Connect with us

Svijet

OTPEČAĆENI SPISI O EPSTINU I “LOLITA EKSPRESU”: Na listi Klinton, Tramp, princ Endru…

Pominje se i Majkl Džekson i Dejvid Koperfild…

Na stotine strana otpečaćenih dokumenata iz sudske tužbe u vezi sa optuženim pedofilom-milijarderom Džefrijem Epstinom objavljeno je kasno sinoć po našem vremenu nakon što je sudija na Menhetnu odlučio da više nema potrebe da se ti spisi čuvaju u tajnosti.

Vjeruje se da se u dokumentima nalazi skoro 200 imena raznih osoba, među kojima su oni koji su ga optuživali, ali i njegovi prijatelji, biznismeni i najuticajniji političari, prenose američki mediji.

Mnoge od informacija iz sinoć otpečaćenih dokumenata objavljivane su i ranije na druge načine, na primjer kroz medijske intervjue, ali ovo je prvi put da su ti spisi pušteni u javnost kroz američki pravni sistem, javio je CNN.

“Klinton ih voli mlade”

Jedan otpečaćeni dokument iz maja 2016. godine sadrži detalje svjedočenja Džoane Sjoberg, koju je Epstajn regrutovao kada je imala 20 godina da mu bude maserka. Sjoberg je izjavila da je bila prisiljavana “da izvršava seksualne činove na Epstajnu”. Sjeberg je rekla advokatima 2016. godine da joj je Epstajn rekao da ih “Klinton voli mlade, misleći na djevojke”.

Drugi dokument pokazuje kako je Gislejn Maksvel, Epstinova saradnica koja je osuđena na 20 godina robije zbog seks trafikinga, potvrdila da je Bil Klinton ručao u Epstinovom privatnom mlaznjaku dok je letio širom svijeta, ali je demantovala da je Klinton ikad posjetio Epstajnovo karipsko ostrvce.

Maksvel je u izjavi iz 2016. godine upitana o njenim putovanjima sa Epstajnom i Bilom Klintonom, za koga se zna da ga Epstajn nekoliko puta posjećivao u Bijeloj kući, piše Dejli mejl.

“Optužbe da je Klinton ručavao na Epstajnovom ostrvu su 100 odsto lažne. Sigurna sam da je jeo u avionu”, rekla je Maksvel.

Klinton u “Lolita ekspresu”
Maksvel je takođe ispitivana o svojoj vezi sa Dagom Bendom, advokatom koji je pomogao Klintonu da povrati imidž poslije seks skandala sa Monikom Levinski. Bend je bio sa Klintonom tokom nekih od susreta sa Epstajnom i bio je na zloglasnom letu Epstajnovog privatnog mlaznjaka u Afriku 2002. godine.

Na slikama sa tog puta vidi se kako Klinton dobija masažu od Šante Dejvis, Epstajnove žrtve koja je radila kao stjuardesa u mlaznjaku koji je nazivan “Lolita ekspres”.

Upitana da li je ikad imala vezu sa Bendom, Maksvel je odgovorila:

“Govorimo o dobrovoljnim vezama odraslih ljudi, to je “off the record”.

Portparol Klintona potvrdio je još 2019. godine da je bivši predsjednik SAD letio Epstinovim privatnim mlaznjakom, ali da nije znao ništa o njegovim “užasnim zločinima”.

Klintonov portparol je juče ponovio taj stav iz 2019. godine i rekao CNN-u da je sada “prošlo skoro 20 godina otkako je predsjednik Klinton posljednji put imao kontakt s Epstinom”. Bil Klinton, inače, nije optužen ni za jedno krivično djelo u vezi sa Epstinom, koji se na kraju ubio u pritvoru.

Maksvel, koja trenutno služi 20 godina zatvora zbog trgovine ljudima, ispitivana je pod zakletvom o svojoj vezi sa pedofilom Džefrijem Epstajnom koji je 2019. nađen mrtav u svojoj ćeliji u saveznom zatvoru na Menhetnu, dok je čekao suđenje zbog optužbi za seksualnu trgovinu.

Dokumenti potiču iz tužbe iz 2015. godine koje se tiču Epstinove nekadašnje ljubavnice, Žislejn Maksvel, koja se tereti da je omogućila seksualno zlostavljanje Virdžinije Đufre. Đufre ih je takođe optužila da su je primorali da ima seksualni odnos sa princom Endruom, sinom pokojne kraljice Elizabete, i nekoliko drugih istaknutih muškaraca. Slučaj je riješen 2017. godine, ali Đufre – i mnogi drugi – dugo su insistirali da se spisi objave.

Sinoć je otpečaćena zbirka sudskih dokumenata od 946 stranica iz tog slučaja iz 2015. Sud u Njujorku je 3. januara objavio podatke o ovom slučaju, nakon što je istekao rok za žalbe oko 18.30 u srijedu uveče.

Četiri osobe će ostati anonimne do 22. januara
Podsjetimo, proces je trebalo da počne dan ranije, ali je nastao haos nakon što je jedna od žena koja je uključena u ovaj slučaj dobila rok od 30 dana da dokaže da će njen život biti u opasnosti ukoliko sud otkrije njen identitet. Ona i još tri osobe će zadržati anonimnost do 22. januara, ali će ostali na listi u narednim danima biti imenovani.

Ko je od svjetskih moćnika na spisku?
Očekuje se da će, osim princa Endrjua i Bila Klintona, i bivši američki predsjednik Donald Tramp mogao da se pominju u dokumentima u vezi sa Džefrijem Epstajnom. Prema “ABC Njuzu”, Bil Klinton je bio najprije označen kao “Džon Do 36” i pominje se u više od 50 redigovanih dokumenata.

Svi su negirali da su radili sa Epstajnom ili da su imali bilo kakvu umiješanost sa maloljetnicama, i niko nije optužen. Međutim, sva trojica se nalaze pod lupom nakon što su stari dnevnici iz zloglasnog mlaznjaka “boing 717”, nazvanim “Lolita ekspres” ponovo isplivali na površinu.

Virdžinija Đufre je tužila je britanskog princa Endrua u SAD zbog navodnog seksualnog napada kada je bila tinejdžerka. Ona tvrdi da ju je Epstajn podvodio i da je imala seksualne odnose sa vojvodom od Jorka u tri navrata kada je imala 17 godina.

Jedna od svjedokinja u ovom postupku spominje i Majkla Džeksona. Ona kaže da je on boravio u Epstajnovoj vili u Palm Biču te da je tu upoznala i čuvenog Dejvida Koperfilda.

Izvršio samoubistvo u zatvoru
Džefri Epstin, u trenutku smrti star 66 godina, nađen je 10. avgusta 2019. godine mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji, dok se kao razlog smrti navodi samoubistvo. Uhapšen je 6. jula iste godine, kada je optužen za trgovinu ljudima. Izjasnio se da nije kriv za optužbe.

Dvije nedjelje prije smrti nađen je “povrijeđen i u položaju fetusa” na podu svoje ćelije, sa povredama vrata, a sumnjalo se da je pokušao da izvrši samoubistvo. Kao rezultat toga, bio je pod dodatnim nadzorom.

Related Topics:

Svijet

Policija u Njemačkoj zaplijenila robota, SEKSUALNO NAPAO DJEVOJČICU

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je robot, kojim su upravljala dvojica mladića, navodno seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju djevojčicu u Kelnu.

Incident se dogodio u nedjelju, 11. oktobra, kasno uveče, ispred restorana brze hrane u ovom gradu na zapadu Njemačke.

Prema saopštenju policije, robot visok oko 120 centimetara prišao je djevojčici s leđa, dodirivao je po zadnjici i izvodio seksualno sugestivne pokrete.

Djevojčica se u tom trenutku nalazila u društvu dvije prijateljice, stare 17 i 18 godina.

Mladići snimali incident i prenosili ga uživo
Kako prenosi CNN, policija sumnja da su robotom upravljali njegov šesnaestogodišnji vlasnik i njegov devetnaestogodišnji prijatelj.

Njih dvojica su, prema navodima istražilaca, snimali događaj i prenosili ga uživo na društvenim mrežama.

Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja i pronašla osumnjičene mladiće.

Robot je zatečen u prtljažniku automobila, nakon čega je zaplijenjen kao dokaz.

Oduzeti su i mobilni telefoni osumnjičenih.

Da li je robot bio programiran za napad?
Istražioci sada pokušavaju da utvrde da li su pokreti robota bili unaprijed programirani ili su njime mladići neposredno upravljali tokom incidenta.

Na internetu se pojavio i video-snimak robota koji nosi bijeli prsluk, zlatni lanac i sunčane naočare.

Na snimku se vidi kako prilazi ženama na ulici i izvodi seksualno sugestivne pokrete.

Policija istražuje okolnosti incidenta i eventualnu krivičnu odgovornost osoba koje su upravljale uređajem.

Slučaj je otvorio pitanje odgovornosti za postupke robota kojima upravljaju ljudi, posebno kada se takvi uređaji koriste za uznemiravanje drugih osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Aktuelno