Connect with us

Zdravlje

HRONIČNI STRES UNIŠTAVA MOZAK! Evo kako prekinuti začarani krug!

Svi se u svakodnevnom životu suočavamo sa različitim nivoima stresa, ali u kom trenutku taj stres prelazi u sagorijevanje (burnout)?

Šta je burnout?
Dr Elizabeta Burki, psihijatar i šef istraživanja u Parasimu, kaže da je burnout “sindrom, dakle skup simptoma, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ga definiše kao fenomen povezan sa radnim okruženjem.”

„Ako razmišljate o burnoutu na radnom mjestu, pomislite na osobu koja se osjeća emocionalno iscrpljeno, distancirano od svojih obaveza i ima osjećaj smanjene efikasnosti na poslu.“

Ona objašnjava da, kada je riječ o simptomima, liči na ono što se opisuje kao “hronično stanje stresa”, prenosi Independent.

„Kada dobijemo zahtjev od šefa, možemo doživjeti fiziološki odgovor ‘bori se ili bježi’, što je akutni stresni odgovor koji nam pomaže da se bolje prilagodimo okruženju“, kaže Burki.

„Međutim, kada se to ponavlja iznova i iznova, dolazi do toga da od efikasnog i korisnog odgovora prelazi u nešto što šteti našem zdravlju i drugim aspektima života.“

Dr Met Rouet, neuropsihijatar i regionalni medicinski direktor za neuropsihijatriju u sjevernom regionu kompanije Cygnet, slaže se i dodaje:

„Hronično visok nivo kortizola može oslabiti imuni sistem i učiniti ljude podložnijim infekcijama, gripu i prehladama. U najgorem slučaju, hronični stres može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara.“

Ovo je pet ključnih načina na koje burnout može uticati na mozak:
Utiče na kognitivne funkcije

„Kada smo preplavljeni stresom, naše misli mogu d‌jelovati usporeno i možda smo ranije mogli da radimo više stvari od‌jednom, ali sada ne možemo. Na primjer, rokovi i kvalitet rada mogu početi da opadaju“, kaže Rouet.

Burki se slaže i dodaje:

„Burnout može uticati na naše kognitivne funkcije tako što nas čini manje sposobnim za koncentraciju ili donošenje odluka. Pojam ‘magla u mozgu’ (brain fog) može ukratko opisati ono što možete očekivati.

„Pored toga, postoji i aspekt distanciranosti, gd‌je se osjećate manje prisutno.“

Utiče na pamćenje

„Hronični stres može uticati na našu autobiografsku epizodnu memoriju, odnosno sposobnost da pamtimo događaje iz sopstvenog života“, ističe Rouet.

„Na primjer, možda ćete i dalje moći da zapamtite činjenice i brojke, ali nećete moći da se sjetite šta ste radili za rođendan prošle godine, jer burnout utiče na medijalni hipokampus, koji ima važnu ulogu u pamćenju.“

Utiče na regulaciju emocija

„Hronični stres i povišen kortizol utiču na frontalne režnjeve, koji su d‌jelimično odgovorni za regulaciju emocija, motivaciju i pokretačku snagu“, objašnjava Rouet.

„Na primjer, osoba koja je ranije bila smirena može postati neuobičajeno razdražljiva, emotivnija i može planuti na kolegu ili partnera.“

Utiče na mentalno zdravlje

„Burnout može imati katastrofalne posljedice po mentalno zdravlje jer, ako ga osoba i ljudi oko nje ne prepoznaju, može upasti u začarani krug u kojem ima osjećaj da ne uspijeva u stvarima koje su joj važne i može početi da razvija depresiju“, kaže Rouet.

„Osoba može početi da ima veoma negativne misli o sebi i ući u ciklus traženja dokaza koji potvrđuju ono čega se plaši.“

On ističe da se mnogi simptomi depresije preklapaju sa burnoutom.

„Gubite zadovoljstvo, ne spavate dobro, gubite apetit, postajete razdražljiviji i to može negativno uticati na vaše odnose“, kaže Rouet.

„Ako se to ne prepozna i ne započne liječenje, u nekim slučajevima ljudi mogu početi da imaju suicidalne misli.“

Utiče na san

Mozgu je potreban kvalitetan san kako bi se oporavio od emocionalne i kognitivne iscrpljenosti, ali burnout stvara negativan ciklus u kojem iscrpljenost remeti san, što dodatno produbljuje burnout.

„San je ključan za obradu naših sjećanja i iskustava, to je vrijeme kada se tijelo oporavlja, ali stres može uticati na sposobnost ljudi da zaspe“, kaže Rouet.

„Ako se ne odmorimo i ne naspavamo, loše smo pripremljeni da se nosimo sa stresom. Tako možete upasti u začarani krug – teško zaspite, umorni ste, koncentracija opada, radite lošije nego ranije, što vas dodatno stresira i vodi do još lošijeg sna.“

Evo nekoliko strategija stručnjaka za prevazilaženje burnouta:

Budite svjesni

„Svijest o burnoutu je dobar prvi korak, jer ljudi često imaju simptome, ali ne prepoznaju da imaju ovaj sindrom i da im je potrebna pomoć“, kaže Burki.

