Kada govorimo o najbogatijim ljudima u nekom društvu, većina ljudi prvo pomisli na luksuzne stvari – vile, jahte, vozne parkove…

Na njima je velika odgovornost jer od njihovih poteza zavise sudbine hiljada radnika i njihovih porodica, prenosi portal Slobodna Bosna.

Svima im je zajedničko da imaju veliku strast ka poslu – bez čega bi bilo nemoguće stvoriti i održati ovakve poslovne imperije, naročito u neizvijesnim uslovima kakvi vladaju u Bosni i Hercegovini.

BiznisInfo.ba je izdvojio one najuspješnije od njih koji su stvorili najveće kompanije, zapošljavaju najveći broj radnika i uplaćuju najviše novca u budžete.

Listu su pravili na osnovu ranijih poslovnih rezultata njihovih kompanija (jer precizni rezultati za 2024. još nisu poznati), njihovih aktivnosti u tekućoj godini te vlastitih procjena.

U obzir su uzimali ne samo trenutne finansijske pokazatelje, već i perspektive njihovih kompanija za naredni period.

Naravno, to ne znači da se još neki privrednici nisu mogli naći na ovoj listi, kao ni da raspored uvrštenih nije mogao biti drugačiji.

No, sve u svemu, vjerujemo da ova lista daje dobru sliku trenutnog stanja bh. privrede, odnosno da pokazuje koji tipovi biznisa su u fokusu i u kojim sektorima imamo najbolje rezultate.

Senad Džambić

Bingo je i ove godine bez premca bio najuspješnija domaća kompanija. Nastavili su jačanje u sektoru maloprodaje te nastavili širenje svog lanca benzinskih pumpi Bingo Petrol.

Dobro je poznata činjenica da Bingo ulaže i u pogone u raznim proizvodnim oblastima privrede, a snažno je zagazio i u oblast nekretnina i stanogradnje.

Parola vlasnika Binga je, zapravo, da većinu dobiti reinvestira u privredu, pa ni ova godina nije bila izuzetak.

Osim toga, kompanija posljednjih godina sve više sredstva ulaže u poboljšanje položaja radnika. I ove godine su svi radnici Binga dobili po dodatnih 1.000 KM pred Novu godinu.

Porodica Hastor 

ASA i Prevent su dvije grupacije koje spadaju u vodeće poslovne imperije u BiH već decenijama. U posljednje vrijeme naročito veliki iskoraci se prave u finansijskom sektoru. ASA banka je postala treća po veličini banka u BiH, ASA Central osiguranje učvrstilo se kao lider sektora u BiH.

Osim toga, počela je s radom i ASA Bolnica, prva privatna opšta bolnica u BiH, kao pionirski projekat ove vrste u našoj zemlji koji već sada bilježi odlične rezultate.

Petar Ćorluka

Kompanija Violeta prije dva mjeseca je otvorila veliku tvornicu kartonske ambalaže. U toku je realizacija još jedne velike investicije – shopping centra i hotela u Grudama.

Sve ovo se dešava nakon što je prošlu godinu obilježio veliki povratak na tržište domaćeg brenda Lasta Čapljina, koji je preporođen nakon što je propalu tvornicu preuzela upravo Violeta. Lastine štrudle i keksi ponovo su postali omiljeni slatkiš mnogih građana u BiH i šire.

Osim toga, Violeta bilježi sve bolje rezultate u i svojoj osnovnoj djelatnosti – prodaji papira za upotrebu u domaćinstvu i raznih sredstava za čišćenje i higijenu. Uz sve to, Ćorluka je vlasnik nekoliko hotela na hrvatskoj obali.

Izudin Ahmetlić

Hifa Oil nastavila je s ekspanzijom u raznim smjerovima. Kompanija kroz investicije razvija snažno energetsko čvorište u Bosni i Hercegovini. Osim toga je snabdjevač avio-kompanija koje lete iz Bosne i Hercegovine. Također, prepoznali su trenutak i postali ključni igrač za projektovanje, prodaju i ugradnju solarnih panela.

Osim u energetskom sektoru, kompanija posluje i u oblasti metalurgije, a snažno je ušla i u sektor namještaja kroz firmu Nostro. Kompanije u okviru ove grupacije ostvaruju godišnji promet od preko 1,2 milijarde KM.

Porodica Risović

Vlasnici su kompanije Tropic maloprodaja koja je i dalje lider na maloprodajnom tržištu Republike Srpske, uprkos sve snažnijoj i agresivnijoj konkurenciji.

Tropic ima mrežu prodajnih objekata Tropic i mojMarket širom BiH, a u okviru grupacije posluje i firma Crvena jabuka marketi koja se širi na prostoru Federacije BiH.

Mirko Risović je utemeljitet ove poslovne imperije, kojom danas uglavnom upravljaju njegova djeca.

Rusmir Hrvić

Porodica Hrvić iz Tešnja upravlja AS Holdingom, jednom od najvećih poslovnih grupacija u BiH i regionu.

U njihovom vlasništvu je veliki broj domaćih kompanija, kao što su Klas, Sprind, Vipak, Solana Tuzla, Zenička industrija mlijeka, Oaza, AC Food koji je nastao na temeljima dijela Agrokomerca, Svjetlostkomerc, a imaju znatne udjele u Bosnalijeku i Sarajevo-osiguranju.

Za razliku od nekih koji su kupovali kompanije da bi ih uništavali i izvlačili imovinu, Hrvići su sve firme koje su preuzimali dodatno razvijali.

Nedavno je objavljena zamimljiva računica po kojoj, da je Rusmir Hrvić otišao u Njemačku – BiH bi samo kroz poreze i doprinose izgubila više od 100 milona KM.

Milenko Bašić

Vlasnik je kompanije Lager iz Posušja, jedne od najvećih domaćih kompanija. Grupacija Lager niz godina je regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina kao što su Caterpillar, Hyundai, Terex i Tesab.

Posljednjih godina realizuju velike energetske projekte. Firma je investirala i izgradila najveću vjetroelektranu u to vrijeme u Hrvatskoj – VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina. Vlasnici su rudnika uglja na području Sanskog Mosta u BiH.

Ljetos je objavljeno da je Lager postao većinski vlasnik i preuzeo projekt vjetroparka Snaga Istoka u Srbiji ukupne snage 300 MW, procijenjene investicijske vrijednosti preko 360 miliona eura. To je trenutno najveći projekt vjetroelektrana u regiji.

Lager je u prošloj godini kupio dvije kompanije koje imaju projekte solara u Bosanskom Petrovcu u BiH ukupne snage 150 MW, i to od njemačke kompanije Promondis vlasnika Bertholda Brentrupa i AT Solar od Aleksandra Aćimovca.

Hajrudin Ahmetlić

Hajrudin Ahmetlić je vlasnik firme Hifa Petrol. Iako su on i Izudin Ahmetlić braća, ovdje ih navodimo posebno jer oni upravljaju odvojenim, često konkurentskim kompanijama.

Hifa Petrol je slične veličine kao i Hifa Oil, te također konstatno širi svoju maloprodajnu mrežu pumpi i ulaže ogromna sredstva u skladišne kapacitete, odnosno terminale.

Zajedičko za obje kompanije je da se šire izvan oblasti naftnih derivata, a zanimljivo je da obje ulažu u sektor proizvodnje namještaja.

No, ono što je novo jeste da je vlasnik Hifa Petrola ove godine ušao i na maloprodajno tržište otvaranjem prvog AMI marketa u Zenici, uz najavu da će se širiti i po drugim gradovima.

Hifa Petrol ima sjedište u Vogošći.

Mladen Milanović

Kada se govori o najbogatijim ljudima u Bosni i Hercegovini, onda se na tu listu svakako mora uvrstiti ime Mladen Milanović zvani Kaja. Njegove kompanije se bave čitavim nizom poslova.

Naime, posjeduje veliki broj kompanija, najveću banku u RS – Novu banku, te gradi stambeno-poslovne komplekse na najprestižnijim lokacijama u Banjaluci. Vlasnik je robne kuće Patrija u Prijedoru. Najpoznatiji je kao vlasnik firme “MG Mind”, koja se bavi trgovinom bijelom tehnikom te brojnim drugim djelatnostima.

