Connect with us

Društvo

OVO ĆE NAM POSTATI UOBIČAJENO! Pripremite se, oluje tek dolaze

Oluje, suše, grad veličine teniskih loptica – naviknite se i zaštite kola, jer ovo je naša nova realnost koja će trajati. Ana Vuković Vimić, profesorka Poljoprivrednog fakulteta, upozorava da su teški dani, kada je riječ o vremenu, tek pred nama.

Sjećate li se vi gdje ste bili za vrijeme superćelijske oluje koja je prošle godine pogodila Beograd? Dok je bježala sa bebom u kolicima da se skloni u obližnji ulaz sa ulice, profesorka Vimić je bila možda uplašena, ali ne i iznenađena.

– Mi koji se bavimo klimatskim promjenama, prosto smo očekivali da će biti takvih događaja. Superćelijske oluje su jedan ogroman oblak, užasno jak, koji se jako brzo kreće, hrani na svom putu energijom. Ovakve oluje nanose ogromnu štetu zbog jakih udara vjetra. Padovine čak i ne moraju da budu značajne, ali ti udari vjetra su izuzetno opasni. Živimo te promjene i znalo se to prije 100 godina da će se desiti, objašnjava profesorka.

I nije ova oluja prva koja je zadesila Srbiju. Bila je slična 2011, 2015. i sve su sve razornije.

Profesorka upozorava da ljudi moraju da shvate da je danas mnogo opasnije ostati na ulici kada se najavi oluja, nego kad smo bili mali: “Moramo da se sklanjamo i bježimo sa ulica kada dođe crveni alarm i kada dođe takvo vrijeme. Opasna je i smjena toplotnih talasa koji dostižu granice, u urbanim sredinama, rizične za zdravlje, čak i zdravog organizma. To su najveći problemi naših ljeta”.

Važno je da razvijamo sistem upozorenja i najave, da budu svi blagovremeno obaviješteni o promjenama i važno je da se prilagodimo, smatra Ana Vimić: “Znači da ne bude, danas za dva sata sklanjaj se s ulice, nego dva dana ranije najaviti da postoji vjerovatnoća da taj dan, popodne, nećete biti u prilici da obavite ono što ste htjeli pa da se bolje organizujete, da ne bude panično bježanje sa ulica”.

S druge strane, moraju da se prilagode i zakonodavstva, uključe lokalne samouprave u sprovođenje akcionih planova prilagođavanju klimatskim promjenama koji već postoje. Otpločavanje gradova, povećavanje zelenih površina, subvencije za jačanje i prilagođavanje infrastrukture mnogo toga je ispred nas i mora da se radi, da ne bismo sanirali posljedice, nego da bismo preventivno djelovali.

– Znači, nama sad sve ide ekstremnije vrijeme do sredine 21. vijeka. Nakon toga će se možda ublažiti porast, ako globalno se sprovedu akcije uređene Pariskim sporazumom, kaže profesorka Vimić za RTS i dodaje:

– Za nekoliko decenija, recimo 20 godina, ulazimo u jedan kritičan period, gdje ćete u urbanim sredinama imati situaciju da temperature unutar urbanog toplotnog ostrava mogu da dostignu vrijednosti koja je kritična za svaki ljudski organizam.

Svaki stepen porasta temperature je osjetan, jer se beton u gradu dodatno zagrijava i toplotu emituje u već zagrijan vazduh, pa profesorka Vimić vjeruje da će za dvadesetak godina život u gradu biti aktivniji noću:

– Prosto u toku dana, ako se ovako nastavi, nećemo moći normalno da funkcionišemo. Ne možete sačekati semafor ljeti po tim vrućinama. Treba stajati na suncu beskonačno i čekati da se promijeni u zeleno. To je stvarno na određenim lokacijama već katastrofa. Izvjesno je i uvođenje dvokratnog radnog vremena, prilagođavanje i zaštita svih terenskih radnika uslovima rada.

Šta možemo da uradimo?

Postoji nešto što se zove – klimatske parnice. To su tužbe koje grupe građana pokreću protiv svoje države, da nije dovoljno ambiciozna u svojim ciljevima dekarbonizacije ili čak tuže velike kompanije, koje su najveći emiteri u svijetu, da su prouzrokovale promjene koje su njima ugrozile život.

– U Švajcarskoj skoro su dobili parnicu da im je ugrožen život, jer se njihova država ne zalaže dovoljno da ublaži klimatske promjene. Sad mladi po svijetu tuže masovno ne samo svoju državu, nego i kompanije i dobijaju velike odštete.

– Imate i primjer farmera iz Perua, koji živi pored glacijalnog jezera. Glacijalno jezero nastaje otapanjem lednika, glečera i došlo je do ubrzanog topljenja lednika, što znači da njima nivo jezera raste i krene da im plavi i nanosi im štete i predviđa se da će još rasti i nanositi još veće štete. Oni su tužili njemačku kompaniju koja je najveći proizvođač energije u Njemačkoj i koja doprinosi sa 0,45% globalnim emisijama efektu staklene bašte. Advokati su dokazali da oni doprinose sa 0,45%, izračunali štetu i rekli okej, ovi moraju da plate 0,45% te štete. I onda su ovi dobili 20.000 evra.

Profesorka dodaje da je ovo veliki presedan, da pojedinačni iznos nije veliki, ali da bi u zbiru mnogo sličnih pojedinačnih i te kako moglo da utiče na rad velikih zagađivača.

– To je alat u rukama običnog čovjeka, da se udruže i da krenu aktivno, i ja vjerujem da ima i advokatskih kuća koje imaju interes to da rade. Uzmu procenat od presude, pa pojedince ne koštaju ni procesi, ističe profesorka, za RTS.

Profesorka Vimić vjeruje da će u bliskoj budućnosti život biti daleko prijatniji na planinama višim od 700 metara nadmorske visine. Upozorava da su promjene tu, da će biti sve neprijatnije živjeti u gradovima i da svi moramo da se angažujemo da našoj djeci olakšamo život i opstanak.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Moguća je lokalna, slabija kiša

U Bosni i Hercegovini  se očekuje pretežno oblačno vrijeme, uz povremenu kišu koja će biti najizglednija na području Hercegovine i istoku Bosne.

U većem dijelu Bosne moguća je lokalna, slabija kiša, dok će u pojedinim krajevima tokom dana biti i kraćih sunčanih perioda.

Vjetar će puhati slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera, bez značajnijih promjena u jačini.

Jutarnje temperature zraka kretat će se između 3 i 7 stepeni Celzijusa, dok će na jugu zemlje biti osjetno toplije, od 9 do 13 stepeni.

Najviša dnevna temperatura očekuje se između 10 i 16°C, a na jugu zemlje i do 19°C.

Oblačno i svježe vrijeme obilježit će kraj radne sedmice, pa se građanima preporučuje slojevito odijevanje i oprez u saobraćaju zbog moguće mokre kolovozne podloge.

Nastavi čitati

Društvo

MNOGO VIŠE OD OBIČAJA: Postoji loše vjerovanje za one koji odbiju da kumuju

Kumstvo je u srpskoj tradiciji mnogo više od običaja. To je duhovno srodstvo, veza koja se ne raskida ni vremenom ni udaljenošću. Kum nije samo svjedok na vjenčanju ili osoba koja drži dijete na krštenju – on postaje dio porodice, duhovni stub i svjedok jednog zavjeta pred Bogom.

Kod nas se često kaže da “kum nije dugme” – i to nije bez razloga. Kumstvo se ne bira olako. Ono podrazumijeva poverjenje, poštovanje i trajnu odgovornost. Zato se kroz vijekove vjerovalo da kum predstavlja nešto sveto, neraskidivo, gotovo mitsko.

Kum je onaj koji stoji uz vas kad ste najslabiji – kad ulazite u brak, kad krštavate dijete, kad se zadužujete pred Bogom da ćete čuvati vjeru i porodicu. I zato, za Srbe, kum je više od prijatelja, on je duhovni svjedok vašeg života.

Ali šta ako odbijete da budete kum? Stara narodna vjerovanja kažu, to nije bez posljedica.

Jedno od njih tvrdi da onaj ko odbije da kumuje na vjenčanju, u životu nikada neće pronaći svoju srodnu dušu. Navodno, takvu osobu prati nesreća u ljubavi i usamljenost, jer je odbila da pred Bogom i ljudima posvjedoči o ljubavi dvoje ljudi.

Još mračnije je ono koje se odnosi na kumstvo pri krštenju, vjeruje se da onaj ko odbije da krsti dijete nikada neće imati „poroda“, jer nije bio spreman da preuzme duhovnu obavezu i zaštiti nečiji novi život.

Verski analitičar Živica Tucić objašnjava da se kum pri krštenju zaklinje pred Bogom da će brinuti o djetetu, kao o svom.

– To je moralna odgovornost kuma, da, ako se roditeljima nešto desi, preuzme brigu o djetetu. Po hrišćanskom pravilu, on postaje staratelj tog djeteta, navodi Tucić, uz napomenu da se po zakonu starateljstvo ipak povjerava bližim rođacima.

Arhimandrit Nikitović je rekao da kumstvo nije stvar luksuza, nego časti.

– Danas ljudi prvo razmišljaju imaju li novca da budu kumovi, a ne razumiju da se ta uloga ne mjeri materijalno. Dešava se da kum bude biran po imovini, što je potpuno pogrešno. Kum se bira srcem, ne novčanikom, objašnjava on.

Kumstvo kao zavjet, ne formalnost

Prava vrijednost kumstva nije u poklonima, nego u prisustvu, brizi i lojalnosti. To je zavjet između ljudi i Boga, veza koja naddživljava sve.

Zato, ako vas neko odabere da mu budete kum – prihvatite to s ponosom. To nije samo uloga, to je čast. Kumstvo je simbol vjere, povjerenja i duhovne bliskosti, a onaj ko ga nosi časno, nosi blagoslov.

Jer, kako narod kaže: kumstvo ne zastarijeva, a kum se ne odbija.

Nastavi čitati

Društvo

Basara “BRUTALAN NAPAD NA DJEČAKA JE OGLEDALO DRUŠTVA”! Ćutanje nije rješenje – to je saučesništvo!

Brutalan napad na dječaka nije samo vijest – to je ogledalo našeg društva. Bolno je gledati da dijete od 16 godina leži nepomično na ulici, a da se sve svede na još jedan snimak i prolaznu reakciju.

Poručila je ovo Adriana Basara, predsjednik Savjeta za porodicu, omladinu i socio-demografsku politiku PDP ističući da ovaj tragičan događaj mora biti alarm za sve institucije i građane.

– Kao majka, kao neko ko radi s porodicama, i kao neko ko vjeruje u Banjaluku koja ima dušu – ne mogu to prihvatiti. Ovo nije izolovan slučaj, već upozorenje da moramo ozbiljno preispitati sistem koji bi trebalo da štiti najosjetljivije. Svako dijete ima pravo na bezbjednost, a svaki odrasli – obavezu da ga zaštiti – poručila je Basara.

Ona naglašava da institucije moraju reagovati brže i odlučnije, ali i da se promjena ne može očekivati bez lične odgovornosti svakog pojedinca.

– Moramo biti hrabriji kao ljudi, odgovorniji kao institucije i glasniji kao društvo. Ćutanje nije rješenje – ono je saučesništvo. Ako pristanemo da nasilje postane svakodnevica, onda smo izgubili sve ono što nas čini ljudima. Zato moramo govoriti, reagovati i štititi jedni druge – jer svaki put kad spasimo jedno dijete, spasili smo bar dvije porodice, njegovu sadašnju i onu koju će u budućnosti osnovati. Spašena porodica je spašeno društvo – zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Aktuelno