Connect with us

Region

Ovo je šest najvažnijih promjena koje u Hrvatskoj danas stupaju na snagu

Tačno u ponoć Hrvatska je ušla u Šengen i u evrozonu, a od danas na snagu je stupila i cijela sila novih zakona i propisa.

Hrvatska je ušla u Šengen, što će olakšati putovanja, te u evrozonu – što vam na kratke staze neće bitno promijeniti financijsku krvnu sliku, ali bi dugoročno i od uvođenja evra mogli imati izravne koristi.

Nadalje, danas je na snagu stupila i cijela sila novih zakona i propisa. Radnici koji primaju zakonski najmanju moguću platu, ubuduće će zarađivati mrvicu bolje.

Iznos minimalne plate podignut je na 700 evra bruto, odnosno 560 evra neto. Time će minimalna plata iznositi 51,32 odsto prosječne bruto plate. Minimalac prima oko 35 hiljada radnika, a dizanje njegova iznosa osjetiće još 70 hiljada radnika čija je plata u 2022. godini bila viša od minimalne, ali manja od 700 evra bruto. Od 2016. do danas bruto minimalna plata narasla je za 69 odsto.

U ponoć su na snagu stupile i izmjene i dopune Zakona o radu kojima se, među ostalim, određuje da se s radnikom mogu sklopiti samo tri uzastopna ugovora na određeno u roku tri godine, kako bi se spriječila zloupotreba tog nesigurnog modela zapošljavanja, dok se uslovi za rad od kuće i rad na daljinu detaljnije uređuju.

Za stotine hiljada radnika novi Zakon o radu donosi još jednu vrlo važnu novost. Svi koji rade nedjeljom moraće biti plaćeni barem 50 odsto više nego normalnim radnim danom. Dosad je zakonom bilo definisano samo da moraju biti plaćeni više, ali ne i koliko, pa se moglo dogoditi da za rad nedjeljom budu plaćeni i samo jednu kunu više. A za samo 30 dana uvodi se i neradna nedjelja u sektoru trgovinu. Trgovci će moći raditi samo 16 nedjelja u godini (i to po svom vlastitom izboru), dok će ostale nedjelje morati biti neradne. Doduše, u novi Zakon o trgovini ponovo su uvedene brojni izuzeci, pa će tako nedjeljom i dalje moći raditi trgovine u sklopu benzinskih pumpi, autobuskih i željezničkih stanica, OPG-ova, tržnica, pekare, kiosci…

U ponoć je na snagu stupila i nova regulacija porodičnih penzija prema kojima preživjeli, uz svoju penziju, može naslijediti i 27 odsto penzije preminulog supružnika. Ujedno za deset odsto rastu sve porodične penzije.

Na snagu je stupila i primjena Vladine odluke o (su)finansiranju barem jednog besplatnog obroka dnevno za svakog učenika u osnovnim školama, tačnije za njih 311 hiljada. Država ovime izdvaja deset kuna dnevno po učeniku, odnosno 550 miliona kuna na godišnjem nivou. Procjena je da u Hrvatskoj čak 80 hiljada djece živi u riziku od siromaštva, stoga se nadamo da će politika uvođenja besplatnih obroka u školama proći relativno glatko.

Recimo još jednom da evro postaje službena valuta u Hrvatskoj, a da kuna odlazi u istoriju. Prvih 14 dana u zemlji će se moći plaćati i evrom i kunama, a trgovci će kusur morati vraćati u evrima. Nakon tog prelaznog perioda, valuta plaćanja biće isključivo evro, dok će se dvojno iskazivanje cijena nastaviti sve do kraja godine.

Na koncu, Hrvatska je postala dio šengenske zone, što znači da su ukinute kopnene i morske granične kontrole sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, a granica s Bosnom i Hercegovinom postala je u punom smislu te riječi vanjska granica Evropske unije, ističe Jutarnji.hr

Bez graničnih kontrola od danas gražani Hrvatske mogu putovati od Dubrovnika do Osla ili od Iloka sve do Lisabona i natrag.

Related Topics:

Region

KADA SE VRAĆA OBAVEZNO SLUŽENJE VOJNOG ROKA U SRBIJI? Poznat datum, regrutacija će početi mjesecima ranije

Predsjednik Vučić najavio je povratak vojnog roka u Srbiji, koji će trajati 75 dana.

Obavezno služenje vojnog roka u Srbiji će se najverovatnije vratiti u martu sljedeće godine i trajaće 75 dana. Do tada će se, prema najavama, obnoviti vojni centri i kasarne pogotovo u pograničnim dijelovima zemlje poput Sombora, Pirota, Priboja i Zaječara.

Vraćanje obaveznog vojnog roka najavljuje se uveliko poslednjih godina, a čini se da se polako slažu sve kockice i uslovi da, prije svega, mladići nakon završene srednje škole ili fakulteta “zaduže pušku”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je realnije da “redovno služenje vojnog roka” počne u martu sljedeće godine nego u novembru ove godine.

“Ja mislim da je realno da se sve obaveze završe, da se sa tim regrutnim listovima i ostalim krene septembar, oktobar, a da od 1. marta krenemo u vojni rok i da tada možemo da obezbjedimo da to bude vrlo pristojno”, naveo je Vučić.

“To je dječija igra u odnosu na 365 dana”

Kako je rekao, to nije vojni rok kao nekad od 365 dana, već “samo od 75 dana”.

“To je dječija igra u odnosu na 365 dana, ali će mladići steći neke nove navike, više odgovornosti, ozbiljnosti, razumjeti šta je država, steći životne navike koje će mnogo da im znače u budućnosti i mislim da je to jedna veoma dobra stvar, a država će biti mnogo snažnija”, poručio je Vučić.

Dodao je da će posebno podsticati izgradnju vojnih centara i obnovu kasarni u pograničnim dijelovima, od Sombora do Pirota, Priboja ili Zaječara.

“Gledaćemo kako i na koji način da to osnažimo, jer time snažimo i te lokalne samouprave, čitave dijelove Srbije. Jer ti ljudi troše novac, oni će da imaju svoju platu, trošiće svoj novac u gradu, dolaziće im porodice, neko mora da ih nahrani i hlebom i mlekom i uljem i šećerom i solju i jajima i svim drugim. Tako da ti gradovi će time dobiti de fakto po jednu novu fabriku i to i te kako važnu fabriku, tako da su to dobre stvari”, rekao je Vučić.

Početna plata od 53.000 dinara

Inače, budžet kojim je planirano obavezno vraćanje vojnog roka predviđa i isplatu plata regrutima, ali za sada još nije poznato koliki će novac dobiti oni koji “zaduže uniformu”.

Regruti u Srbiji koji dobrovoljno služe vojni rok imaju početnu platu od 53.000 do 61.000 dinara (zavisi od čina)

Prije nego što uopšte zaduže uniformu, regruti u Srbiji će, prema najavama, proći kroz rigorozan proces selekcije koji obuhvata detaljne sistemske preglede kako bi se utvrdila zdravstvena i psihofizička sposobnost od strane vojno – ljekarskih komisija i psihologa.

Regrutacija najmanje šest mjeseci ranije

Ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio je da će vojni rok trajati 75 dana, od kojih će se 15 dana obuka izvoditi na terenu.

“Mi moramo najmanje šest mjeseci ranije da počnemo sa regrutacijom i lekarskim pregledima”, naveo je Gašić.

Dodao da “pažljivo pratimo globalne sukobe i promene u vojnim doktrinama”.

“Vidite koliko je žarišta u svetu. Ratovanje se promenilo, danas su to sukobi uz pomoć visokih tehnologija i dronova, a klasični način ratovanja više nije dominantan “, ocenio je Gašić.

Bez civilne vojske u bolnicama i pozorištima

S druge strane, regruti koji izaberu takozvani civilni vojni rok zbog prigovora savjesti, služiće duplo duže – ukupno 155 dana ili pet mjeseci.

Inače, služenje civilnog vojnog roka drastično će se razlikovati od nekadašnje “obuke u civilu”. Prema najavama, više se neće raditi po bolnicama i pozorištima, već “isključivo u kasarnama”, a zadatak regruta biće “logističko i tehničko održavanje kasarne”.

To podrazumijeva “zaduživanje četki, džogera i kutlača, čišćenje kupatila, sređivanje dvorišta, kao i pripremu i serviranje obroka”.

Stroga pravila ponašanja i izgleda

Za sve vojnike važiće stroga pravila ponašanja i izgleda. Svi će morati uredno ošišani i obrijani i da skinu minđuše i pirsinge, saopštili su u Ministarstvu odbrane.