Prije oko godinu MG Mind je preuzeo nedovršeni poslovni dio velikog sportsko-poslovnog kompleksa Stožice u Ljubljani. Nedovršeni kompleks je privatni dio projekta izgradnje centra čiji su centralni dijelovi najveća dvorana i stadion u državi.

Gordan Pavlović

Fočak Gordan Pavlović Goci ove godine je iskočio u prvi plan nakon što je preuzeo veliki broj domaćih kompanija i stvorio jednu od najvećih poslovnih imperija u BiH.

Naime, on je preuzeo najvećeg izvoznika iz BiH, firmu Alumina Zvornik, kao i kompaniju Boksit iz Milića te još nekoliko manjih kompanija. Zajedno s njegovom firmom Pavgord, ovo je sada pravo poslovno carstvo na istoku BiH.

Osim toga, Pavlović je stekao potraživanja tržnog centra Sara na Ilidži, što bi mogao biti put u preuzimanje samog centra.

Jakov i Stjepan Nakić

Vlasnici su Nameksa i firme Lukas TP Nakić. Nameks je vodeći maloprodajni lanac supermarketa koji djeluje na području Hercegovine. Preduzeće je osnovano 2007. godine u Širokom Brijegu. Firma posjeduje vlastitu proizvodnju kolača i pekarskih proizvoda „Nam-Pek“.

Nameks se konstantno širi odlično koristeći ekspanziju potrošnje u BiH. Prije nekoliko dana ogovorili su novi veliki prodajni objekat u Grudama.

Lukas TP Nakić jedan je od najvećih uvoznika i distributera u BiH za široki raspon namirnica i proizvoda za domaćinstvo od renomiranih evropskih i regionalnih proizvođača.

Porodica Jašarević

Vlasnici su kompanije Belamionix iz Brčkog. Riječ je o jednom od najvećih maloprodajnih lanaca u Bosni i Hercegovini koji se agresivno širi, uglavnom na prostoru srednje Bosne, Tuzlanskog i Zeničkog kantona.

Prije nekoliko dana otvorili su novi tržni centar u Matuzićima kod Tešnja, a grade ih još nekoliko, uključujući onaj u Vitezu i Zenici.

Svjetlan Stanić

Porodica Stanić iz Krešava jedan je od regionalnih lidera u regionu u proizvodnji pića. Imaju pogone u BiH i Hrvatskoj, a vlasnici su brenda Juicy,

I ove godine Stanić je nastavio s investicijama. U domaćoj javnosti je najviše odjeknula vijest koju je BiznisInfo.ba ljetos objavio, da je Stanić preuzeo oko polovine vlasništva u Bihaćkoj pivovari te krenuo u puno preuzimanje.

Osim toga, Stanić grupa ove godine je u Jastrebarskom u Hrvatskoj finalizirala investiciju vrijednu 12,8 miliona eura u nove proizvodne linije i modernizaciju tvornice Stanić Beverages, čime će se broj radnih mjesta povećati sa 60 na sto te znatno povećati proizvodnja bezalkoholnih pića.

Dragan Stanojlović

Dragan Stajnojlović je vlasnik velikog lanca prodavnica sportske opreme „Sport vision“ čiji se godišnji prihodi mjere stotinama miliona maraka. Osim toga, zajedno sa Milošem Ćurčićem je vlasnik firme „City Mall“ iz Bijeljine koja gradi velike šoping centre tipa retail park širom BiH.

Već su napravili takve centre u Brčkom i Zvorniku, a prije nekoliko sedmica otvorili i onaj u Doboju koji je jedan od najvećih u BiH i u koji je uloženo 60 miliona KM.

Tu se ne namjeravaju zaustaviti pa namjeravaju graditi sljedeći tržni centar u Istočnom Sarajevu.

Mario Čolak

Vlasnik je firme Feal iz Širokog Brijega. Kao vodeći proizvođač aluminijskih profila za građevinarstvo i industriju, firma na tržištu postoji već 20 godina.

Feal danas zapošljava preko 750 radnika uz godišnji proizvodni kapacitet od 70.000 tona i s kontinuranim rastom prihoda. Ovo je jedna od najvećih i najvažnijih proizvodnih kompanija u BiH.

Ljetos smo objavili da u Karlovcu u Hrvatskoj grade novi pogon u kojem otvaraju 100 novih radnih mjesta.

Investitor su i u sektoru proizvodnje električne energije.

Porodica Grbešić – Mepas

Uspješna poduzetnička porodica iz Bosne i Hercegovine u svom vlasništvu ima niz kompanija u Hrvatskoj koje se ubrajaju u lidere tamošnje industrije. Također su vlasnici luksuznog hotela u Mostaru uz najveći hercegovački šoping centar Mepas Mall.

Riječ je o porodici Grbešić iz Širokog Brijega koja stoji iza kompanije Mepas, a vlasnici su firmi Saponija, Brodomerkur i Koestlin u Hrvatskoj. Ove firme pod njihovom upravom posluju sve bolje. Također, preuzeli su poznati Hotel Park u Makarskoj.

Dušan Reljić

Reljić je vlasnik firme Fructa Trade iz Dervente u okviru koje posluje jedan od najambicioznijih maloprodajnih lanaca – Kort.

Kort, kojeg neki nazivaju i “bosanski Lidl”, gradi svoje prepoznatljive maloprodajne objekte širom Bosne i Hercegovine. Većina ih je smještena na prostoru RS-a, ali se šire i u FBiH. Primjer radi, nedavno je otvoren Kortov objekat na ulazu u Mostar.

Osim toga, Reljić je kupio nekadašnjeg giganta Fabriku cijevi Unis, gdje je pokrenuo proizvodnju nakon što je uložio desetine miliona maraka.

Porodica Kožul

Vlasnici su firme TT kabeli iz Širokog Brijega koja je vodeći proizvođač niskonaponskih kabela u jugoistočnoj Evropi. Nakon proizvodnje prvih par metara kabela u ljeto 2008. godine, sada opskrbljuju sve glavne veletrgovce i stručnjake za kablove u Evropi, Africi, Bliskom istoku a prodrli su na tržište Sjeverne Amerike.

Osnivač firme Josip Kožul preminuo je prije dvije godina a posao je naslijedila porodica. Iako se prihodi ove kompanije mjere stotinama miliona KM, stiče se utisak da prostora za rast itekako ima.

Renato Korać

Korać je vlasnik kladionioce Premier World Sport – najveće u Bosni i Hercegovini, Istovremeno, prema pisanju medija, ima poslovni udio u više sektora u BiH i Hrvatskoj. Mediji su pisali da je vlasnik jednog ugostiteljskog objekta u Čitluku, a u Hrvatskoj posjeduje nekretninske firme.

Ovog ljeta je objavljeno da ulazi i u energetski biznis jer je njegova kompanija Premier Energy d.o.o. Čitluk dobila koncesiju za izgradnju devet fotonaponskih elektrana. Nedavno je u javnosti izazvala pažnju njegova odluka da sve svoje radnike, njih oko 1.500, počasti sa 1.000  KM nagrade za godišnji odmor.

Porodica Leburić

Vlasnici su kompanije “Leburić komerc” iz Prnjavora u sklopu koje posluju “Fortuna marketi”. Osnovana je početkom devedesetih godina kao mali porodični posao, da bi postala jedna od vodećih prodajnih centara za veleprodaju i maloprodaju na tržištu BiH s godišnjim prihodima koji se mjere stotinama miliona maraka.

Osnivač firme Braco Leburić preminuo je u septembru ove godine a firmu su naslijedili njegovi sinovi.

Osim uvoza i distribucije stranih i regionalnih brendova, “Leburić komerc” se bavi i proizvodnjom i prodajom vlastitih robnih brendova, kao što su Apetito, Fortuna, Pasta Domestica, Marea i druge.

“Leburić komerc” stoji i iza projekta Bišće Park u Bihaću. Riječ je o najvećem retail parku u Krajini i jednom od najvećih u BiH koji je otvoren ove godine. Trenutno grade i neke nove objekte.

