Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će i Kijev i Moskva morati da pristanu na teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat u Ukrajini.

Tramp će se sutra sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci u američkoj vazduhoplovoj bazi Elmendorf-Ričardson u gradu Enkoridžu.

Na ovom američko-ruskom samitu Tramp i Putin treba da raspravljaju o mogućnostima okončanja rata u Ukrajini.

Prema aktuelnim mapama bojišta, Rusija drži oko 114.500 kvadratnih kilometara, odnosno oko 19 odsto ukrajinske teritorije, uključujući Krim i veći dio istoka i jugoistoka zemlje. Ukrajina ne kontroliše nijedan međunarodno priznati dio teritorije Rusije.

Moskva tvrdi da su Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, oblasti koje je poslije raspada SSSR-a priznavala kao dio Ukrajine, sada sastavni dio Ruske Federacije.

Kijev poručuje da nikada to neće priznati, a većina zemalja i dalje priznaje ukrajinske granice iz 1991. godine.

Ruske snage zauzele su Krim 2014. godine, a nakon spornog referenduma Moskva ga je anektirala. Površina poluostrva iznosi oko 27.000 kvadratnih kilometara.

Rusija tvrdi da je Krim njen zakoniti dio, dok Ukrajina insistira da je riječ o njenoj teritoriji. Mnogi ukrajinski zvaničnici neslužbeno priznaju da bi povratak Krima silom bio izuzetno težak.

Krim je postao dio Ruskog Carstva u 18. vijeku, a baza Crnomorske flote u Sevastopolju osnovana je ubrzo potom. Od 1921. bio je dio Ruske SFSR, sve dok ga 1954. tadašnji lider KPSS Nikita Hruščov nije prenio Ukrajinskoj SSR.

Donbas
Rusija kontroliše oko 46.570 kvadratnih kilometara, odnosno 88 odsto regiona Donbasa – cijelu Lugansku oblast i oko tri četvrtine Donjecke oblasti.

Preostalih oko 6.600 kvadratnih kilometara je pod ukrajinskom kontrolom, ali ruske snage nastavljaju ofanzivu prema preostalim većim gradovima u Donjeckoj oblasti.

Proruski separatisti u Donjecku i Lugansku proglasili su “narodne republike” 2014. godine, a Putin ih je priznao kao nezavisne države u februaru 2022, samo nekoliko dana prije početka rata.

Zaporožje i Herson
Ruske snage drže oko 74 odsto Zaporoške i Hersonske oblasti – približno 41.176 kvadratnih kilometara. Ukrajina kontroliše oko 14.500 kvadratnih kilometara ovih regiona.

Putin je 2024. izjavio da bi pristao na mir ako bi se Ukrajina povukla iz svih oblasti koje Rusija potražuje, a ne drži u potpunosti (oko 21.000 kvadratnih kilometara) i odrekla se namjere da pristupi NATO-u.

Prema izveštajima Reutersa, Putin je spreman da razgovara o prekidu vatre sa Trampom, ali odbija veće teritorijalne ustupke i traži da Kijev napusti planove za članstvo u Alijansi.

Njegovi uslovi uključuju pravno obavezujuće garancije da se NATO neće širiti na istok, neutralni status Ukrajine, ograničenje njenog naoružanja, zaštitu ruskog govornog stanovništva i priznanje ruskih teritorijalnih dobitaka.

Harkov, Sumi i Dnjepropetrovska oblast
Rusija drži i manje dijelove Harkovske, Sumske, Nikolajevske i Dnjepropetrovske oblasti.

U Harkovskoj i Sumskoj oblasti pod njenom je kontrolom oko 400 kvadratnih kilometara, dok u Dnjepropetrovskoj ima samo mali granični pojas. Moskva tvrdi da u Sumskoj oblasti formira “bezbjednosnu zonu” radi zaštite svoje Kurske oblasti od ukrajinskih napada.

Pravni status i međunarodne reakcije
Rusija smatra da su Republika Krim, Sevastopolj, Luganska i Donjecka Narodna Republika, te oblasti Zaporožje i Herson – sastavni subjekti Ruske Federacije. Ukrajina ih smatra okupiranim dijelom svoje teritorije, prenosi Nova.

Većina država ne priznaje ove oblasti kao dio Rusije, iako su Krim priznale Sirija, Sjeverna Koreja i Nikaragva. Generalna skupština UN-a proglasila je aneksiju Krima 2014. godine nezakonitom i potvrdila da poluostrvo pripada Ukrajini.

