoj  — dvostruko više od novca koji je u istom periodu iz budžeta izdvojen za stambeno zbrinjavanje boračke populacije.

Upitana za troškove lobiranja, direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić-Babić ocijenila je da gostoprimstvo nije privilegija.

“To je standard koji govori i o našem odnosu prema poslu i prema gostu. Potpuno je uobičajeno i u skladu sa dobrom poslovnom praksom da obezbijedite osnovnu logistiku koja uključuje smještaj, prevoz, radne uslove, a sve kako bi ljudi mogli profesionalno da obave posao”, rekla je ona za Detektor i Capital.

Novac je, prema izvještajima, trošen u ritmu koji je pratio političke prilike. Nakon što je 2022. godine američka administracija pooštrila sankcije Miloradu Dodiku, troškovi lobiranja Republike Srpske porasli su gotovo sedam puta u odnosu na godinu ranije.

Prava ofanziva počela je 2025. godine, nakon povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću — Republika Srpska je tada angažovala četiri nove lobističke firme, a ukupna potrošnja skočila je na više od 2,7 miliona dolara u samo petnaest mjeseci.

Krovni ugovor te godine sklopljen je sa kompanijom Zell & Associates, koja je dio novca prosljeđivala podizvođačima, među njima i izraelskoj kompaniji Gilad Government Relations, čiji suvlasnik je vodio Trampovu predizbornu kampanju u Izraelu 2016. i 2020. godine.

Milioni uloženi u ovu kampanju urodili su plodom krajem oktobra 2025., kada je američko Ministarstvo finansija ukinulo sankcije Dodiku i njegovim saradnicima.

Da cijena nije mogla biti niža, objašnjava vašingtonski konsultant Todd Prince, ekspert za FARA izvještaje.

“U poslu lobista ne postoje popusti. Oni su angažovani za nevjerovatno teške zadatke – da ubijede (američku) administraciju da pristane na promjenu granica u Evropi i da ukine sankcije, tako da je cijena morala biti visoka. Veličina Republike Srpske tu ne igra ulogu, ne postoji ‘popust za male države’ u lobiranju”, kazao je Prince, ocijenivši da je samo ukidanje sankcija dokaz da je lobistički napor bio uspješan.

On je naveo i da je faktor visoke cijene lobiranja činjenica da je za lobističke kompanije postojao i veliki reputacijski rizik ukoliko ostvare saradnju sa vlastima u Banjoj Luci i Dodikom, koji je u SAD smatran, kako je objasnio, “politički toksičnim”.

Istraživanje je otkrilo i da je kompanija Continental Strategy, na čijem čelu je bivši Trumpov savjetnik Carlos Trujillo, tokom 2025. i 2026. godine lobirala istovremeno za dvije strane koje formalno nemaju zajedničku spoljnu politiku, odnosno za Vladu Republike Srpske, sa kojom je potpisala ugovor vrijedan 750.000 dolara, i Ministarstvo spoljnih poslova BiH, u čije ime je primila 175.000 dolara.

Napori državnih institucija BiH bili su znatno skromniji od onih u Banjoj Luci, a lobiranje u ime Ministarstva spoljnih poslova pratila je i istraga Tužilaštva BiH zbog sumnje na pranje novca vezano za jedan od ugovora.

Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić smatra da je novac uložen u lobiranje Repubike Srpske godinama davao skromne ili nikakve rezultate za sam entitet, ali da je bio prekretnica za pojedince koji su se godinama nalazili na američkoj sankcijskoj listi.

“Ono što je definitivno bila ta neka prelomna tačka i što je donijelo određenu, vrlo značajnu korist, bilo je za sve one funkcionere, kompanije i članove porodica koji su se godinama nalazili na ‘crnoj listi’ SAD-a. Oni su politički i finansijski ‘prodisali’ upravo zahvaljujući tim lobističkim aktivnostima”, navela je Topić.

Robin Brooks, koja je dvadeset godina radila u State Departmentu i nekoliko puta se sastajala sa zvaničnicima Republike Srrpske, upozorava da angažovanje lobista nosi i rizike za transparentnost odlučivanja.

