Connect with us

Politika

OVO NIKO NE ŽELI ALI… Ako se BiH priključi NATO-u, hoće li morati u vojne misije?

NATO je političko-vojni savez, koji predstavlja određenu vrstu sofisticiranog koordinacionog vojno-političkog mehanizma između zemalja članica Alijanse. Politička komponenta ima konačni autoritet nad svim odlukama koje se donose u Alijansi, a vojna komponenta sprovodi ove odluke u specifičnim vojnim misijama.

Svaka zemlja unutar Alijanse obavezna je da pomogne u slučaju napada na NATO članicu, jer se unutar Alijanse takva situacija smatra da je napadnuta kompletna Alijansa, kako je to definisano članom V Povelje o osnivanju. Međutim, čak i u tom slučaju, politički predstavnici svake zemlje imaju pravo da odluče na koji način žele da učestvuju. NATO statut samo predviđa da svaka zemlja mora da da svoj doprinos, ali se ne precizira na koji način. Zemlja članica može poslati trupe, ili samo opremu, ili samo medicinska sredstva, ili pružiti neku tehničku pomoć.

U slučaju misija koje nisu pokrivene članom V, odluke o eventualnom učešću u njima donosi Sjevernoatlantski savjet, najviše političko tijelo Saveza, a u tom slučaju svaka zemlja ima pravo da odluči želi li da se uključi ili uopšte ne želi da učestvuje.

Kada je riječ o zemljama partnerima, poput BiH, u slučaju napada na jednu zemlju članicu, BiH nema nikakvu obavezu da priskoči u pomoć i može se pridružiti odbrani napadnute članice samo ako želi. Međutim, ako se zemlja odluči da pošalje svoje jedinice, bilo da je članica ili samo zemlja partner, poput BiH, podliježe NATO komandnoj strukturi i nema pravo da se miješa u vojne operacije, koje u potpunosti vode NATO strukture. Ali, tu postoje dvije važne činjenice. Prva se odnosi na to da NATO komandna struktura može da se kreće samo u okviru političkog mandata koji joj odredi Sjevernoatlantski savjet, a koji, kako smo rekli, zemlje članice usvajaju jednoglasno. Drugim riječima, politika postavlja misiju i mandat, ali nema upliv u taktičke i operativne odluke koje donose NATO oficiri kada počne implementacija. Druga činjenica se odnosi na to da svaka zemlja ima pravo da u svakom trenutku povuče svoje vojnike iz misije, ako to želi, čak i ako je u pitanju NATO članica i čak i u slučaju da je aktiviran član V.

Ovo je važno istaći zato što se u BiH, Srbiji i u drugim zemljama u kojima se vodi javna debata o eventualnom članstvu često čuju netačne informacije da će zemlja, kada postane članica, biti prisiljena da šalje svoje vojnike na razne misije, uključujući i u ratne sukobe. NATO funkcioniše na principu konsenzusa i sve političke odluke donose se zajedno, a čak i u slučaju kada je odluka donesena, niko ne može prisiliti zemlju članicu da pošalje svoje trupe. NATO ostavlja mogućnost da svaka zemlja pomaže u okviru svojih mogućnosti i političkih okolnosti i ne traži se ništa što zemlja sama nije spremna da sprovede u praksi.

Zauzvrat, kada zemlja postane članica, postaje dio najvećeg ekonomskog bloka na svijetu. Najveća vrijednost Alijanse je koordinacija svih vojno-političkih aspekata odbrane sjevernoatlantske teritorije. Zemlje članice tokom mirnog perioda uvježbavaju sve ključne elemente – od prikupljanja do dijeljenja obavještajnih podataka, planiranja vojne proizvodnje, uspostavljanja interoperabilnosti opreme i jedinica i maksimalnog usklađivanja bezbjednosnih politika.

Sve ovo NATO čini najvećim i najmoćnijim političko-vojnim savezom na svijetu, koji poštuju čak i oni koji ga smatraju svojim rivalom.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ UOČI RAZGOVORA SA HDZ: Ne želimo da budemo zarobljeni i u neizvjesnosti šta će sutra biti!

Predsjednik PDP-a Draško Stanivuković je dao izjavu uoči sastanka opozicije iz Republike Srpske s predstavnicima HDZ-a, koji dolazi usred političke i sigurnosne krize koju je prouzrokovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

– Za sve narode u Bosni i Hercegovini bi najbolje bilo da ustabilimo, da uravnotežimo, da napravimo mir i stabilnost i da se konačno političke tenzije spuste i da ova zemlja i svi narodi idu prema naprijed – rekao je Stanivuković.

Ističe da izolacija nije rješenje i da se sa svima mora razgovarati.