Nezavisne novine

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit od 500 miliona evra ukrajinskoj državnoj gasnoj kompaniji Naftogaz za hitne nabavke gasa kako bi se obezbijedile zalihe pred zimsku sezonu.

EBRD navodi da je ovo najveći pojedinačni kredit koji je banka odobrila Ukrajini od početka rata 2022. godine.

Kredit ima revolving strukturu, a osiguran je garancijom Evropske unije koja pokriva 90 odsto iznosa, u okviru investicionog plana za obnovu Ukrajine.

Naftogaz se obavezao da će gas nabavljati putem konkurentnih ugovora od unaprijed određenih evropskih dobavljača, u skladu sa standardima Evropske federacije trgovaca energijom (EFET).

Ukupna podrška EBRD ukrajinskom Naftogazu od početka rata sada iznosi 1.6 milijardi evra, uključujući 1.27 milijardi u kreditima i 330 miliona evra u grantovima koje je obezbijedila Norveška.

Prema saopštenju na veb stranici banke, transakcija će takođe podržati reforme usmjerene na integraciju ukrajinskog i evropskog gasnog tržišta.

EBRD je najveći institucionalni investitor u Ukrajini i od početka rata je tamo uložila više od osam milijardi evra. Njenih pet investicionih prioriteta u Ukrajini su podrška energetskoj bezbjednosti, vitalnoj infrastrukturi, bezbjednosti hrane, trgovini i privatnom sektoru, prenosi Tanjug.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas za Foks njuz radio da misli da predsjednik Rusije Vladimir Putin želi da “završi posao” na sutrašnjem samitu na Aljasci.

Upitan da li su njegove prijetnje sankcijama mogle da utiču na Putinovu odluku da pristane na sastanak, Tramp je rekao da “sve ima uticaja” i dodao da su sekundarne carine prema Indiji “u suštini sprečile njihovu kupovinu nafte iz Rusije”, prenosi “Gardijan”.

– Naravno, kada izgubite svog drugog najvećeg kupca, a vjerovatno ćete izgubiti i svog najvećeg kupca, mislim da to vjerovatno ima ulogu – istakao je Tramp.

Na pitanje da li je spreman da Rusiji ponudi “ekonomske podsticaje” da prekine rat u Ukrajini, on je odbio da odgovori, objašnjavajući da ne bi hteo da pokaže “svoje karte javno”.

On je više puta rekao da Rusija ima ogroman potencijal u nafti i gasu, što je veoma profitabilan posao.

Tramp je naglasio da ga, međutim, prvenstveno zanima trenutni mirovni sporazum i da bi, ako bude napretka na sastanku sa Putinom, odmah pozvao predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da dođe tamo gde će se oni sastati.

– Imamo ideju o tri različite lokacije… uključujući mogućnost, jer bi to bilo daleko najlakše, da ostanemo na Aljasci. Ako bude loš sastanak, neću nikoga da zovem. Idem kući. Ali, ako bude dobar sastanak, pozvaću predsjednika Zelenskog i evropske lidere – rekao je Tramp.

Na pitanje da li misli da bi sastanak sa Putinom mogao da se završi neuspehom, Tramp je odgovorio da postoji 25 odsto šansi da se to dogodi.

– Postoji 25 odsto šansi da taj sastanak ne bude uspešan, a u tom slučaju ću se vratiti kući i učinićemo Ameriku ponovo velikom već za šest meseci – istakao je američki predsjednik.

Nagovestio je da bi, po tom scenariju, mogle da uslijede sakcije Rusiji.

Prema Trampovim riječima, glavni cilj sutrašnjeg samita je organizovanje još jednog sastanka – na kom bi učestvovao i Zelenski – kako bi se postigao sporazum, a to je uporedio sa “partijom šaha”.

Tramp je rekao da bi to uključilo razmenu teritorija i dogovor o granicama.

Na pitanje da li će održati zajedničku konferenciju za novinare sa Putinom, Tramp je kazao da će svakako održati konferenciju za novinare.

– Ne znam da li će biti zajednička. Čak nismo ni razgovarali o tome. Mislim da bi možda bilo lijepo da bude zajednička, a zatim odvojeno – rekao je predsjednik SAD i dodao da će održati konferenciju za novinare u svakom slučaju, čak i ako pregovori propadnu.

Samit predsjednika SAD Donalda Trampa i predsjednika Rusije Vladimira Putina biće održan sutra u Enkoridžu na Aljasci u 11.30 po lokalnom vremenu.

Tanjug