“Rekla bih da lobisti mogu biti vektori korupcije i praktični putevi za pranje novca, što ne mora uvijek biti slučaj. Ali definitivno ne predstavljaju uvijek transparentan skup nacionalnih interesa”, pojasnila je Brooks, dodajući da isti lobista u istom trenutku može zastupati i po petnaest različitih klijenata — država, kompanija i stranaka.

Kompletno istraživanje, uz mogućnost postavljanja pitanja direktno unutar izvornih FARA dokumenata na kojima je zasnovano, dostupno je na lobiranje.detektor.ba.

(Detektor.ba) Foto: Srna

Related Topics:

Politika

BURA ZBOG PENZIONISANJA U SIPA! Tjeraju li inspektore koji su „željeli uhapsiti Dodika“ ili je sve po slovu zakona?

Direktor SIPA Darko Ćulum ne može uticati na ubrzanje penzionisanja policijskih službenika, poručili su iz Agencije, reagujući na medijske napise da se vrši pritisak na policijske strukture kako bi u penziju otišli i službenici koji su željeli uhapsiti Milorada Dodika.

SIPA: U pitanju je zakonska obaveza, a ne volja direktora

Iz SIPA navode da su pojedini portali objavili tvrdnje prema kojima Ćulum navodno vrši pritisak na Federalnu upravu policije i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova da uplate doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje policijskih službenika Agencije, kako bi se ubrzalo penzionisanje Bošnjaka, piše Srpskainfo.

U saopštenju su takve navode odbacili, ocjenjujući ih kao zlonamjerne i tendenciozne.

– Zbog interesa javnosti, a povodom zlonamjernih tekstova koje objavljuju pojedini portali, u kojima se direktor SIPA Darko Ćulum optužuje da vrši pritisak na Federalnu upravu policije i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova da uplate doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje policijskim službenicima Agencije, kako bi ubrzao penzionisanje Bošnjaka, posebno onih koji su „željeli uhapsiti Dodika“, dužni smo samo radi objektivnog i istinitog informisanja javnosti, uputiti demant na ovakve tendenciozne tekstove – poručili su iz SIPA.

Iz Agencije podsjećaju da je Zakonom o doprinosima propisana obaveza poslodavca da prilikom svake isplate plate i drugih primanja obračuna i uplati doprinose zaposlenom.

– Dakle, u pitanju je zakonska obaveza, a ne „protokol“ ili volja poslodavca – navodi se u saopštenju.

Kada policijskom službeniku prestaje radni odnos?

Iz SIPA objašnjavaju da je Zakonom o policijskim službenicima BiH propisano da policijskom službeniku prestaje radni odnos kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, ili kada napuni 65 godina i ostvari propisani broj godina penzijskog staža.

Istraži Karte

Kako navode, nadležna služba SIPA utvrdila je da pojedini policijski službenici imaju navršene godine staža koje predstavljaju osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona.

Zbog toga je Agencija uputila dopise ministarstvima unutrašnjih poslova u kojima su ti službenici ranije bili zaposleni, kako bi ih podsjetila na obavezu uplate nedostajućih doprinosa.

Iz SIPA tvrde da su uočene i nepravilnosti u evidencijama uplata.

– Dešavalo se da su pojedini MUP izvršili uplate doprinosa, ali da u određenim periodima iste nisu evidentirane, zatim da od strane istog MUP i za isti period, za pojedine policijske službenike su evidentirane sve uplate dok za druge nisu i tako dalje – navodi se u saopštenju.

„Nema nikakve veze sa nacionalnom pripadnošću“

Iz Agencije ističu da postupanje u vezi sa doprinosima nema veze sa nacionalnom, etničkom, entitetskom ili bilo kojom drugom pripadnošću policijskih službenika.

– Žalosno je da se upravo insistiranje na jednakom i zakonitom postupanju proglašava nezakonitim. Upravo suprotno postupanje otvorilo bi pitanje zloupotreba i nezakonitog postupanja – poručili su iz SIPA.

Naglašavaju da direktor Agencije ne može ubrzati penzionisanje niti uticati na ostvarenje staža osiguranja bilo kog policijskog službenika.

– Policijskom službeniku prestaje radni odnos kad ispuni propisane uslove, po sili zakona, a ne po volji direktora, bez obzira o kome se radi i bez obzira da li je i koga želio uhapsiti – navodi se u saopštenju, prenosi Srpskainfo.

Iz SIPA dodaju da je svako rješenje o prestanku radnog odnosa zbog ispunjavanja uslova za penzionisanje podložno preispitivanju po žalbi pred drugostepenim organom, kao i pred nadležnim sudom.

Tvrde i da policijski službenici koji se spominju u medijskim napisima ne osporavaju da su ispunili zakonske uslove za prestanak radnog odnosa, već da je cilj objavljenih tekstova diskreditacija Agencije i njenog direktora.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

UGOVOR IZ PAKLA! Zašto Srpska daje 100 miliona evra Rufiju za ugalj koji može “sahranjuje” TE Ugljevik?

 Firma „Drvo-Eksport“ iz Teslića iza koje stoji odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi sklopila je ugovor sa Elektroprivredom RS o isporuci milion tona uglja Rudniku i Termoelektrani Ugljevik po masnoj cijeni od sto evra po toni sa PDV-om, što znači da će na isporuci uglja inkasirati sto miliona evra, otkriva CAPITAL.

Ono što je mnogo veći problem je što ugalj iz ležišta Bukova Kosa kod Prijedora kojim raspolaže Rufijeva firma ne samo da nije nikakvo spasonosno rješenje za RiTE, već zbog svojih tehničkih karakteristika može da izazove ekocid i tehničko samoubistvo Termoelektrane Ugljevik.

Prema tvrdnjama inženjera rudarstva sa dugogodišnjim iskustvom, ugalj iz Bukove Kose u ugljevičkom pogonu može napraviti totalnu havariju i trajno uništiti preduzeće.

„TE Ugljevik je projektovana za čvršći domaći mrki ugalj sa niskom unutrašnjom vlagom. Ugalj iz Bukove Kose je lignit prepun vlage i strukture obične gline ili blata. Kada takvo blato uđe u drobilice i mlinove, ono se bukvalno lijepi i umjesto finog ugljenog praha, mlinovi se guše, mehanički stradavaju i ispadaju sa mreže“, objašnjava naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.

On kaže da svaki inženjer, tehnolog i radnik u RiTE Ugljevik zna da bi ugalj iz Bukove Kose napravio totalnu havariju i da jedini ugalj osim uglja iz Ugljeviku koji se može koristiti jeste onaj iz rudnika Kamengrad kod Sanskog Mosta kojim gazduje firma „Lager“ iz Posušja.

„Problem je što je firma ‘Drvo-Eksport’ iz Teslića iza koje stoji odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi već sklopila ugovor o isporuci milion tona uglja RiTE Ugljeviku. To znači da ugalj iz Kamengrada koji se jedini može ložiti, a da ne izazove ekocid i havariju, može ulaziti u RiTE Ugljevik samo preko Rufijeve firme i to ako iz firme ‘Lager’ pristanu da posluju sa Rufijem“, objašnjavaju naši sagovornici.

On postavlja pitanje zašto se o nabavci tog uglja nije pregovaralo direktno sa firmom „Lager“, jer bi se sigurno postigla povoljnija cijena.

„Na ovaj način će se Rufijevoj firmi omogućiti da izvuče ekstraprofit. Ne zna se da li je to urađeno svjesno, ali se zna da je na prošlonedjeljnom sastanku u Banjaluci premijer Srpske Savo Minić najviše insistirao na tome da se ugalj uzima od Rufija“, tvrdi naš sagovornik.

On dalje objašnjava da ugalj iz Bukove Kose ima anomalijski procenat sumpora od sedam do čak 13 odsto, dok je sistem za odsumporavanje u RiTE Ugljevik koji je plaćen preko 80 miliona evra projektovan za maksimalno pet odsto sumpora.

„Ako u kotao pustite sirovinu sa 10 ili 13 odsto, koncentracija SO2 skače za 200–300 odsto iznad maksimalno projektovane. U toj situaciji, sistem za odsumporavanje bi se automatski ugasio ili potpuno raspao“, objašnjava on.

Pošto lignit iz Prijedora ima drastično manju kalorijsku vrijednost, naš sagovornik objašnjava da to znači da za megavat struje morate spržiti skoro duplo više uglja, što stvara ogromne količine pepela i šljake.

„Postojeći elektrofilteri i transportni sistemi nemaju propusnu moć za toliki otpad zbog čega će doći do prepunjavanja filtera, a tone pepela će otići direktno kroz dimnjak“, upozorava naš sagovornik.

On podsjeća da se ugalj iz Bukove Kose zbog svog sastava konstantno samozapaljivao na otvorenim deponijama.

„Stanovnici oko Bukove Kose godinama su se gušili u toksičnom dimu i smradu sumpora, a sada se ta ekološka bomba prebacuje na Ugljevik i regiju. Kada se taj sumpor i pepeo nađu u vazduhu, ljudi u toj cijeloj regiji će direktno udisati kisele kiše i otrove“, upozorava inženjer.

Kada je u pitanju zdravlje, on ističe da će najveći ceh platiti radnici koji će u pogonima raditi u nemogućim uslovima i biti stalno izloženi pojačanim toksičnim isparenjima i gasovima.

„Umjesto redovnog posla, radnici će svakodnevno čistiti polomljene mlinove i zagušene elektrofiltere, a kada se elektrana zbog havarija trajno onesposobi, hiljade radnika ostaće bez hljeba“, kategoričan je naš sagovornik.

On na kraju kaže da fiziku, hemiju i projektne parametre pogona ne možete prevariti političkim ugovorima o nabavci.

„Pokušaj da se TE Ugljevik spasi loženjem uglja sa Bukove Kose je kao da u benzinski motor sipate lož-ulje pomiješano sa blatom i očekujete da auto ide. Neće ići, motor će eksplodirati, a oko njega će ostati samo otrovana zemlja i uništena budućnost radnika“, poručuje naš sagovornik.

RiTE Ugljevik od danas posluje bez kompletne uprave

RiTE Ugljevik od danas posluje bez kompletne uprave, jer je Nadzorni odbor prihvatio ostavke troje izvršnih direktora ovog preduzeća.

Nadzorni odbor danas je na dva mjeseca produžio mandat  v.d. direktora Žarka Novakovića i v.d. izvršnog direktora za Termoelektranu Željka Milanovića.

Istovremeno, zbog podnošenja neopozivih ostavki razriješeni su dužnosti v.d. izvršna direktorica za opšte i pravne poslove Danijela Lukić, v.d. izvršni direktor za finansije Milan Nikolić i za poslove Rudnika Nebojša Cvjetković.

V.d. direktora RiTE Ugljevik Žarko Novaković nije odgovarao na naše pozive i poruke, ali je navode našeg sagovornika potvrdilo još nekoliko bivših i sadašnjih zaposlenika RiTE Ugljevik koji su takođe insistirali na anonimnosti.

Podsjećamo, Republika Srpska je preko firme „Gas-Res“ isplatila ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu 240 miliona KM za njegovu firmu „Comsar Energy RS“ kako bi otkupila koncesiju za ležište „Ugljevik Istok 2“ i omogućila nesmetan rad RiTE Ugljevik, a sada domaćem tajkunu iz Teslića daje sto miliona evra za ugalj sumnjivog kvaliteta.

Capital

Nastavi čitati

Politika

REKORDNA KASA ZA BANJALUKU! Nacrt budžeta težak čak 300 miliona KM – Stanivuković okupio sve odbornike

U Gradskoj upravi Banjaluka održan je sastanak gradonačelnika Draška Stanivukovića i predstavnika svih odborničkih klubova.

“Ovo su bile konsultacije. Moja namjera je bila da pozovem sve odbornike i da ih pitam kako smatraju da trebamo raditi. Pričali smo o nacrtu i rebalansu budzeta”, rekao je Stanivuković.

Nacrt budžeta za 2027. godinu trebalo bi da iznosi oko 300 miliona KM, rekao je Stanivuković.

“Kolegijum ćemo održati krajem sljedeće sedmice. Nakon toga, sredinom novembra održaćemo sjednicu Skupštine sa 30 do 50 tačaka”, najavio je Stanivuković.

Gradonačelnik Banjaluke najavio je angažovanje konsultantske firme koja će izvršiti analizu poslovanja “Eko toplana”, kako bi se razmotrila mogućnost kupovine privatnog dijela kapitala.

Stanivuković kaže da će pored vraćanja oblasti gradskog grijanja u potpunu nadležnost grada, biti razgovora i o preuzimanju oblasti javnog prevoza.

“Te stvari su strateške, ne može preko noći. O njima će građani da se pitaju”, rekao je Stanivuković.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno