Nakon što je formiran aktuelni saziv Savjeta ministara BiH, činilo se da je BiH upalila sve motore za što brže približavanje EU, dok danas imamo sve – samo ne napredak.

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u januaru 2023. godine, izglasan je novi Savjet ministara, sa Borjanom Krišto na čelu, a mjeseci koji su uslijedili ulivali su veliki optimizam. Danas, dvije i po godine kasnije, imamo potpuno drugačiju političku klimu, koja je naš evropski put prekrila maglom.

“Kada je tek formirano Vijeće ministara, imali smo tu retoriku da, ako se već ne slažu oko ostalih stvari, po pitanju evropskog puta su manje-više sve političke stranke na istim političkim pozicijama i da BiH treba krenuti ka evropskim integracijama”, ocjenjuje Danijal Hadžović, novinar iz Sarajeva.

U jednom trenutku se, dodaje, zaista činilo da bi Savjet ministara BiH, nakon više godina zastoja i blokada, mogao konačno otvoriti ovaj proces i početi usvajati evropske zakone, te sprovoditi reforme. Međutim…

“Onda se po dobro poznatoj matrici u BiH desio sukob između političkih aktera u vezi sa nekim drugim pitanjima, što je sada kulminiralo presudom Miloradu Dodiku i odlukom Centralne izborne komisije (CIK). Zatim je zbog tih drugih pitanja fokus potpuno preusmjeren sa evropskih integracija, a počeli su se prepucavati o državnom uređenju, nadležnostima i tako dalje. A država tapka u mjestu”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.

I novinar iz Banjaluke Dejan Šajinović podsjeća da je na početku mandata vladao optimizam da će ovaj saziv biti drugačiji od prethodnih i da će sprovesti sve reforme na evropskom putu.

“Vidjeli smo više evropskih zvaničnika koji su dolazili u Sarajevo i hvalili vlasti za ono što su obećali da će sprovesti. Međutim, na kraju se pokazalo da se ništa značajno nije desilo. BiH iz ovog mandata izlazi nefunkcionalnija nego što je u njega ušla, a čak se ne zna ni ko je dio većine, a ko je u opoziciji”, ističe Šajinović.

Prema njegovim riječima, BiH je imala veliku šansu jer su se međunarodne okolnosti posložile na način da je u Briselu postojala iskrena želja da se pomogne evropskim integracijama zapadnog Balkana i BiH.

“Nažalost, mi tu šansu nismo iskoristili, i teško je da će se ovakva prilika ponovo otvoriti”, smatra Šajinović.

Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, podsjeća da je BiH u decembru 2022. dobila status kandidata.

“To je bilo priznanje staroj vlasti i novoj vjetar u leđa. I to je funkcionisalo ispočetka, do februara prošle godine, kada iz nekih razloga nisu postignuti dogovori ni o Sudu ni o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. U međuvremenu se politička klima promijenila, a odnosi među političkim partnerima se zakomplikovali, te time i naš evropski put. Koliko mogu vidjeti, ne očekuje niko ništa do novih izbora. Još mnogo je posla ostalo do ispunjavanja 14 prioriteta. Nažalost, to je naša realnost, korak naprijed, dva nazad”, ocijenio je Denis Hadžović za “Nezavisne novine”.

Pored političke klime u BiH, promijenila se, treba naglasiti, i klima među stanovništvom. Interesovanje građana za ulazak BiH u EU je nikad manje.

U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi sada glasalo 69,9 odsto građana BiH, pokazuje posljednje istraživanje, dok je ranijih godina taj procenat bio veći i dostizao je i 80,6 procenata.

Najnovije istraživanje je Direkcija za evropske integracije sprovela u junu 2025. godine, na uzorku od 1.200 ispitanika, koji je reprezentativan na nivou cijele BiH.

“U slučaju raspisivanja referenduma za ulazak BiH u Evropsku uniju bi glasalo 69,9 odsto građana BiH, odnosno sedam od 10 građana. Ulazak u Evropsku uniju bi podržalo 82,9 odsto ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 46,1 odsto, te u Brčko distriktu 71,3 odsto. U odnosu na prošlu godinu, procenat podrške ispitanika je manji za 1,3 odsto”, naveli su iz Direkcije za evropske integracije, pišu Nezavisne novine.

Kapija plantaže aronije u naselju Počulica kod Viteza otvorena je za besplatnu berbu. Vlasnik, Azrudin Đananović, desetak godina uzgajao je i prerađivao aroniju, no odlučio je odustati od komercijalnog plasmana.

Kako plodovi ne bi propali na grmovima – pozvao je građane građane da sebi uberu svježe i zdrave aronije, koje mogu ponijeti kući.

“Nije važno odakle su, samo neka narod dođe i bere. Nemam radnu snagu, niti sam zdravstveno u mogućnosti da sam berem. Riječ je o plantaži od četiri duluma”, rekao nam je Đananović.

Zbog drugih obaveza, kako dodaje, još nije odlučio šta će sa plantažom. Ove godine u nju nije ulagao, ali je aronija rodila.

“Još ima plodova, skoro niko nije brao, neće niko ni džaba. Vidio sam prije dva dana da je bilo nekoliko posjetilaca, uglavnom kapiju ostavljam otvorenu”, poručio je za Agroklub.ba

Iako je u najavi nova kampanja, koja ovaj put za cilj ima da pomogne privrednoj zajednici u Srpskoj, potrošači sumnjaju u njen efekat, jer ni prethodne društveno odgovorne inicijative nisu ispunile njihova očekivanja s obzirom na to da nisu osjetili značajnije uštede u kućnom budžetu.

Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, u saradnji sa privrednom zajednicom, već duže vrijeme realizuje kampanju “Društveno odgovorni”, u sklopu koje trgovački lanci na dobrovoljnoj osnovi nude određenu robu po nižim cijenama.

Trgovci su od sredine marta do kraja juna bili i dio kampanje “Nula odsto marže”, u kojoj je učestvovalo 16 domaćih proizvođača sa 34 proizvoda.

Kampanje ovakvog tipa imaju za cilj podsticanje trgovaca na veću odgovornost prema potrošačima i lokalnoj zajednici, kao i promociju kvalitetnih proizvoda, podizanje svijesti javnosti i jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje.

Međutim, kako ističe predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija optimizam potrošača bio je kratkog daha, jer se ubrzo pokazalo da nema značajnih ušteda pošto se na policama našao ograničen broj proizvoda po nižim cijenama.

“U posljednja tri mjeseca, u kojima smo radili analizu, nije bilo vidljivog efekta po kućni budžet. Nažalost, cijela priča stvorila je i dozu nepovjerenja prema pojedinim trgovačkim lancima, jer se relativno mali broj njih uključio u akciju”, naglasila je Šešlija.

Ona je dodala da po mišljenju potrošača, trgovci uz izuzetke, nisu zaslužili epitet društveno odgovornih, jer nije bilo realnog efekta niti po pitanju cijena, niti po pitanju odnosa prema zajednici.

“Pojedini trgovci nisu shvatili da smanjenjem marže mogu povećati obim prodaje, a samim tim i profit. Napravljena je i određena diskriminacija po lokalnim zajednicama, jer trgovci nisu svuda našli interes da učestvuju. Smatramo da broj onih koji su se priključili nije ni blizu dovoljan u odnosu na potrebe potrošača”, kaže Šešlija.

Navela je da je udruženje na tu temu nedavno razgovaralo sa predstavnicima resornog ministarstva, zbog čega su pojačane aktivnosti Kancelarije za zaštitu potrošača.

“Vjerujem da Ministarstvo čini određene napore, ali sve što zavisi od dobre volje trgovaca, kod nas teško prolazi. Ipak, izmjene propisa koje u jednu ruku idu u korist potrošača, poput obaveze da se sniženje cijene računa u odnosu na onu od prije 30 dana, predstavljaju korak naprijed, jer se do sada dešavalo da trgovci prvo podignu cijenu, a zatim je vrate na staro”, naglasila je Šešlija.

S druge strane koordinator marketing tima “Fortuna” marketa Željka Milinčić istakla je da je projekat “Društveno odgovorni”, u okviru kojeg su određeni proizvodi ponuđeni sa znatno smanjenom trgovačkom maržom, naišao na veoma pozitivne reakcije kupaca.

“Trenutno se na našim rafovima nalazi više desetina proizvoda sa smanjenom maržom, a svi su jasno obilježeni posebnim oznakama kako bi ih kupci lakše prepoznali i odabrali. U narednom periodu planiramo proširenje ove ponude i uključivanje novih artikala, jer nam je cilj da olakšamo svakodnevnu kupovinu našim potrošačima”, naglasila je ona.

Milinčićeva je dodala da su “Fortuna” marketi prepoznatljivi i po brojnim drugim akcijama.

“Iskustvo nam pokazuje da kupci cijene sve olakšice u kupovini, posebno one koje se odnose na cijene artikala, zbog čega najčešće prvo biraju proizvode koji su dio akcijskih ponuda”, kazala je Milinčićeva.

Zadovoljstvo reakcijom potrošača ističu i u kompaniji “Comp-Astor” iz Novog Grada, čiji direktor Rade Drača naglašava da su u okviru kampanje “Društveno odgovorni” svakodnevno brojni proizvodi sniženi.

“Prodaja tih artikala je osjetno veća, što znači da je akcija dala rezultate i da je ovo pozitivna priča, zbog čega ćemo i dalje biti dio ove kampanje”, poručio je Drača.

Ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić takođe ističe da su tokom društveno odgovornih kampanja sniženi proizvodi našli svoj put do kupaca.

“Uskoro će biti potpisan memorandum između Vlade RS i poslovne zajednice, u okviru kojeg će jedna od stavki biti i kampanja “Prijatelj domaće proizvodnje”. Ovo je samo jedan od koraka u narednom periodu, tokom kojeg ćemo intenzivnije raditi na promociji domaćih proizvoda”, rekao je Šulić

Denis Šulić istakao je da se kampanja “Naše je bolje” nastavlja dalje i da je nedavno plasiran i video koji se prikazuje na televiziji, direktno usmjeren ka stanovništvu.

Cilj ovog projekta je promocija kvalitetnih domaćih proizvoda, podizanje svijesti građana o važnosti kupovine domaćih proizvoda, unapređenje poslovanja domaćih preduzeća i podizanje nivoa njihove konkurentnosti u odnosu na strane proizvođače.