Connect with us

Svijet

“OVO JE SIMBOLIČNA KAZNA” Mjesto pada Prigožinovog aviona podgrijalo spekulacije

Trebalo je, dakle, ni dva meseca, od neuspjelog pokušaja puča, da njegov “lider” Jevgenij Prigožin vlasnik privatne ruske režimske plaćeničke vojske Vagner i nosilac zvanja Heroj Rusije koji je lično dobio od Putina – pogine, pod neobjašnjivim okolnostima u avionskoj nesreći.

Čak i ruske novinare čudi kojom je brzinom rusko ministarstvo za vazdušni saobraćaj objavilo da je na popisu putnika aviona bio Prigožin.

Ruska opoziciona političarka Ksenija Sobčak, pozivajući se na svoje izvore, navela je da je Prigožin “sigurno bio” u avionu, a portal Meduza navodi kako je kolaboracionistički proruski šef Zaporožja Vladimir Rogov, rekao je da je razgovarao s nekima od “muzičara”, kako se u slengu nazivaju plaćenici Vagner, koji su mu potvrdili smrt Jevgenija Prigožina i Dmitrija “Vagnera” Utkina.

Prema ruskom portalu Fontanka, i ostali putnici su bili zapovjednici Vagnera.

Ali, nije trebalo ni par sati nakon nesreće, da se na Telegram kanalu Grej zon, koji služi kao portal Vagnera “utvrdi” kako je Prigožinov mlaznjak “oborila raketa protivvazdušne odbrane ispaljena iz baze u Bologovskoj regiji Tverske oblasti”.

Ruski nezavisni portali Baza i Mash objavili su kako je jedna od verzija “pada” aviona – teroristički napad. Neki svjedoci nesreće, medijima su potvrdili da je avion “eksplodirao u vazduhu”.

Portal Mash piše da su očevici prije pada aviona čuli i “dvije jake eksplozije”. Nakon eksplozije avionu je otpalo krilo.

Prema jednoj verziji, uzrok eksplozije bio je teroristički napad u samom avionu, piše portal Baza.

Prema Flajt radaru, avion je nestao s radara već tokom uspona. Vojni analitičar Jurij Feodorov za portal kaže kako je primjetio da je putanja pada aviona (trenutak koji je uhvaćen na videu) može ukazivati ​​na eksploziju u avionu.

Sumnja u verziju s “gađanjem sa zemlje” budući da se na snimcima ne vidi trag projektila.

Srušio se nedaleko od Putinove rezidencije u Valdaju

Izvor portala Baza tvrdi da piloti nisu obavijestili dispečere o bilo kakvoj vanrednoj situaciji. Ali, nezavisni ruski medij na engleskom Moskov tajms iz izvora bliskih ruskoj vladi siguran je da ono što se dogodilo, kao i mjesto gdje se srušio Prigožinov avion nije nesreća.

Selo gdje se srušila letjelica nalazi se nekih 80 kilometara od rezidencije ruskog predsjednika Vladimira Putina u Valdaju

Zbog toga se spekuliše da ovo nije nesreća “već je najvjerovatnije simbolična kazna Jevgenija Prigožina za pobunu”.

– Nedaleko od predsedničke rezidencije u Valdaju nalaze se četiri diviziona S-300 koji čuvaju nebo nad rezidencijom. Sve je logično – rekao je visoki izvor Moskov tajmsu.

– Pogledajte kako je pao – jednostavno je oboren. Avion je samo izgubio putanju – rekao je izvor.

Od kada je pokušao vojnu pobunu, Jevgeniju Prigožinu savjetovali su da se ne približava prozorima, oni u Rusiji znaju da budu nestabilni, ali očito da i ruskim avionima znaju da otkažu kočnice, kada su u njima nepodobni putnici.

Vođa Vagnera Jevgeniji Prigožin postao je poznat svjetskoj javnosti nakon uloge njegove plaćeničke grupe u ratu u Ukrajini, piše Jutarnji list.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno