Connect with us

Zanimljivosti

OVO SIGURNO NISTE ZNALI! Oktopodi sarađuju sa ribama tokom lova

Životinje iz iste vrste često sarađuju da bi ostvarile neki cilj. Međutim, relativno rijetko se nailazi na saradnju između jedinki iz različitih vrsta. Poznat primjer je blizak odnos između pasa i ljudi – u kontekstu čuvanja ovaca ili lova.

To je kod sisara. Međutim, podvodne vrste takođe ponekad sarađuju. Lijep primjer je zajednički lov jegulja murina i škarpina. Škarpina signalizira gdje bi plijen mogao biti skriven u koralima, a jegulja ga istjera iz skrovišta. Nema mjesta gdje bi plijen mogao da se sakrije. Šanse za hvatanje obroka su mnogo veće kad love zajedno, piše Phus.org.

Istraživači su već opisali takva ponašanja, ali jedno pitanje ostaje bez odgovora. Ko je vođa u tim interakcijama?

Ko odlučuje šta će da rade, gdje i kad? Da li su akteri „demokratični“ u smislu postizanja nekog oblika kompromisa ili jedna vrsta preuzima vođstvo, a druga prosto slijedi?

U okviru međunarodnog projekta, biolog Eduardo Sampajo i kolege su istraživali interakcije između obično usamljenog oktopoda Octopus cuanea i nekoliko vrsta riba.

Riba i oktopod imaju zajednički cilj – veću efikasnost lova. Tradicionalno viđenje pretpostavlja da je oktopod glavni i da ga riba jednostavno prati i oportunistički sakuplja ostatke.

Dugim, fleksibilnim pipcima, oktopod ispituje sve ćoškove lovišta, istjerujući plijen iz skrovišta. U ovom scenariju, oktopod odlučuje, a riba samo slijedi.

Međutim, kad su istraživači pažljivije pogledali, izgledalo je da ovaj odnos nije baš jednostavan kao što se mislilo.

Putem sofisticirane bihevioralne analize 3D snimaka napravljenih tokom 120 sati ronjenja, otkriveno je da svaki partner ima specijalnu ulogu, tj. da zapravo nema lidera.

Ribe su zadužene za istraživanje okruženja i odlučivanje gdje da se ide, dok oktopodi odlučuju da li i kad da se krene. Zanimljivo je da su kontrolisani eksperimenti pokazali da se oktopodi rukovode informacijama dobijenim od riba.

Tokom saradnje sa trljama, oktopodova taktika pronalaženja hrane je bila fokusiranija i efikasnija nego tokom saradnje sa škarpinama. Tako da se priroda odnosa razlikovala u zavisnosti od aktera.

Sveukupno, uspjeh oktopoda u hvatanju plijena bio je veći prilikom saradnje sa ribama.

Rezultati studije sugerišu da je ovaj odnos mnogo složeniji nego druga dosad ispitana partnerstva između vrsta u cilju lova.

Uprkos ogromnom evolucionom jazu između ovih životinja (otprilike 550 miliona godina), i ribe i oktopodi pokazuju jasne znake društvene kompetentnosti i razvijene kognicije.

Zanimljivosti

BIO DUG I DO 8 METARA: U Australiji pronađeni ostaci praistorijskog morskog psa

Ostaci praistorijskog morskog psa pronađeni su na jednoj plaži u Australiji, a naučnici procjenjuju da je bio dug do osam metara i znatno teži od današnjih velikih bijelih pasa.

Otkriće sugeriše na to da su moderni morski psi dostigli divovske proporcije mnogo ranije nego što se dosad mislilo, piše portal “Diskaver vajld lajf”.

Pronađeno je pet pršljenova starih 115 miliona godina koji su pripadali drevnom lamniformnom morskom psu, redu koji obuhvata i današnje vrste poput velike bijele ajkule.

Iako su pronađeni pršljenovi na obali u blizini grada Darvin na sjeveru Australije bili skoro identični kao kod velike bijele ajkule, postojala je razlika u njihovoj veličini.

Pršljenovi današnjih velikih bijelih ajkula su oko osam centimetara, a pronađeni kod Darvina bili su veći od 12 centimetara, analize su studije objavljene u naučnom časopisu “Komunikejšn biolodži”.

Na osnovu veličine pršljenova, stručnjaci procjenjuju da je životinja bila duga između šest i osam metara i da je bila težila više od tri tone.

Vjeruje se da fosili pripadaju izumrloj vrsti divovskih grabljivih morskih pasa, koji su vladali svjetskim okeanima prije otprilike 100 miliona godina.

Primjerak iz Darvina je 15 miliona godina stariji od svih dosad poznatih pripadnika ove vrste.

(Srna)

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KAKO SE NAJBOLJE UČI SRPSKI? Korejac dao praktičan savjet, a kad vidite šta predlaže smijaćete se cijeli dan!

Mladić iz Koreje, koji se doselio u Srbiju, suočio se sa problemom svakog stranca – učenjem srpskog jezika. Iako je počeo sa standardnim udžbenikom, ubrzo je shvatio da se između književnog i kolokvijalnog jezika krije ponor, a njegov urnebesni zaključak o najboljoj metodi učenja nasmijao je celu regiju.

Korejac je na društvenim mrežama podijelio svoje muke, dajući dva klasična primjera koja najbolje ilustruju razliku između teorije i prakse srpskog jezika.

U udžbeniku piše: “Dobar dan gospodine, kako ste?”

“To Srbi nikada tako neće reći,” konstatovao je kroz smijeh, a potom otkrio kako stvarnost zvuči: “De si tebra moj, ajmo na fuka!”

Drugi primjer ticao se opisivanja lijepih djevojaka, gdje se razlika između formalnog i kolokvijalnog govora još više produbljuje.

U udžbeniku piše: “Vau, ovo je lijepa djevojka”.

“Ali stvarno Srbi, da li vi stvarno pričate tako? Ja sam čuo ovako: ‘Jaoooooj eeee vidi vidi vidi, kakva je ribaaa!’”, objasnio je on, savršeno oponašajući tipičan uzvik oduševljenja.

Ovakvi primjeri, osim čuvenih padeža, objašnjavaju zašto je srpski često noćna mora za strance – prevelika je razlika između standardnog i nestandardnog govora. Ipak, Korejac je ponudio rješenje, i to vrlo… praktično.

Umjesto da se fokusira na udžbenike, Korejac je ponudio revolucionarnu metodu za savladavanje srpskog jezika.

“Najbolji način da naučite srpski nije da se fokusiramo na knjigu ovako, nego da se fokusiramo na rakiju. Onda pijemo svakog dana rakiju sa Srbima i onda je to to. To ti je život, to je udžbenik srpskog jezika,” zaključio je on, izazivajući lavinu oduševljenih komentara.

Njegova teza o neformalnom pristupu i “rakijskoj metodi” naišla je na potpunu podršku Srba.

“Ne zovemo džabe kafanu biblioteka,” poručio je jedan korisnik.

“Bravo, ništa bez rakije, aj živjeli,” dodao je drugi, uz opasku: “Rakija spaja ljude!”

Komentari o njegovom izgovoru su se samo nizali: “Pa ti bolje pričaš nego ja”, “Fenomenalno pričaš Srpski… prosto nevjerovatno…”, a najviše pohvala dobio je upravo za svoj duhoviti, ali precizni, zaključak, prenosi “Telegraf”.

Korejac je, sudeći po reakcijama, pronašao ne samo najbolji udžbenik srpskog jezika, već i ključ za srpski mentalitet. A taj ključ je, naravno, u čašici!

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAJŠKOLOVANIJI PASTIR! Život među ovčijim stadom u Studenici

Osamdesetjednogodišnji Radivoje Jojlija, magistar bioloških nauka i profesor u penziji, već 15 godina čuva stado ovaca Manastira Studenice.

Na manastirskoj ekonomiji dočekao je novinarsku ekipu u odijelu kakvo je nosio i u učionici, jedino je šešir zamijenio šajkačom. Ovce ga vole, a on svojom biografijom mijenja stereotipe o pastirima. Godinama je bio naučni radnik u Zavodu za zaštitu prirode u Sarajevu, magistar, doktorand…

– Bio sam na dobrom putu da završim doktorat, ali sam izgubio smisao za to, nisam vidio smisao više u tome – objašnjava 81-godišnjak za RTS.

Radivoje Jojlija je danas jedini pastir na studeničkim pašnjacima.

– Nisam bio jedini, bilo nas je četvorica tada, bilo je puno ovaca, jedno tri puta više nego sada – priča nesvakidašnji pastir koji po vrletima gazi sigurnim korakom dok pridržava leđa.

Rođeni Nevesinjac u Studenicu je stigao 1995. godine. Sa suprugom i tri kćerke izbjegao je iz Sarajeva. U pomoć mu je prvo priteklo manastirsko bratstvo.

– Ja se zaista nadam da je on našao mir ovdje među nama. Nadam se da je i njemu dobro kao što je i nama što je on ovdje, što nam je ovako za ponos i ugled. Mnogi gosti se zaprepaste kad im kažemo da imamo jednog od najškolovanijih pastira u Srbiji – kaže jeromonah Vitalije iz Manastira Studenica.

Možda većinu vremena provodi među ovcama, ali je za mještane i komšije pastir među ljudima. Kažu da je duša od čovjeka i da se ne stidi nijednog posla da radi ali da neće da traži pomoć.

Bio je, kažu, i poseban nastavnik jer nije samo predavao biologiju, već je djecu učio pravim vrijednostima.

– On je predivan čovjek, imao je dosta učenika tu, nažalost, svi su otišli iz ovog mesta, nisu više tu – priča jedna mještanka.

Otišle su i Radivojeve kćerke, ali ga redovno obilaze, a on vrijeme između posjeta najradije prekrati čitajući knjige među ovcama o kojima će, kaže, brinuti dok ga noge nose, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno