Connect with us

Zanimljivosti

OVO SIGURNO NISTE ZNALI! Zašto se najveći naučnik islamskog svijeta pravio lud

Ibn al-Hajtam, latinizovano Alhazen (965– 1040), bio je jedan od najvećih naučnika islamskog svijeta.

Autor stotinu djela, bavio se astronomijom, matematikom, hemijom, medicinom, muzikom i fizikom, a uz to je pisao predivne stihove.

Bio je jedan od prvih naučnika koji su teoriju ispitivali izvođenjem eksperimenata i nije se bojao osporiti opšteprihvaćena mišljenja ako ih dokazi nisu podržavali.

Tajna očnog vida
Do najznačajnijih uvida došao je na području optike. Upravo on je riješio zagonetku očnog vida. Grci su, naime, vjerovali da naše oko nekom vrstom nevidljivih pipaka ispituje vanjski svijet.

Alhazen je prvi shvatio da tome nije tako, već da se svjetlost stvara u tijelima koja sjaje, poput Sunca ili plamena svijeće. Zaključio je da svjetlo putuje s njih u naše oko i svuda uokolo u ravnim crtama te da predmete koji ne svijetle možemo vidjeti jer se svjetlost Sunca ili nekog drugog svjetlećeg objekta odbija od njih u naše oko.

Tamna komora
Kako bi to dokazao, u zamračenoj sobi je napravio malu rupu u paravanu, kroz koju je ulazila svjetlost. Svjetlost je napravila obrnuti duplikat vanjskog svijeta na suprotnom zidu sobe.

Time je stvorio preteču tamne komore (“camera obscura”) i tako utro put razvoju fotografije.

Alhazen je proučavao i način na koji se svjetlost lomi u lećama i odbija od ogledala, a njegovi uvidi pokazali su se veoma važnim za izume poput teleskopa i mikroskopa.

Kako regulisati vodotok Nila?
Uz sve pomenute Alhezenove talente, valja istaći onaj za glumu. U jednom periodu života, bio je savjetnik kalifa al-Hakimu, vladaru Egipta. Iako je moćnik slovio za zaštitnika nauke i umjetnosti, ujedno je bio tiranin, a Alhazen je taj detalj izgubio iz vida.

Kalifu se pohvalio da je u stanju regulisati vodotok Nila, odnosno konstruisati branu koja će služiti kao zaštita od poplava u kišnim periodima, a istovremeno osiguravati dovoljno vode za navodnjavanje polja u vrijeme suše. Oduševljen idejom, kalif nije štedio na sredstvima za ispunjenje ambicioznog cilja. Alhazen se, međutim, precijenio – bolje rečeno, potcijenio je potencijalne teškoće.

Dvanaest godina glume
Tek kad je stigao na mjesto gradnje u Asuanu, shvatio je da nema dovoljno novca, a bome ni radne snage za ispunjenje golemog zadatka. Shvatio je još nešto: ako to prizna kalifu, glava će mu se otkotrljati s ramena.

Dugo je razmišljao o tome šta napraviti a da ostane živ. Mislio je, mislio, pa je smislio – praviće se lud!

Naime, po islamskim zakonima bilo je zabranjeno pogubiti luđaka. Za razliku od gradnje brane, bio je to kolosalni uspjeh – pravio se ludim punih dvanaest godina, sve do kalifove smrti.

(Povijest.hr)

Zanimljivosti

Visokointeligentne osobe imaju UZAK KRUG PRIJATELJA

Pojedinci sa visokim koeficijentom inteligencije imaju uži krug prijatelja, pokazuje naučno istraživanje.

“Britiš džurnal of sajkolodži” navodi da posebno inteligentne osobe bolje funkcionišu sa manjim brojem prijatelja.

Prema istraživanju, većina ljudi je evoluciono prilagođena životu kakav su vodili davni preci i voli da ima više društvenih interakcija.

Međutim, za visokointeligentne osobe vrijede drugačija pravila.

Istraživači su otkrili da je kod njih uticaj gustine naseljenosti na zadovoljstvo životom dvostruko manji nego kod osoba sa nižim koeficijentom inteligencije.

Što su inteligentniji to su manje zadovoljni, ako se češće druže.

Ova pojava može se objasniti na nekoliko načina.

Jedna teorija sugeriše da inteligentne osobe pronalaze zadovoljstvo u drugim aktivnostima koje nisu društvene prirode, poput profesionalnih izazova ili kreativnih poduhvata.

Prema drugoj teoriji, visokointeligentni ljudi bolje su prilagođeni modernom životu, koji ne zahtijeva stalnu društvenu interakciju kakva je bila neophodna u praistorijskim zajednicama.