-Znate kako kažu ‘Svi srećni ljudi gledaju u budućnost. Valjda trebamo biti srećni ljudi i ići u budućnost, raditi sa Evropom, svijetom, istokom, zapadom, s prijateljima, s onima koji nas vole i onima koji nas manje vole, ali se mora razgovarati. Izolacija nije rješenje, mora se razgovarati – poručio je predsjednik PDP-a.

U tom smislu ističe da mu je drago što su počeli razgovarati.

– Ne želimo da budemo zarobljeni, na način da smo u neizvjesnosti šta će sutra biti, ko će na koga krenuti, ko će kome šta reći. Mislim da to nije opcija. Imam veliku odgovornost da to kažem kao mlad čovjek koji gleda u budućnost – rekao je on.

Na Kupres su, osim PDP-ovih predstavnika Draška Stanivukovića i Branislava Borenovića, stigli i predstavnici SDS-a Milan Miličević, Želimir Nešković i Darko Babalj, kao i Nebojša Vukanović, Nenad Grković i Zagorka Grahovac u ime stranke Za pravdu i red.

Stanivuković je rekao da ima ogromna očekivanja od sastanka, a kao svoje prijedloge za razgovore na sastancima navodi smanjivanje PDV-a, zaustavljanje privatizacije države, ukidanje rijaliti programa.

Razgovori o tome podrazumijevaju da opozicija prvo mora ući u vlast kako bi predlagala i postavljala zahtjeve, tako da će preračunavanje mogućnosti za ulazak opozicije iz RS-a u vlast s HDZ-om i Trojkom očigledno biti jedna od tema, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ: Politički pritisci zaustavili „Kartice prijateljstva“, nastavljamo borbu

Mnogi privrednici odazvali su se na naš poziv i željeli da omoguće našim najstarijim sugrađanima da kupuju po povoljnijim cijenama putem „Kartica prijateljstva“, ali politički pritisci su bili neizdrživi i odustali su.

Istakao je to šef Kluba odbornika PDP-a u Skupštini grada i potpredsjednik Gradskog odbora PDP-a Banjaluka Nebojša Drinić komentarišući što „Kartice prijateljstva“ koje su trebale da služe služe za kupovinu po povoljnijim cijenama i koje su bile dio politike subvencija nisu funkcionisale kako je planirano.

-„Karticama prijateljstva“ pokazali smo brigu o penzionerima kao najzaslužnijim slojevima društva, ali nažalost, politički pritisci su spriječili da ovaj projekat zaživi u onoj mjeri u kojoj smo planirali – naglasio je Drinić.

Smatra da je svaki vid podrške penzionerima neophodan, jer su oni ti koji su gradili našu zajednicu i koji zaslužuju dostojanstven život.

Dodao je da će PDP nastaviti da se zalaže za poboljšanje uslova života najstarijih sugrađana i da će istrajati u borbi za sprovođenje socijalnih politika koje imaju za cilj zaštitu njihovih interesa.

Nastavi čitati

Politika

Stanivuković podsjetio čemu služi 27 skulptura: Kanjon Drine postao je PLAVA GROBNICA, a Stari Brod mjesto genocida nad srpskim narodom

Romanija i Gornje Podrinje i danas pamte krvave Mladence 1942. godine, kada su ustaše u Starom Brodu i Miloševićima za samo nekoliko dana ubile šest hiljada Srba. Srpski seljaci iz Romanije, Pala, Prače, Rogatice, Goražda i Višegrada, koji u proljeće 1942. godine nisu uspjeli preći nabujalu Drinu i spas pronaći u Srbiji, stradali su u genocidu zločinačke Nezavisne Države Hrvatske, potpomognute domaćim muslimanskim formacijama.

Izjavio je ovo predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković.

– Kanjon Drine postao je Plava grobnica, a Stari Brod mjesto genocida nad srpskim narodom – ističe Draško Stanivuković, podsjećajući na zločine koje su počinile ustaške snage pod komandom Jure Francetića.

– Zlikovci su u hladnu Drinu gurali i majke sa novorođenčadima, starce i žene. Ovaj zločin nikada ne smije biti zaboravljen, a naša je dužnost da čuvamo sjećanje na nevine žrtve – naglašava on.

Stanivuković je izrazio poštovanje plemenitim ljudima koji su na mjestu stradanja izgradili spomen-muzej i kapelu u znak sjećanja na žrtve.

– Dvadeset sedam skulptura koje se nadziru iz vode svjedoči o tragičnim sudbinama mučenika iz Starog Broda i genocidu nad srpskim stanovništvom Romanije i Gornjeg Podrinja – zaključuje Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno