Connect with us

Zdravlje

Ovo je pet najboljih navika u ishrani koje mogu produžiti vaš životni vijek

Kako starimo, dajemo sve od sebe da ostanemo u najboljoj mogućoj formi, fizičkoj pa i psihičkoj, kako bismo živjeli zdravije i duže.

Iako ne možemo kontrolisati sve što nam život nudi, itekako možemo kontrolisati šta jedemo, što je bitan faktor za dugovječnost.

Istraživanja sprovedena ove godine utvrdila su kako bi tzv. dijeta za dugovječnost bila izvrsna preventivna mjera za održavanje zdravlja u poodmakloj dobi, prenosi Eat This Not That.

Ona podrazumijeva pet navika u ishrani koje pomažu u dugovječnosti, a u nastavku saznajte i o kojim o njima je riječ.

Konzumirajte velike količine nerafiniranih ugljikohidrata

U meta-analizi višestrukih grupa od ukupno 432.179 sudionika, niska potrošnja ugljikohidrata sa manje od 40 posto energije i visoka potrošnja ugljikohidrata sa više od 70 posto energije povećali su rizik smrtnosti u usporedbi s umjerenim unosom ugljikohidrata.

Međutim, normokalorična dijeta za dugovječnost, koja energijom unesenom u vaše tijelo održava i vašu tjelesnu težinu, povezana je sa srednjim do visokim unosom ugljikohidrata.

Nerafinirani izvori su namirnice koje su minimalno prerađene u odnosu na svoje prirodno stanje. Ove namirnice možete dobiti iz cjelovitih žitarica kao što su pšenični kruh, smeđa riža i kvinoja.

Jedite proteine iz biljnih izvora

Istraživanje navodi da je rizik od smrtnosti bio za 18 posto veći kada su proteini ili masti životinjskog porijekla zamijenili ugljikohidrate. Međutim, rizik je bio oko 18 posto manji kada su ugljikohidrate zamijenili biljni proteini ili masti.

Dijeta dugovječnosti također podrazumijeva unos “dovoljne količine proteina” koji su uglavnom biljnog porijekla. Međutim, redovna konzumacija proteina iz hrane koja uključuje plodove mora, također radi na produžavanju vašeg životnog vijeka i poboljšanju zdravlja.

Ovakva vrsta ljudi pokazuje manji rizik za ukupnu smrtnost u usporedbi s onima koji jedu meso. Također, i veganska ishrana je povezana sa smanjenim rizikom od raka, hipertenzije i dijabetesa u usporedbi s ishranom mesojeda.

Masti biljnog porijekla za povećanje energije

Prema Klinici Cleveland, referentni unos masti (DRI) za odrasle je 20 do 35 posto ukupnih kalorija iz masti. Sugeriše se kako dijeta za dugovječnost uključuje potrošnju masti koja čini oko 30 posto energije uglavnom iz biljnih izvora i izvora koji promiču dugovječnost. Sjajni izvori biljne energije uključuju grah, orašaste plodove, chia sjemenke i sjemenke lana kao izvrsne izvore biljne potrošnje energije.

Studija je dokazala kako je mijenjanje modernog stila ishrane koji uglavnom sadrži velike količine prerađene hrane, crvenog mesa, mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti i hrane s visokim udjelom šećera – ishranom bogatom mahunarkama, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima s smanjenim unosom crvenog i prerađenog mesa, povezano sa duljim životnim vijekom.

Jedite u roku od 11 do 12 sati

Prema recenziji, studije koje su uključivale osobe sa pretilošću, metaboličkim sindromom ili dijabetesom tipa 2 obično bi imale koristi od 8-10 sati ishrane dnevno. To bi pomoglo u mršanju ili ispravilo postojeće metaboličko oštećenje.