Prema zvaničnim podacima entitetskih zavoda za statistiku, privrede Republike Srpske i Federacije BiH imale su veoma lošu godinu i ogromne deficite.

Tako je, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, u 10 mjeseci ove godine deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni iznosio skoro dvije milijarde KM.

“U periodu januar – oktobar ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 10,27 milijardi KM, od čega se na izvoz odnosilo 4,17 milijardi KM, a na uvoz 6,1 milijarda KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – oktobar 2024. godine iznosio je 1,93 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 68,4 odsto”, piše u ovim podacima.

Dodaje se da je izvoz u periodu januar – oktobar 2024. godine smanjen za 4,3 odsto u odnosu na period januar – oktobar 2023. godine.

“Uvoz je u odnosu na januar – oktobar prošle godine povećan za 4,6 odsto”, piše u podacima.

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u 10 mjeseci ove godine uvoz je iznosio 16,79 milijardi KM, dok je izvoz u istom periodu bio 8,97 milijardi KM.

Kako piše u ovim podacima, to znači da je spoljnotrgovinski deficit Federacije BiH ove godine iznosio 7,82 milijarde KM.

“Federacija BiH je za oktobar ove godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od oko milijardu KM, što je za 124,41 milion KM ili 14,1 odsto više u odnosu na septembar 2024. godine, odnosno za 68,39 miliona KM ili 7,3 odsto više u odnosu na oktobar prethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 1,79 milijardi KM, što je za 153,59 miliona KM ili 9,4 odsto više u odnosu na septembar ove godine, odnosno za 73,37 miliona KM ili 4,3 odsto više u odnosu na oktobar prethodne godine. U periodu januar – oktobar 2024. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 2,26 odsto, a uvoz je prosječno rastao za 1,39 odsto. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 56,2 odsto, što je za 2,3 odsto više u odnosu na septembar 2024. kada je pokrivenost bila 53,9 odsto”, piše u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je ekonomska situacija u BiH loša te da je slaba utjeha biti “manje loš” u odnosu na “još gori” entitet u ekonomskom smislu.

“Situacija jeste i dalje povoljnija u Federaciji BiH zbog mnogo jače privrede, ali je sa druge strane ta jača privreda preopterećena suludo komplikovanom i preskupom administracijom gdje u Sarajevu, recimo, možete cijeli zid ispred lokalnih institucija pokriti tablama s nivoima vlasti: BiH – FBiH – kanton – grad – općina. A slično, samo s jednim nivoom manje, je u cijeloj Federaciji BiH. Ali kao što Federacija BiH ‘ne zna’ iskoristiti prednost jače privrede i racionalizacijom administrativnog ustrojstva osloboditi ogromna sredstva za ekonomski razvoj, tako Republika Srpska ‘ne zna’ iskoristiti puno jednostavnije i efikasnije administrativno ustrojstvo. I nakon godina neracionalnog trošenja, zanemarivanja ekonomije i prekomjernog zaduživanja, sada su oba entiteta u lošoj poziciji i praktično ne mogu da izađu iz ciklusa stalnih, sve većih zaduženja”, naglasio je Gavran.

Dodao je da je dugoročno to neodrživo uz rastući spoljnotrgovinski deficit.

“Federacija BiH barem ima još nekoliko velikih kompanija u javnom vlasništvu koje u slučaju dalje dubioze može prodati i tako pružiti agoniju za još koju godinu (mada se lošim upravljanjem “trudi” obezvrijediti ih) dok Republika Srpska praktično još jedino ima ‘Elektroprivredu’ za takve očajničke poteze. Rješenje, naravno, postoji, a podrazumijeva efikasno upravljanje na svim nivoima vlasti, idealno i reorganizaciju i ukidanje nepotrebnih nivoa i institucija, a sve to da vode stručni i sposobni kadrovi, koji će znati i osigurati pristup fondovima EU i privući ulaganja i potaknuti privredni rast i razvoj”, zaključio je Gavran.

Evropska centralna banka (ECB) opet razmišlja o smanjenju kamatnih stopa jer slab privredni rast smatra većom prijetnjom od inflacije.

