Odluka o privremenom funkcionisanju novog prelaza u Gradišci, između BiH i Hrvatske, ističe za manje od deset dana, a na potezu je ponovo Ministarstvo bezbjednosti koje bi trebalo da odluči da li će ovaj prelaz nastaviti sa radom.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kazali su “Glasu” da su od Ministarstva bezbjednosti BiH zatražili da produži važenje rješenja kojim je na lokaciji novog mosta u Gradišci odobren privremeni granični prelaz za međunarodni promet putnika i robe, a koje ističe zaključno sa 19. avgustom.

– Tako je odlučeno iz razloga što još ne možemo zvanično da uspostavimo Carinski referat na prelazu Gradiška Novi most – Gornji Varoš, jer Upravni odbor UIO ni nakon osam sjednica nije odobrio novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji. Bez toga akta, direktor UIO nema zakonski osnov da organizuje rad carine na novom međunarodnom graničnom prelazu u Gradišci – kazali su u ovoj instituciji. Razlozi

Takođe, naglasili su da vraćanje na stari prelaz nije moguće zbog urušavanja starog mosta na Savi i obustave saobraćaja.

– Carinske službe na graničnom prelazu na teritoriji Gradiške trenutno funkcionišu tako što su privremeno premještene sa starog na novi most, upravo na osnovu spomenutog rješenja Ministarstva bezbjednosti. O svim ovim problemima obavijestili smo pomenuto ministarstvo, a 28. jula 2026. godine uputili smo i informaciju Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH – naglasili su u UIO. Rješenje

Naveli su i da očekuju da Ministarstvo bezbjednosti produži važenje rješenje koje je doneseno još 19. maja, kako bi najvažniji granični prelaz na sjeveru zemlje ostao u funkciji.

Zamjenik ministra bezbjednosti BiH Ivica Bošnjak nije odgovarao juče na pozive “Glasa” tako da od njega nismo uspjeli dobiti informaciju da li će prolongirati važenje rješenja koje je potpisao 19. maja. Bošnjak je tada donio rješenje o privremenom otvaranju novog međunarodnog graničnog prelaza na lokaciji novog mosta u Gradišci na period važenja od tri mjeseca, odnosno do 19. avgusta. Takva odluka uslijedila je nakon što je došlo do oštećenja na starom mostu preko rijeke Save, zbog čega je odmah i prekinut prevoz putnika i roba na tom prelazu između BiH i Hrvatske.

O puštanju u rad novog graničnog prelaza tada je vijećao i Savjet ministara BiH na hitnoj sjednici, ali je ona okončana bez uspjeha jer su bošnjački ministri bili protiv toga da se novi prelaz u Gradišci pusti u rad.

Iako je novi prelaz u Gradišci završen još krajem prošle godine, njegovo otvaranje blokirao je ekspert Upravnog odbora UIO iz FBiH Zijad Krnjić koji je odbio da glasa za izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, a taj akt je preduslov za raspoređivanje službenika na novi prelaz u Gradišci.

Krnjić, kojem mandat u Upravnom odboru UIO, ističe početkom idućeg mjeseca, uslovljavao je svoj glas za otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci usvajanjem novih koeficijenata i rješavanjem poravnanja duga od prikupljenog PDV-a između Republike Srpske i FBiH.

Obnova starog mosta

Na obnovi starog mosta preko rijeke Save u Gradišci angažovano je preduzeće “Putevi Republike Srpske” iz kojih su nas nedavno informisali da saobraćaj preko starog mosta u Gradišci, između BiH i Hrvatske, neće biti uspostavljen uskoro.

– Raspisali smo tender za izradu projekte dokumentacije za totalnu rekonstrukciju i jednog i drugog nadvožnjaka na starom mostu preko Save. Kada bude izrađen projekat znaćemo koje mjere treba da preduzmemo. Radili smo i ispitivanja nadvožnjaka, a oni su pokazali da je jedan na granici nosivosti. Svaka sanacija bez detaljne rekonstrukcije bi produžila vijek trajanja, ali bi onda tu bilo neizvjesno šta može da se desi – kazao je nedavno “Glasu” direktor “Puteva RS” Miroslav Janković.

U Bosni i Hercegovini će biti pretežno sunčano i vruće vrijeme uz prolaznu oblačnost i maksimalnu dnevnu temperaturu vazduha do 39 stepeni Celzijusovih.

Poslije podne u brdsko-planinskim predjelima od jugozapada ka jugu očekuje se razvoj dnevne oblačnosti, iz koje se samo ponegdje može javiti po koja kap ili slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 13 do 20, a maksimalna od 31 do 39 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar, tokom jutra i pojačan sjevernih smijerova, a u Hercegovini umjerena i jaka bura.

Kataklizmični prizori suhih korita rijeka, rekordno niskih vodostaja ili katastrofalnih požara koji haraju Evropom, pa i našom regijom, dokaz su da će klimatske promjene, na koje nauka upozorava decenijama, ostavljati sve teže posljedice.

Zbog dugotrajne suše ugrožena su izvorišta pitke vode, pa su i u brojnim gradovima BiH na snazi apeli za racionalnu potrošnju vode ili redukcije u isporuci. U Mostaru i Lukavcu pokrenute su privremene planske obustave isporuke, u Banjaluci je isporuka ograničena za pojedina prigradska naselja, a na Palama su na snazi svakodnevne četverosatne redukcije, piše Avaz.

U Konjicu su u pojedinim dijelovima na snazi noćne obustave vodosnabdjevanja, dok su upozorenja da se voda ne koristi za zalijevanje vrtova ili punjenje bazena izdata u Tomislavgradu, Širokom Brijegu, Posušju, Bihaću, Cazinu, Prijedoru, Travniku i Zvorniku.

Dok zalihe pitke vode gubimo s gotovo svakom aktivnošću čovjeka u prirodi – od sječe šuma i neplanske gradnje, do zagađenja i uzurpacije rijeka, dodatno zabrinjavaju podaci o gubicima na mrežama.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, samo u FBiH je tokom prošle godine izgubljeno više od 136 miliona kubnih metara vode i da su gubici u vodovodnim sistemima 58,8 posto. Ranije analize Svjetske banke pokazale su da se gubici u urbanim vodovodnim mrežama BiH procjenjuju na 40–70 posto.

Najgore u Sarajevu

– Znam podatak za Sarajevo da je gubitak i više od 75 posto, a da bi se sve to saniralo potrebno je obezbijediti pare. Oni uzimaju kredite za razne stvari, a nikada za prioritete poput ovog. To EU nudi uvijek, pa mi nije jasno zašto to ne rade – kazao nam je akademik Muriz Spahić, doktor geografskih nauka i istaknuti bh. hidrolog.

Dodaje da se istovremeno, smanjivanjem vodozaštitnih zona povećava potreba za vodom. Spahić primjećuje da, za razliku od poplava, sušu gotovo i ne smatramo elementarnom nepogodom. Iz niza grešaka zbog kojih jednoj od najbogatijih zemalja Evrope prijete nestašice pitke vode, Spahić izdvaja izgradnju malih hidroelektrana.

– Da smo bili pametni, kao što nismo, da očuvamo vode na kojima su izgrađene mini-hidroelektrane. One su na višim nadmorskim visinama i van domašaja su čovjeka i sada ne bismo imali problema s nedostatkom vode. Na tim vodotocima je trebalo izgraditi određene akumulacije iz kojih bismo ih mogli uzimati u svakom momentu – ističe Spahić.

Međutim, to ne rješava gubljenje voda, koje primijetimo tek kada se pojavi problem, objašnjava on. Vodosnabdijevanje se rješava tokom cijele godine ili decenija, jer radi se o velikim projektima zamjene infrastrukture u cijelom gradu, i to su strateški zahvati kojima se dolazi do rješenja za naredne dvije do tri decenije, ističe akademik Spahić.

Avaz