Connect with us

Zdravlje

Ovo je pet najboljih navika u ishrani koje mogu produžiti vaš životni vijek

Kako starimo, dajemo sve od sebe da ostanemo u najboljoj mogućoj formi, fizičkoj pa i psihičkoj, kako bismo živjeli zdravije i duže.

Iako ne možemo kontrolisati sve što nam život nudi, itekako možemo kontrolisati šta jedemo, što je bitan faktor za dugovječnost.

Istraživanja sprovedena ove godine utvrdila su kako bi tzv. dijeta za dugovječnost bila izvrsna preventivna mjera za održavanje zdravlja u poodmakloj dobi, prenosi Eat This Not That.

Ona podrazumijeva pet navika u ishrani koje pomažu u dugovječnosti, a u nastavku saznajte i o kojim o njima je riječ.

Konzumirajte velike količine nerafiniranih ugljikohidrata

U meta-analizi višestrukih grupa od ukupno 432.179 sudionika, niska potrošnja ugljikohidrata sa manje od 40 posto energije i visoka potrošnja ugljikohidrata sa više od 70 posto energije povećali su rizik smrtnosti u usporedbi s umjerenim unosom ugljikohidrata.

Međutim, normokalorična dijeta za dugovječnost, koja energijom unesenom u vaše tijelo održava i vašu tjelesnu težinu, povezana je sa srednjim do visokim unosom ugljikohidrata.

Nerafinirani izvori su namirnice koje su minimalno prerađene u odnosu na svoje prirodno stanje. Ove namirnice možete dobiti iz cjelovitih žitarica kao što su pšenični kruh, smeđa riža i kvinoja.

Jedite proteine iz biljnih izvora

Istraživanje navodi da je rizik od smrtnosti bio za 18 posto veći kada su proteini ili masti životinjskog porijekla zamijenili ugljikohidrate. Međutim, rizik je bio oko 18 posto manji kada su ugljikohidrate zamijenili biljni proteini ili masti.

Dijeta dugovječnosti također podrazumijeva unos “dovoljne količine proteina” koji su uglavnom biljnog porijekla. Međutim, redovna konzumacija proteina iz hrane koja uključuje plodove mora, također radi na produžavanju vašeg životnog vijeka i poboljšanju zdravlja.

Ovakva vrsta ljudi pokazuje manji rizik za ukupnu smrtnost u usporedbi s onima koji jedu meso. Također, i veganska ishrana je povezana sa smanjenim rizikom od raka, hipertenzije i dijabetesa u usporedbi s ishranom mesojeda.

Masti biljnog porijekla za povećanje energije

Prema Klinici Cleveland, referentni unos masti (DRI) za odrasle je 20 do 35 posto ukupnih kalorija iz masti. Sugeriše se kako dijeta za dugovječnost uključuje potrošnju masti koja čini oko 30 posto energije uglavnom iz biljnih izvora i izvora koji promiču dugovječnost. Sjajni izvori biljne energije uključuju grah, orašaste plodove, chia sjemenke i sjemenke lana kao izvrsne izvore biljne potrošnje energije.

Studija je dokazala kako je mijenjanje modernog stila ishrane koji uglavnom sadrži velike količine prerađene hrane, crvenog mesa, mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti i hrane s visokim udjelom šećera – ishranom bogatom mahunarkama, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima s smanjenim unosom crvenog i prerađenog mesa, povezano sa duljim životnim vijekom.

Jedite u roku od 11 do 12 sati

Prema recenziji, studije koje su uključivale osobe sa pretilošću, metaboličkim sindromom ili dijabetesom tipa 2 obično bi imale koristi od 8-10 sati ishrane dnevno. To bi pomoglo u mršanju ili ispravilo postojeće metaboličko oštećenje.

Međutim, duža dnevna razdoblja gladovanja koja uključuju preskakanje doručka dosljedno su povezana s povećanom smrtnošću, koja je osobito visoka za kardiovaskularne bolesti. Zbog toga se preporučuje razdoblje ishrane s idealnim rasponom od 11 do 12 sati kako bi se ovakvo što izbjeglo.

Post

Kod osoba starijih od 65 godina, stručnjaci tvrde kako bi se dijeta za dugovjelnost trebala biti osmišljena tako da se izbjegne pothranjenost, kako bi se spriječila slabost i bolesti koje mogu biti posljedica smanjene koštane ili mišićne mase ili niskog broja krvnih stanica.

Postoji više dokaza kako post utiče na dugovječnost, a u idealnom slučaju, dijeta za dugovječnost uključivala bi 12 do 13-satno dnevno razdoblje posta, što se u mnogim studijama pokazalo sigurnim, izvedivim i učinkovitim.

Related Topics:

Zdravlje

Naučnici otkrili najstresnije vrijeme u toku dana! KAKO DA GA SMANJITE?

Naučnici su otkrili koje je najstresnije vrijeme u toku dana!

Rano ustajanje, spremanje za posao ili djecu za školu može da bude prilično stresno, pogotovo svakog dana. To je potvrdila i nedavna britanska studija.

Istraživači su pitali hiljade odraslih kada se osjećaju najviše pod stresom tokom dana, pri čemu je više od polovina njih, tačnije 51 odsto ispitanika priznalo da su “često preopterećeni” od samog trenutka kada ustanu iz kreveta. Ali prosječno doba dana kada se većina ljudi osjećala pod stresom je 8:15 ujutro. Većina odraslih kaže da imaju potrebu da izgube 20 minuta i 28 sekundi na neočekivane situacije tokom tog vremena.

Međutim, istraživači iz agencije OnePoll za proučavanje javnog mnjenja otkrili su nekoliko rješenja. Ovo su savjeti koji će vam pomoći da smanjite stres u ranim jutarnjih časovima. Na prvom mjestu umjesto jutarnje žurbe i trčanja “ko muva bez glave”, mnogo je bolje da prethodne noći pripremite sve šta vam je potrebno. To uključuje odjeću i hranu za posao ili djeci za užinu.

“Kreiranje lakše i dosljedne jutarnje rutine, koje svi ukućani mogu da se pridržavaju, takođe pomaže jer vam pomaže da iskoristite mišićnu memoriju tokom onih dana kada se probudite posebno umorni”, savjetovali su istraživači.

Roditeljima preporučuju da ustanu najmanje 30 minuta prije nego što im djeca treba da se probude, da izdvoje malo slobodnog vremena da se pripreme za novi dan. Takođe, tehnologija u jutarnjim časovima samo će vas remeti. Nema potrebe za TV-om i telefonom, piše Dejli Mejl.

Nastavi čitati

Zdravlje

EVO ZAŠTO NIKADA ne biste trebali pratiti vozilo HITNE POMOĆI u bolnicu

Bolničar je izdao hitno upozorenje članovima porodica koji žele pratiti svoje voljene u bolnicu vlastitim automobilima, objašnjavajući da bi to moglo povrijediti njih same ili druge ako pogriješe.

Bolničar poziva ljude da ne prate svoje najmilije u bolnicu nakon što su pozvali hitnu pomoć.

Objasnio je kako član obitelji obično posegne za ključevima automobila čim vozilo hitne pomoći upali motor, ali kaže da bi to moglo dovesti i njih u bolnicu, prenosi Miror.

Izdajući upozorenje na društvenim mrežama, medicinar je rekao:”Ako je voljena osoba odvedena u vozilo hitne pomoći, nemojte nas pratiti do bolnice. Idite tamo u svoje vrijeme i svojom rutom”.

On kaže da ljudi razviju ‘tunelski vid’ kada nastupi panika, što bi ih moglo navesti na donošenje razornih odluka, prenosi Večernji list.

“Kad god bih ja ukrcavao pacijenta u vozilo hitne pomoći, član porodice neizbježno bi dotrčao do mene, s ključevima u ruci govoreći pratiću te do hitne”, dodao je

Ljudi u emocionalnom stanju koji prate drugo vozilo razviće ‘tunelski vid’ i zaboraviti sve saobraćajne zakone.

“Nećete vidjeti znakove za zaustavljanje. Pratićete me kroz raskrsnicu čak i ako vam je na semaforu već crveno. Zabićete se u zadnji dio kola hitne pomoći ako trebamo naglo stati”, upozorio je.

Nastavi čitati

Zdravlje

RASTE BROJ OBOLJELIH od hepatitisa B u Srpskoj

Broj oboljelih od hepatitisa B u Srpskoj u posljednje tri godine raste, te je tako 2022. godine od ovog oblika hepatitisa oboljelo 36 osoba, dok je prošle godine taj broj iznosio 43 oboljele osobe.

Podaci su ovo Instituta za javno zdravstvo RS, u kom su za “Nezavisne novine” naveli da je u Srpskoj u 2021. godini bilo oboljelo 17 osoba.

Dodali su da u ove tri godine nije prijavljen nijedan smrtni slučaj od posljedica obolijevanja od hepatitisa.

Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekla Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti u UKC RS, virusi hepatitisa A, B, C, D i E su poznati ljekarima i mogu da izazovu akutne i hronične bolesti jetre.

“Virusni hepatitisi imaju veoma sličnu kliničku sliku, te nakon inkubacije, koja je različita kod različitih vrsta hepatitisa, bolest počinje tako što se pacijent loše osjeća, slab mu je apetit, ima bolove u stomaku, ali na kraju ovog stadijuma javljaju se taman urin, svijetla stolica i žuta prebojenost kože i očiju”, navela je Verhazova, dodajući da su kod ovih pacijenata izuzetno povišene vrijednosti bilirubina, ukupnog i direktnog, i jetrenih enzima, koje budu deset i više puta povećane u odnosu na normalne vrijednosti

Istakla je da se pacijentima rade markeri hepatitisa da bi se odredilo o kom se tipu hepatitisa radi.

“Hepatitis A i E danas imaju nisku incidencu u našem regionu i rijetko se javljaju, jer to su bolesti koje se prenose fekalno-oralnim putem, prljavim rukama, zagađenom hranom ili vodom i ne ostavljaju hroničnu bolest jetre”, navela je Verhazova, dodajući da su kod nas najčešće prisutni virusni hepatitisi B i C.

“Hepatitis B se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosom sa osobom koja zaražena. On se može prenijeti sa majke na dijete, transfuzijom krvi, mada se ovaj način transmisije sveo na minimum, jer se krv dobrovoljnih davalaca testira na hepatitis”, navela je Verhazova, dodajući da se ovaj oblik hepatitisa može prenijeti i nehigijenskim medicinskim procedurama, ako se koriste nesterilne igle.

Kada je riječ o hepatitisu C, Verhazova ističe da se ranije najčešće prenosio putem transfuzije krvi, jer se ranije nisu vršila testiranja dobrovoljnih davalaca.

“Danas su najrizičnija skupina intravenski ovisnici, a hepatitis C se može prenijeti i ušmrkivanjem kokaina i heroina”, kazala je Verhazova.

Dodala je da hepatitis B u pet do 10 odsto slučajeva prelazi u hroničnu bolest jetre, a kod hepatitisa C taj procenat ide čak do 80 odsto.

“Hronične bolesti jetre mogu da progrediraju do ciroze jetre ili raka jetre”, navela je Verhazova, ističući da za hepatitis B postoji vakcina.

“Ona je kod nas u kalendaru obavezne vakcinacije, a hepatitis C je danas izlječiva bolest zahvaljujući modernim antivirusnim lijekovima”, rekla je Verhazova, dodajući da za hepatitis B ne postoje takvi lijekovi, već lijekovi koji vrše supresiju virusne replikacije.

Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Zdenko Simonović, predsjednik Udruženja oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa “B18”, broj njihovih članova se smanjuje, jer se korištenjem lijekova nove generacije hepatitis C može izliječiti.

“Problem predstavlja što je prije nekoliko godina iz BiH otišao ‘The Global Fund’ koji je pokrivao tretman bolesti intravenskih ovisnosti. Većina udruženja koja su se bavila tom oblasti se ugasila. Intravenski ovisnici droga su u nezavidnoj situaciji jer su ostali bez nadzora i uglavnom su prepušteni ulici i ne zna se tačan broj korisnika droga. Postoje pretpostavke da raste broj oboljelih od hepatitisa među ovom populacijom”, rekao je Simonović, dodajući da je broj oboljelih od hepatitisa među ovisnicima možda i veći, jer se oni rijetko testiraju.

U svijetu dnevno od hepatitisa umre 3.500 ljudi
Više od 3.500 ljudi svakodnevno umire od virusa hepatitisa, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija, pozvavši na odlučnu i brzu akciju u borbi protiv drugog najvećeg ubice među zaraznim bolestima.

Novi podaci iz 187 zemalja pokazali su da je broj umrlih od virusnog hepatitisa porastao na 1,3 miliona u 2022, što je 200.000 više nego tri godine ranije, po izvještaju SZO objavljenom uz Svjetski samit o hepatitisu, koji se i ove nedjelje održava u Portugalu.

Nastavi čitati

Aktuelno