Tako je u novembru poslovna aktivnost u evrozoni u oštrom padu, te se povećavaju izgledi da će ECB u decembru smanjiti kamatnu stopu za pola boda.

Kompozitni indeks menadžera nabave u evrozoni Hamburške komercijalne banke (HCOB) neočekivano je pao na desetomjesečni najniži nivo od 48,1 bod, potonuvši ispod granice od 50 bodova koja dijeli rast od smanjenja.

Kako piše “Financial Times”, analitičari nisu očekivali promjenu u odnosu na prošlomjesečno očitavanje od 50 bodova.

“Srednjoročno gledano, prognoze ne izgledaju obećavajuće, posebno s potencijalnim uticajem Trampove tarifne politike na evropski rast”, tvrdi Kristof Bušer, glavni direktor za ulaganja ABN AMRO Investment Solutions.

Dok je pad proizvodnje u evrozoni blago ubrzan u novembru, uslužni sektor takođe je otišao u crveno, pri čemu je aktivnost u sektoru pala na najniži nivo u 10 mjeseci.

“Proizvodni sektor evrozone tone sve dublje u recesiju, a sada sektor usluga počinje biti u teškoćama nakon dva mjeseca marginalnog rasta”, rekao je Sajrus de la Rubia, glavni ekonomista u Hamburškoj komercijalnoj banci, koja objavljuje indeks zajedno sa S&P Globalom.

Iz Evropske centralne banke su naveli da je slab rast sada veća prijetnja od visoke inflacije u 20 članica monetarne unije.

ECB naglašava da su financijska tržišta doživjela “ponovnu volatilnost” od objavljivanja prethodnog izvještaja u maju, ističući da su dalje fluktuacije “vjerovatnije nego inače” zbog nategnutih procjena i koncentracije rizika.

Šta ovo sve znači za Bosnu i Hercegovinu?
Znamo da se 70 odsto spoljnotrgovinske razmjene obavlja sa Evropskom unijom i da su zbog slabije potražnje iz EU domaći privrednici imali jako tešku godinu.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, naveo je prije nekoliko dana da su, nažalost, prognoze za privredu za 2025. godinu još gore nego što je postojeće stanje.

“Očekuje se da će izvoz dalje padati i da će kriza biti tokom cijele godine”, kazao je Ćorić.

Slično misli i Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, koji kaže da je ova godina za privredu bila jako teška.

“Imamo pad industrijske proizvodnje i taj trend je prisutan cijele godine, pad je i izvoza, nezaposlenost je povećana. Predviđamo da će i iduća godina biti izuzetno teška. Problem je ta dugoročna neizvjesnost koja je nastala zbog sukoba u Ukrajini i Izraelu, i dok se ti sukobi ne okončaju, teško možemo očekivati oporavak privrede. Zavisni smo od stanja na zapadnoevropskom tržištu i oko 70 naših proizvoda se plasira u najrazvijenije zapadne zemlje i čim je došlo do pada potražnje, to se kod nas odrazilo. Ukoliko ostane ovakva situacija, čeka nas još jedna teška godina za privredu”, naglasio je Račić za “Nezavisne novine”.

Ekonomista Admir Čavalić kazao je da je sasvim realno očekivati tešku godinu, jer nam se ne nudi neki optimizam po pitanju ekonomskih kretanja u EU, posebno u Njemačkoj, koja pored ekonomske, ima komplikovanu i političku situaciju.

“Prati se šta će se desiti u januaru naredne godine u smislu politike, da li će doći do konsolidacije političkih odnosa, što će dati pozitivne ili negativne signale za ekonomiju. Činjenica je da njemačka ekonomija ne uspijeva da izađe na ‘zelene grane’. To je poseban problem za bh. izvoznike, koji to već osjete i bojim se da bi 2025. godine moglo doći do kulminacije tih negativnih efekata, a 2026. godine nam dolazi CBAM kao novi izazov. Očekuje nas negativna ekonomska oluja za naredne dvije godine, samo po osnovu inostranih kretanja”, pojasnio je Čavalić.