„Što ranije reagujete, oporavak će biti bolji.“

Uvedite brigu o sebi u rutinu

„Briga o sebi nije luksuz, već nužnost“, kaže Rouet.

„Morate se izboriti za to, jer poslodavci žele da radite posao i neće nužno misliti o vašem blagostanju.

„Briga o sebi izgleda drugačije za svakoga i ne mora biti nešto veliko poput spa vikenda. To mogu biti male svakodnevne stvari – čitanje knjige ili trčanje.“

Dajte prioritet snu

„Dio brige o sebi treba da bude i dobra rutina spavanja“, preporučuje Rouet.

„Radite nešto opuštajuće, poput kupke, kako biste pripremili tijelo za san.“

Praktikujte mindful aktivnosti

„Aktivnosti koje vas mentalno angažuju i pomažu vam da nakratko pobjegnete od realnosti mogu biti korisne“, kaže Rouet.

„To mogu biti meditacija, joga, gledanje filma, slušanje muzike ili kreativne aktivnosti.“

Razmotrite savjetovanje
„Savjetovanje pruža prostor da razmislite o stvarima sa sigurnom osobom“, kaže Rouet.

„Možda ne možete da kažete poslodavcu ili partneru da se mučite, ali možete reći sve svom savjetniku, prenosi RTCG s Independenta.

„Ako imate negativne i iskrivljene misli, umjesto da ih zadržite u sebi, možete ih podijeliti sa terapeutom koji vam može pomoći da sagledate stvari realnije.“

Related Topics:

Zdravlje

STIŽE LJETO! Deset najboljih savjeta kako da smršate 10 ili više kilograma

Ljeto nam je sve bliže, a s dolaskom toplijih dana mnogi počinju više da razmišljaju o svom tijelu, energiji i navikama.

I dok su brze dijete i „čarobna“ rješenja uvijek primamljiva s dolaskom toplijih dana i nošenja tanje odjeće, stručnjaci upozoravaju da je za trajni gubitak kilograma najvažniji zdrav i održiv pristup.

Ako želite da izgubite deset ili više kilograma – odnosno smanjite konfekcijski broj za dva ili više brojeva – ključ je u postepenim promjenama koje ćete moći da zadržite dugoročno. Donosimo savjete koji zaista mogu pomoći na putu do vitkije figure i boljeg osjećaja u sopstvenom tijelu. 1. Zaboravite na stroge dijete

Najveća greška koju mnogi prave jeste odlazak u krajnost. Vrlo restriktivne dijete možda će donijeti brze rezultate, ali često vode do jo-jo efekta.

Umjesto kratkoročnih zabrana, fokusirajte se na uravnoteženu ishranu koju možete pratiti mjesecima. Tijelo bolje reaguje na postepene promjene nego na šokove i drastično smanjenje kalorija. 2. U svaki obrok uključite proteine

Proteini igraju veliku ulogu u mršavljenju jer duže pružaju osjećaj sitosti. Osim toga, pomažu očuvanju mišićne mase dok gubite kilograme.

Jaja, riba, piletina, grčki jogurt, mahunarke i svježi sir odličan su izbor za svaki dan.

Kada obrok sadrži dovoljno proteina, manja je vjerovatnoća da ćete uzimati grickalice između obroka.

3. Hodajte što više

Ne morate odmah krenuti s intenzivnim treninzima da biste vidjeli rezultate. Redovno hodanje jedan je od najpotcjenjenijih oblika aktivnosti kada je riječ o mršavljenju.

Pokušajte svaki dan da napravite barem osam do deset hiljada koraka. Šetnja nakon ručka ili večere može pomoći i probavi, ali i potrošnji kalorija bez velikog napora.

4. Pazite na skrivene kalorije u pićima

Mnogi unesu veliki broj kalorija kroz kafe sa šlagom, gazirane sokove, alkohol ili zaslađene napitke, a da toga nisu ni svjesni.

Ako želite da smršate više kilograma, pokušajte većinu vremena da pijete vodu, nezaslađeni čaj ili običnu kafu. Već i ta promjena može napraviti veliku razliku tokom nekoliko mjeseci.

5. Ne preskačite san

Manjak sna može ozbiljno otežati mršavljenje. Kada smo umorni, tijelo pojačano traži brzu energiju, pa češće posežemo za slatkim i kaloričnim namirnicama.

Osim toga, hronični nedostatak sna utiče na hormone gladi i sitosti. Stručnjaci preporučuju barem sedam sati kvalitetnog sna svake noći.

6. Jedite sporije

Mozgu treba određeno vrijeme da registruje sitost. Ako jedemo prebrzo, lako ćemo pojesti više nego što nam je zapravo potrebno.

Pokušajte sporije da žvaćete i jedete bez mobilnog telefona ili televizije. Svjesnije konzumiranje hrane može pomoći da prirodno smanjite količinu hrane bez osjećaja odricanja.

7. Ne izbacujte omiljenu hranu

Potpune zabrane često dovode do frustracije i prejedanja. Ako volite čokoladu, tjesteninu ili picu, ne morate zauvijek da ih se odreknete.

Ključ je u ravnoteži i umjerenosti. Jedan desert ili opušteniji obrok neće uništiti rezultate ako su vaše navike većinu vremena zdrave.

8. Planirajte obroke unaprijed

Kada nemamo plan, češće uzimamo brzu i kaloričnu hranu. Upravo zato planiranje obroka može biti velika pomoć kod mršavljenja.

Pripremite zdrave opcije unaprijed, naročito za dane kada ste u žurbi. Tako ćete lakše izbjeći pekare, fast food i impulsivne odluke.

9. Fokusirajte se na napredak, a ne na savršenstvo

Mršavljenje od deset ili više kilograma proces je koji traje. Biće dana kada ćete pojesti više ili preskočiti trening i to je potpuno normalno.

Važno je ne odustati zbog jednog lošijeg dana. Dugoročni uspjeh dolazi od dosljednosti, a ne od savršenstva, prenosi B92.

10. Mijenjajte navike zbog sebe, a ne samo zbog ljeta

Iako nas dolazak ljeta često motiviše na promjene, najvažnije je da ih pravimo zbog zdravlja, energije i boljeg osjećaja u sopstvenom tijelu.

Kilogrami će se lakše gubiti kada cilj nije samo broj na vagi, nego stvaranje navika uz koje ćete se osjećati bolje i zadovoljnije – i tokom ljeta i tokom cijele godine.

Nastavi čitati

Zdravlje

EVROPA NA UDARU OPASNIH INFEKCIJA! Polno prenosive bolesti u porastu

Polno prenosive infekcije (SPI), uključujući gonoreju i sifilis, dostigle su rekordne nivoe u Evropi, prema novim podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Registrovan je 106.331 slučaj gonoreje, što je povećanje od 303 odsto u odnosu na 2015. godinu, dok se sifilis više nego udvostručio u istom periodu na 45.557.

U Španiji je registrovan najveći broj potvrđenih slučajeva gonoreje i sifilisa od evropskih zemalja – 37.169 i 11.556.

Ljekari upozoravaju: Zaštita je i dalje najbolja prevencija

Šef jedinice Agencije za direktno prenosive i vakcinom sprečive bolesti Bruno Ćančio istakao je da zaštita seksualnog zdravlja ostaje jednostavna.

“Koristite kondome sa novim ili višestrukim partnerima i testirajte se ako imate simptome”, rekao je Ćančio.

Teške posljedice ako se infekcije ne liječe

Ukazao je da ove infekcije mogu izazvati teške komplikacije, kao što su hronična bol i neplodnost, a u slučaju sifilisa i probleme sa srcem ili nervnim sistemom.

On je naveo da su se slučajevi kongenitalnog sifilisa “gđe infekcije direktno prelaze na novorođenčad, što dovodi do potencijalno doživotnih komplikacija” gotovo udvostručili od 2023. do 2024. godine.

Velika Britanija je uvela vakcinu protiv gonoreje 2025. godine, nakon što je dostigla rekordnih 85.000 slučajeva u 2023. godini.

Simptomi koji se često ignorišu

Simptomi gonoreje mogu uključivati bol, neobičan iscjedak i upalu genitalija – ali u nekim slučajevima se ne pojavljuju simptomi.

Ljekari kažu da se sifilis može izbjeći pravilnom upotrebom kondoma i prihvatanjem vakcine ako se ponudi.

Simptomi sifilisa uključuju rane oko genitalija i usta, osip na rukama, gubitak kose i simptome slične gripu. Često ih je u početku teško primijetiti, mogu se pojaviti i nestati tokom vremena.

Kao i gonoreja, može se izbjeći upotrebom kondoma i liječenjem antibioticima. Obe bolesti mogu izazvati ozbiljne probleme ako se ne liječe.

Glas

Nastavi čitati

Zdravlje

PROMJENA VREMENA PRAVI HAOS: Meteoropate očekuju glavobolje i iscrpljenost

Glavobolja i poremećaj sna samo su jedan od simptoma koji danas i sutra mogu osjećati osobe osjetljive na vremenske promjene.

Blagi oprez se savjetuje srčanim bolesnicima, a preporučuje se boravak na otvorenom uz umjerenu fizičku aktivnost.

S obzirom na to da nas sutra očekuje promjenljivo oblačno uz sunčane periode pa čak i kišu moguće su različite meteorološke reakcije.

Što se tiče petka posebna opreznost se stavlja na asmatičare i osobe sa srčanim tegobama dok se kod većine hroničnih bolesnika i meteoropata očekuje se smanjenje tegoba.

Pored svega, posljednji radni dan ove sedmice moguće je provesti sa glavoboljom i neraspoloženjem, piše ATV.

Nastavi čitati

Aktuelno