Međutim, duža dnevna razdoblja gladovanja koja uključuju preskakanje doručka dosljedno su povezana s povećanom smrtnošću, koja je osobito visoka za kardiovaskularne bolesti. Zbog toga se preporučuje razdoblje ishrane s idealnim rasponom od 11 do 12 sati kako bi se ovakvo što izbjeglo.

Post

Kod osoba starijih od 65 godina, stručnjaci tvrde kako bi se dijeta za dugovjelnost trebala biti osmišljena tako da se izbjegne pothranjenost, kako bi se spriječila slabost i bolesti koje mogu biti posljedica smanjene koštane ili mišićne mase ili niskog broja krvnih stanica.

Postoji više dokaza kako post utiče na dugovječnost, a u idealnom slučaju, dijeta za dugovječnost uključivala bi 12 do 13-satno dnevno razdoblje posta, što se u mnogim studijama pokazalo sigurnim, izvedivim i učinkovitim.

Zdravlje

DRAMATIČNO U NJEMAČKOJ! Zbog majmunskih boginja zatvorena škola

Škola u blizini Kelna, u zapadnoj Njemačkoj, zatvorena je iz predostrožnosti nakon što je nova varijanta mpoks virusa otkrivena kod dvoje đaka.

Učenici škole za djecu sa posebnim potrebama u Rosrathu prelaze na onlajn nastavu do petka, saopštila je okružna administracija Rajniš-Bergiš distrikta, prenijela je agencija “DPA”.

Četiri člana jedne porodice koja živi u distriktu, uključujući dvoje djece, zaraženi su takozvanom “kladom 1b virusa majmunskih boginja”. Prema informacijama iz distrikta, porodica se nalazi u karantinu, a simptomi su za sada blagi.

Zdravstveni odsjek i školska uprava donijeli su ovu preventivnu mjeru nakon intenzivnih konsultacija sa njemačkim institutom za kontrolu bolesti, Robert Koh, i drugim specijalizovanim institucijama, zbog djece kojoj je potrebna posebna zaštita.

Školske prostorije ostaće zatvorene kako bi se sprečio blizak kontakt među učenicima i time dalja moguća transmisija mpoks virusa. Petak je posljednji nastavni dan prije božićnih praznika. Pretpostavlja se da je zaraza potekla od putovanja člana porodice u Afriku.

Za sada nisu otkrivene dodatne infekcije, izjavila je portparolka distrikta. Simptomi mpox virusa uključuju karakteristični osip na koži, a često su prisutni i opšti simptomi bolesti poput groznice, glavobolje i bolova u mišićima. Smrtni ishodi su rijetki.

Virus, ranije poznat kao majmunske boginje, nije mnogo zarazan.

“Za prenos mpoks virusa neophodan je blizak fizički kontakt”, navodi institut Robert Koh.

Virus se uglavnom prenosi kontaktom kože na kožu, poput seksualnog odnosa, zagrljaja, masaže ili ljubljenja. U avgustu, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je “vanrednu situaciju od međunarodnog značaja” zbog nove varijante virusa i povećanja broja slučajeva mpoksa u Africi.

Prirodni domaćini mpoks virusa su glodari iz Zapadne i Centralne Afrike. Patogeni su manje prilagođeni majmunima i ljudima.

Od ljeta 2023. godine, broj slučajeva se prijavljuje kontinuirano, ali na niskom nivou u jednocifrenim ili niskim dvocifrenim brojevima na mjesečnom nivou. Do sada u Njemačkoj nisu zabilježeni smrtni slučajevi, prenosi “Telegraf”.

Nastavi čitati

Zdravlje

Zašto je čokoladno mlijeko dobro za djecu? VJEROVALI ILI NE DIŽE IMUNITET

Čokoladno mlijeko je poslastica koju djeca obožavaju.

Ono nadopunjuje nutritivne nedostatke s kojima se mnogi suočavaju, pružajući odličnu opciju za izbirljive mališane ili one koji ne vole okus običnog mlijeka.

Ali, mnogi roditelji su zabrinuti; smiju li djeca piti čokoladno mlijeko zbog dodanog šećera koji sadrži?

Nutritivna vrijednost čokoladnog mlijeka
Malo čokoladno mlijeko od 0.2 litre, odnosno jedna porcija čokoladnog mlijeka, ima 150 kalorija, 8 grama proteina, 24 grama ugljikohidrata (10 grama dodanog šećera), kalcij, vitamin D i druge ključne nutrijente. Za usporedbu, obično mlijeko ima 105 kalorija i 12 grama ugljikohidrata bez dodanog šećera.

Čokoladno mlijeko obezbjeđuje niz važnih nutrijenata, a istraživanja pokazuju da je korisno za zdravlje. Studija iz 2021. godine, objavljena u časopisu Nutrition and Metabolism, pokazala je da dnevna konzumacija šalice mlijeka može smanjiti rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i osteoporoze, piše Parents, prenosi Index.

Mliječni proizvodi sadrže 18 od 22 esencijalna nutrijenta, uključujući kalcij, fosfor, magnezij i vitamin D, koji su ključni za zdravlje i metabolizam. Prehrambene smjernice ističu da mlijeko pomaže u nadoknadi nutrijenata poput kalcija, kalija i vitamina D, što čokoladno mlijeko čini zdravim izborom.

Glavni nutrijenti u čokoladnom mlijeku
Kalcij: Ključan za rast i čvrstoću kostiju, posebno tokom djetinjstva i adolescencije. Mliječni proizvodi sprečavaju bolesti kostiju i podržavaju mineralizaciju.

Vitamin D: Pomaže kalciju u jačanju kostiju. Mlijeko je jedan od rijetkih izvora vitamina D.

Proteini: Potiču rast i oporavak mišića, posebno kod aktivne djece.

Fosfor: Važan za čvrste kosti, zube i obnavljanje tkiva.

Kalij: Podržava rast, rad mišića i srčani ritam. Jedna šalica mlijeka ima oko 360 mg kalija.

Vitamin A: Pomaže rastu, razvoju i jačanju imunološkog sistema.

Smiju li mala djeca piti čokoladno mlijeko?
Da, mala djeca smiju piti čokoladno mlijeko. Mliječni proizvodi su glavni izvor tri od četiri ključna nutrijenta za zdravlje kod djece od dvije do 18 godina: kalcij, kalij i vitamin D.

Prema Američkoj akademiji za pedijatriju, djeca mlađa od dvije godine ne bi trebala piti čokoladno mlijeko jer mlijeko s okusom sadrži više šećera nego što se preporučuje za tu dob. Stručnjaci preporučuju obično mlijeko koje je bogato nutrijentima i ključnim vitaminima za razvoj djeteta.

Nastavi čitati

Zdravlje

VIRUSI HARAJU! Koliko je u Srpskoj oboljelih od respiratornih infekcija

U Republici Srpskoj su od 2. do 8. decembra prijavljena 553 oboljenja slična gripu, najviše u regijama Foče i Istočnog Sarajeva, a u bolnicama 84 slučaja teške akutne respiratorne infekcije, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo.

U Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske je 55 pacijenata oboljelih od teške akutne respiratorne infekcije, u bolnicama u Prijedoru devet, u Doboju osam, u Gradišci pet, u Foči jedan, Trebinju i Nevesinju po tri pacijenta.

Iz Instituta kažu da su najviše od teške akutne respiratorne infekcije obolijevale osobe u dobu od 30 do 64 godine i stariji od 65 godina.

Domovi zdravlja su u istom periodu prijavili 5.042 akutne respiratorne infekcije.

Kada je riječ o ovim i oboljenjima sličnim gripu, najveći broj oboljelih je u dobu od pet do 14 godina i od 30 do 64 godine, kažu u Institutu.

Nastavi čitati

Aktuelno