  • Muškarci moraju biti uredno ošišani (kosa ne smije padati preko ušiju i kragne) i obrijani
  • Nošenje minđuša nije dozvoljeno
  • Djevojke moraju imati urednu frizuru koja omogućava nesmetano nošenje kape i šlema, bez upadljivih boja kose
  • Tetovaže i pirsinzi su dozvoljeni samo ako se ne nalaze na licu ili vidljivim dijelovima tijela.
  • Da bi se vojnici lakše pridržavali pravila u okviru kasarni radiće berbernice gde će usluge šišanja biti besplatne
  • Podsećanja radi, Srbija je planirala višemilionsko ulaganje države u vojne objekte, a “budžetom je određeno oko 86,5 miliona evra u naredne tri godine”.
Nastavi čitati

Region

SLOVENAČKA POLITIKA U ŠOKU: Stevanović najavio posjetu Moskvi

Zoran Stevanović, predsjednik novog saziva Skupštine Slovenije, izjavio je sinoć, 15. aprila, da nije odustao od namjere da posjeti Moskvu.

Stevanović ne odustaje od te namjere uprkos kritikama zbog te posjete i plana njegove stranke Resni.ca da održi referendum o izlasku Slovenije iz NATO-a, Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske unije.

“Apsolutno ću otići u Moskvu. Kada će se posjeta održati, zavisiće u velikoj mjeri od Ministarstva spoljnih poslova i protokola”, rekao je Stevanović za portal 24ur.

On je istovremeno izrazio uvjerenje da će, nakon formiranja vlade, uskladiti rutu sa Ministarstvom spoljnih poslova, kao i da još nije dobio zvanični poziv iz Moskve.

“Narodna skupština nije turistička agencija, gdje birate gdje želite ići”, odgovorila je Alenka Bratušek iz Pokreta za slobodu gostujući zajedno sa Stevanovićem u emisiji pomenutog portala.

Naglasila je da spoljna politika zemlje mora biti koordinisana u okviru “trougla” – Vlada i Ministarstvo spoljnih poslova, predsjednik i predsjednik Narodne skupštine.

Bratušek je izrazila nadu da će se Stevanović držati ovog protokola, jer bi “samostalni potez” mogao Sloveniju dovesti “na pogrešnu stranu” međunarodnih odnosa. Bratušek se slaže da treba graditi mostove umjesto zidova, ali naglašava da je potrebno “izabrati s kim”.

Stevanović je na njene riječi odgovorio da su turističke agencije privatne kompanije koje rade za privatnu korist, dok je zadatak predsjednika Narodne skupštine da radi za dobrobit države. Tvrdi da birači podržavaju njegovu želju da se poveže sa cijelim svijetom.

Nastavi čitati

Region

SKANDAL U MARIBORU: Gradonačelnik Saša Arsenovič pod istragom zbog 17 krivičnih djela

Slovenačka policija sumnjiči gradonačelnika Maribora Sašu Arsenoviča za 17 krivičnih djela, uključujući primanje mita od 200.000 evra za izmjenu prostornog plana.

Protiv gradonačelnika Maribora Saše Arsenoviča pokrenuta je istraga zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela, među kojima su podstrekavanje na primanja poklona, mita, te koristi za nezakonito posredovanje.

U gradskoj upravi Maribor istragu je već sproveo Nacionalni istražni ured zbog sumnje da je počinjeno 17 krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala i korupcije, koja uključuju i davanje i primanje mita.

Prema podacima policije, za ta djela osumnjičeno je pet lica, a među njima je, osim Arsenoviča, i vlasnik kompanije “SH Global” Tomaž Polak.

Arsenovič je od Polaka zahtijevao najmanje 200.000 evra za osobu koja još nije identifikovana, kako bi bila usvojena odluka ili pokrenut postupak za usvajanje prostornog plana za zemljište u Studencima.

Bez usvojenog plana, kompanija “Sh Global” ne bi mogla da počnu gradnju novog naselja, prenose slovenački mediji.

Arsenovič je, između ostalog, osumnjičen i za navodne nepravilnosti u projektu stambene izgradnje “SH Global” u Studencima, prodaju opštinskog zemljišta u Razvanju kompaniji “Fero-Term”, prodaju nekretnina u Gospejnoj ulici i sprovođenje zajedničke javne nabavke osiguranja za opštinu, javne ustanove i javna preduzeća.

Sve ove optužbe gradonačelnik Arsenovič je odbacio.

Nastavi čitati

Aktuelno