Connect with us

Politika

OVO NIKO NE ŽELI ALI… Ako se BiH priključi NATO-u, hoće li morati u vojne misije?

NATO je političko-vojni savez, koji predstavlja određenu vrstu sofisticiranog koordinacionog vojno-političkog mehanizma između zemalja članica Alijanse. Politička komponenta ima konačni autoritet nad svim odlukama koje se donose u Alijansi, a vojna komponenta sprovodi ove odluke u specifičnim vojnim misijama.

Svaka zemlja unutar Alijanse obavezna je da pomogne u slučaju napada na NATO članicu, jer se unutar Alijanse takva situacija smatra da je napadnuta kompletna Alijansa, kako je to definisano članom V Povelje o osnivanju. Međutim, čak i u tom slučaju, politički predstavnici svake zemlje imaju pravo da odluče na koji način žele da učestvuju. NATO statut samo predviđa da svaka zemlja mora da da svoj doprinos, ali se ne precizira na koji način. Zemlja članica može poslati trupe, ili samo opremu, ili samo medicinska sredstva, ili pružiti neku tehničku pomoć.

U slučaju misija koje nisu pokrivene članom V, odluke o eventualnom učešću u njima donosi Sjevernoatlantski savjet, najviše političko tijelo Saveza, a u tom slučaju svaka zemlja ima pravo da odluči želi li da se uključi ili uopšte ne želi da učestvuje.

Kada je riječ o zemljama partnerima, poput BiH, u slučaju napada na jednu zemlju članicu, BiH nema nikakvu obavezu da priskoči u pomoć i može se pridružiti odbrani napadnute članice samo ako želi. Međutim, ako se zemlja odluči da pošalje svoje jedinice, bilo da je članica ili samo zemlja partner, poput BiH, podliježe NATO komandnoj strukturi i nema pravo da se miješa u vojne operacije, koje u potpunosti vode NATO strukture. Ali, tu postoje dvije važne činjenice. Prva se odnosi na to da NATO komandna struktura može da se kreće samo u okviru političkog mandata koji joj odredi Sjevernoatlantski savjet, a koji, kako smo rekli, zemlje članice usvajaju jednoglasno. Drugim riječima, politika postavlja misiju i mandat, ali nema upliv u taktičke i operativne odluke koje donose NATO oficiri kada počne implementacija. Druga činjenica se odnosi na to da svaka zemlja ima pravo da u svakom trenutku povuče svoje vojnike iz misije, ako to želi, čak i ako je u pitanju NATO članica i čak i u slučaju da je aktiviran član V.

Ovo je važno istaći zato što se u BiH, Srbiji i u drugim zemljama u kojima se vodi javna debata o eventualnom članstvu često čuju netačne informacije da će zemlja, kada postane članica, biti prisiljena da šalje svoje vojnike na razne misije, uključujući i u ratne sukobe. NATO funkcioniše na principu konsenzusa i sve političke odluke donose se zajedno, a čak i u slučaju kada je odluka donesena, niko ne može prisiliti zemlju članicu da pošalje svoje trupe. NATO ostavlja mogućnost da svaka zemlja pomaže u okviru svojih mogućnosti i političkih okolnosti i ne traži se ništa što zemlja sama nije spremna da sprovede u praksi.

Zauzvrat, kada zemlja postane članica, postaje dio najvećeg ekonomskog bloka na svijetu. Najveća vrijednost Alijanse je koordinacija svih vojno-političkih aspekata odbrane sjevernoatlantske teritorije. Zemlje članice tokom mirnog perioda uvježbavaju sve ključne elemente – od prikupljanja do dijeljenja obavještajnih podataka, planiranja vojne proizvodnje, uspostavljanja interoperabilnosti opreme i jedinica i maksimalnog usklađivanja bezbjednosnih politika.

Sve ovo NATO čini najvećim i najmoćnijim političko-vojnim savezom na svijetu, koji poštuju čak i oni koji ga smatraju svojim rivalom.

Politika

IZNENAĐENJE IZ SJENKE! Opozicija gura Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske?

Profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Banjaluci Branko Blanuša, najvjerovatnije će biti kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske.Prema informacijama Gerile iz vrha ove partije, Blanušu je kandidovao Gradski odbor SDS-a Banjaluka i to je, prema trenutnom stanjom, jedino ime o kojem će raspravljati Glavni odbor ove stranke na sjednici koja je zakazana za nedjelju u Banjaluci.

U javnosti se spekulisalo da bi SDS mogao da kandiduje aktuelnog gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića.

Takođe, posljednjih dana se provlačilo i ime doskorašnjeg predsjednika stranke Milana Miličevića, ali i Miličević i Petrović su odbili da budu kandidati za predsjednika Republike Srpske, na prijevremenim izborima koji će biti održani 23.novembra.

Definitivnu odluku o kandidaturi Branka Blanuše daće Glavni odbor na sjednici u nedjelju.

Najveći dio predstavnika opozicionih partija naveo je u prethodnom periodu da će stati iza kandidature osobe koju predloži SDS kao najveća opoziciona partija.

Tu se prije svega misli na Listu za pravdu i red, kao i Narodni front.

Što se tiče PDP-a, njihov lider Draško Stanivuković je ponovio da će se držati stava da ta stranka neće izaći na izbore.
Gerila

Nastavi čitati

Politika

NARAVNO DA ĆE IZAĆI! SNSD traži nalog za izbore, DODIK POTPISAO ZAHTJEV CIK-u

SNSD je među prvim političkim partijama koje su zvanično podnijele zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji BiH za otvaranje korisničkog naloga, u okviru priprema za predstojeće prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

Milorad Dodik je, što se može vidjeti na dokumentu koji je objavio portal Istraga, lično potpisao zahtjev, iako je do juče prijetio i upozoravao da prijevremeni izbori neće biti održani. Iako nijedna politička stranka, niti nezavisni kandidat još uvijek nisu zvanično prijavljeni za učešće na izborima, iz CIK navode da je izražen interes više političkih subjekata za otvaranje korisničkog naloga, što je prvi korak ka elektronskoj prijavi za ovjeru učešća.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

OGLASIO SE VIŠKOVIĆ “Odmaram, ne žurim na čelo AUTOPUTEVA”

Uživam, odmaram i vraćam se u normalan život, rekao je za portal Capital donedavni premijer Republike Srpske Radovan Višković na pitanje šta radi nakon odlaska sa funkcije.

Višković kaže da bi uskoro trebao da bude imenovan za prvog čovjeka „Autoputeva RS“, ali da ne žuri na tu funkciju. – Pravo da ti kažem i ne pritišćem toliko. Vidim da tamo očigledno nešto pospremaju što ne bi trebalo da se vidi – kaže Višković za Capital.ba.

Na pitanje da li bi moglo biti problema u vezi sa njegovim imenovanjem, on kaže da ne bi trebalo.

– Mislim da bi to ubrzo trebalo da se desi, a i ja hoću još malo da se odmorim – kaže bivši premijer.

Zamisli tu priču, nastavlja on, da ne ispunjavam uslove da budem direktor, a ja vanredni profesor na Saobraćajnom fakultetu u Doboju koji predaje predmet Putevi i doktor nauka iz oblasti saobraćaja.

Na pitanje ko je pravio raniji statut po kojem inženjer saobraćaja ne može biti direktor Autoputeva, on kaže da su „pravili neki prema sebi“.

– Ja sam to često komentarisao na Vladi i pitao zašto navode fakultet, jer je dovoljno da se kaže prirodnih, društvenih i tehničkih nauka. Ljudi kroz razne lobije prave to da suze krug kandidata da niko ne može biti osim njih. Samo što ne stave svoje slike umjesto tih uslova – kaže Višković za Capital.ba.

On negira da bi moglo biti problema u funkcionisanju Autoputeva RS zato što je on na crnoj listi OFAC-a i pod sankcijama SAD.

– Prvo, ne moram ja potpisivati značajan dio dokumenata. Zašto bih ja potpisivao neki finansijski dokument pored finansijskog direktora i zašto bih potpisivao neki drugi dokument pored izvršnog direktora za pravne poslove itd – kaže on.

Bivši predsjednik Vlade ponovo je ostao nedorečen na pitanje odakle je krajem prošle godine u budžet Srpske stiglo sto miliona evra čije porijeklo nikada nije javno otkriveno.

– Stigle su od naših prijatelja i od ljudi koji nam konstantno daju podršku. To je bila njihova molba u našem interesu da se ne bi pokušao spriječiti dolazak i protok novca, ali sve je tu čisto, sve po zakonu i procedurama i po povoljnim uslovima kakvi se mogu dobiti samo od prijatelja – kaže Višković.

Capital.ba

Nastavi čitati

Aktuelno