Connect with us

Svijet

Ova evropska zemlja ZABRANILA JE BURKE i stala u kraj DJEČIJIM BRAKOVIMA

Od 1. januara je u Švajcarskoj stupio na snagu zakon koji zabranjuje pokrivanje lica na javnim mjestima, poznat kao „zabrana burki“, a njegovo kršenje može biti kažnjeno novčanom kaznom do 1.000 švajcarskih franaka (1.064 evra).

Inicijativu protiv nošenja burke odobrilo je 51,2 odsto švajcarskih birača u martu 2021. godine, a izuzeci od zakona će uključivati pokrivanje lica iz razloga bezbjednosti, vremenskih ili zdravstvenih razloga, a bili bi dozvoljeni i na umjetničkim i zabavnim osnovama, kao i za reklamiranje, prenio je „Swissinfo“.

Od 1. januara stupila su na snagu i nova pravila koja švajcarski međunarodni zakon o nasljeđivanju više usklađuje sa Evropskom uredbom o sukcesiji.

Kada je u pitanju nasljeđe, često se pojavljuju sukobi nadležnosti između Švajcarske i ostatka Evrope, a novi zakon približava Švajcarsku Evropskoj uniji.

Od danas su u Švajcarskoj povećane i državne penzije, za 2,9 odsto, uz obrazloženje da je to potrebno kako bi išli u korak sa rastom cijena i kretanjima plata.

Shodno tome, minimalna državna penzija će porasti sa 1.225 na 1.260 švajcarskih franaka mjesečno, a maksimalna penzija sa 2.450 na 2.520 švajcarskih franaka.

Od 1. januara švajcarski zakoni će biti efikasniji i u borbi protiv dječjih brakova.

Brakovi u inostranstvu koji uključuju maloljetne osobe više se neće priznavati ako je bar jedan od supružnika u vrijeme sklapanja braka bio stanovnik Švajcarske.

Brakovi djece sada mogu biti poništeni na zahtjev vlasti ili pogođene strane do 25. rođendana te osobe, dok je ranije to bilo moguće samo dok ne napune 18 godina.

Promjena zakona ima za cilj da spriječi takozvane „brakove na odmoru“, odnosno dječije brakove koji se sklapaju kada porodice putuju u drugu zemlju u kojoj može biti određena niža starosna granica za brak.

Pored toga, brakovi se neće priznavati u Švajcarskoj osim ako oba supružnika nisu navršila 16 godina.

Svijet

Džouns IPAK NE DOLAZI U BiH, američkog ambasadora će poslati Tramp

Daglas Džouns, kojeg je u julu prošle godine za novog ambasadora u Bosni i Hercegovini predložio odlazeći predsjednik SAD-a Džo Bajden, ipak neće doći u Bosnu i Hercegovinu.

Nominacija koja je mjesecima nakon saslušanja u senatskom komitetu u septembru čekala glasanje na plenarnoj sjednici Senata “vraćena” je predsjedniku SAD-a.

Naime, prema pravilima Senata, sve nominacije koje ne budu potvrđene do početka rada novog saziva Senata se “vraćaju predsjedniku”, saopštio je Senat, prenosi N1.

“Nominacije koje nisu ni potvrđene ni odbačene tokom sjednice na kojoj su iznesene neće se postupati ni na jednoj narednoj sjednici, a da ih predsjednik ponovo ne uputi Senatu; i ako Senat odgodi ili uzme pauzu na više od trideset dana, sve nominacije koje su na čekanju i po kojima nije konačno postupljeno u vrijeme odlaganja ili pauze, sekretar će ih vratiti predsjedniku i neće se ponovo razmatrati osim ako ih predsjednik ponovo pošalje Senatu”, kaže pravilo XXXI tačka 6. Pravila Senata.

Ovakva proceduralna odluka znači da će nasljednika Majkla Marfija koji je u Bosni i Hercegovini na dužnosti američkog ambasadora od februara 2022. u Sarajevu naslijediti diplomata ili kandidat kojeg će u BiH poslati Donald Tramp.

Podsjetimo da je Trump već jednom imao priliku da pošalje ambasadora u Bosnu i Hercegovinu. Tokom njegova prvog mandata dužnost ambasadora od februara 2019. do februara 2022. obavljao je Erik Nelson.

Nelson je nedavno u intervjuu kazao da ne očekuje promjenu političke američke administracije prema BiH bez obzira iz koje administracije bude dolazio novi ambasador u Sarajevu.

Nastavi čitati

Svijet

REAGOVALA MOSKVA! “Godinama govorimo da Amerika naoružava Ukrajinu”

Rusija je postavila za cilj da demilitarizuje Ukrajinu tokom specijalne vojne operacije upravo zato što su SAD tajno usmjeravale oružje Kijevu prije 2022. godine, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Komentarišući izjavu američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da su SAD tajno isporučile mnogo oružja Ukrajini između septembra i decembra 2021. godine, Zaharova je istakla da Rusija o tome govori već dugi niz godina, prenosi Srna.

“O tome kako SAD i Velika Britanija isporučuju oružje u Ukrajinu, o beskrajnim NATO vježbama u Crnom moru uz narušavanje ruskih granica i opasno približavanje vojnih aviona zapadnih država civilnim avionima u vazdušnom prostoru naše zemlje”, napomenula je Zaharova.

Ona je istakla da je upravo zbog toga jedan od ciljeva specijalne vojne operacije demilitarizacija Ukrajine i osiguranje bezbjednosti zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

BLINKEN PRIZNAO! SAD poslale Kijevu veliku količinu naoružanja prije početka rata

SAD su u dva navrata prije početka rata u Ukrajini 2022, u septembru i decembru 2021, poslale Kijevu veliku količinu naoružanja kako bi obezbijedile da ta zemlja bude sposobna da se odbrani od predstojeće ruske invazije, izjavio je danas odlazeći državni sekretar SAD Entoni Blinken.

Blinken je u intervjuu za Njujork tajms rekao da su zvaničnici SAD shvatili da će se invazija Ukrajine dogoditi, zbog čega su htjeli da se uvjere da su saveznici i Ukrajina spremni, prenosi Tanjug.

”Uvjerili smo se da smo mnogo pre ruske agresije, počevši od septembra i ponovo decembra (2021), tiho poslali dosta oružja Ukrajini kako bismo bili sigurni da imaju pri ruci ono što im je potrebno da se brane, stvari kao što su (rakete) ‘Stingers’, ‘Javelins’, koje su bile ključne u sprečavanju Rusije da zauzme Kijev, da preokrene zemlju, izbriše je sa mape”, rekao je Blinken.

On je istakao da je nekoliko faktora uticalo na to koje oružje je poslato Kijevu, uključujući da li ukrajinski vojnici umiju da rukuju njime, da li umiju da ga održavaju, kao i da li je to oružje dio ”koherentnog plana”.

Nastavi čitati

Aktuelno