To ne znači da visokointeligentne osobe ne vole da imaju prijatelje. Oni samo preferiraju kvalitet, a ne kvantitet, odnosno duboke, smislene odnose u manjem krugu ljudi.

Održavanje većeg broja površnih odnosa može biti iscrpljujuće i manje ispunjavajuće, navode naučnici.

Prema istraživanju, oni koji uživaju u manjem društvu i povremeno se povlače u vlastiti svijet ne moraju biti uvijek asocijalni, već to može biti i pokazatelj njihove inteligencije.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Oni postaju MILIONERI u 2026. godini: Baba Vanga predvidjela kome će bogatstvo pokucati na vrata

Prema tumačenju proročanstava Babe Vange, dva horoskopska znaka u 2026. godini imaće priliku da postanu milioneri. ako je tumačila Baba Vanga jarčevima i lavovima bogatstvo kuca na vrata.

Upornost jarca, njihov trud i spremnost da žrtvuju trenutno zadovoljstvo radi dugoročnog cilja biće nagrađeni. Neki Jarčevi mogu započeti vlastiti biznis, dok će drugi konačno dobiti priznanje koje donosi veliki novac. Vrijeme je da prestanu sumnjati u sebe i naprave hrabri korak koji odlažu mjesecima.

Lavova harizma, kreativnost i liderstvo doći će do izražaja kao nikada prije. Oni će znati prepoznati prilike i iskoristiti ih, posebno u umjetnosti, komunikaciji i biznisu sa javnošću. Ključ uspjeha leži u samopouzdanju i spremnosti da preuzmu rizik. Ako ste Jarac ili Lav, sjetite se: sreća nije slučajna.

Baba Vanga je možda predvidjela ishod, ali korake ka njemu birate vi.

Počnite štedjeti, ulagati pametno i okružite se ljudima koji vas inspirišu – možda upravo 2026. bude godina o kojoj ćete pričati do kraja života.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“LEBDEĆI ” stanovi u Beču postali viralni: DA LI BISTE ŽIVJELI OVDJE?

Viralni snimak koji prikazuje “lebdeće” stanove u Beču naveo je stručnjake da objasne pravu inženjersku pozadinu iza ove upečatljive, naizgled, iluzije.

Snimak, koji je postavio korisnik TikTok profila pod nazivom @edgyonedge, prikazuje red modernih stanova u austrijskoj prijestonici koji izgledaju kao da lebde u vazduhu bez ikakve vidljive potpore ispod njih. Video je prikupio više od 615.000 pregleda.

“Zamislite da živite u jednom od ovih stanova bez potpore”, piše u snimku.

Ipak, arhitekte kažu da tu nema magije. Sve je rezultat pažljivo planirane i provjerenim metodama potvrđene inženjerske prakse.

“Ono što vidimo na toj upečatljivoj modernoj zgradi zove se konzola”, rekao je arhitekta Majls Smit, viši menadžer za rast industrije i strategiju u firmi za arhitektonsko-softversko projektovanje Graphisoft, za Newsweek.

“Konzole nisu novina u arhitekturi. Iskreno, pravimo njihove verzije vijekovima”, dodao je.

@edgyonedge

free floating

♬ Illegal – PinkPantheress

Konzola je greda ili ploča pričvršćena samo na jednom kraju, što omogućava horizontalne izbočine koje djeluju kao da lebde. Smit je objasnio da snagu ovih izbočina daje nešto što se zove “back span”, skrivena podrška koja balansira i kompenzuje težinu koja visi.

“To je kao klackalica sa mnogo više težine na sigurnom kraju. Arhitekte i inženjeri mogu zajedno da modeluju strukturu, analizirajući deformacije, opterećenje vetrom i termalne efekte”, rekao je Smit.

To modelovanje osigurava da ovi dramatični elementi nisu samo optičke iluzije. Oni su bezbjedni, stabilni i izgrađeni po propisima.

Arhitekta Piter Bafitis, glavni menadžer u RKTB Architects u Njujorku, takođe je komentarisao, ističući da se konzole koriste ne samo iz strukturnih razloga već i kao hrabar dizajnerski izraz.

“Na snimku vidimo da su konzolni stanovi dizajnirani posebno zbog vizuelnog efekta, stvarajući dramatičan dizajn koji izgleda kao da prkosi gravitaciji”, rekao je Bafitis za Newsweek.

Prema njegovim riječima, strukturni princip obično zahtijeva da oko dvije trećine grede, ploče ili rešetke bude učvršćeno kako bi podržalo jednu trećinu koja je konzolirana. Dodao je da je jedinstveni dizajnerski pristup ne samo upečatljiv, već i praktičan za maksimalno iskorišćavanje prostora.

Reputacija austrijske prijestonice za kreativnu arhitekturu potpuno je prikazana u snimku, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno