Connect with us

Zanimljivosti

OVO SIGURNO NISTE ZNALI! Zašto se najveći naučnik islamskog svijeta pravio lud

Ibn al-Hajtam, latinizovano Alhazen (965– 1040), bio je jedan od najvećih naučnika islamskog svijeta.

Autor stotinu djela, bavio se astronomijom, matematikom, hemijom, medicinom, muzikom i fizikom, a uz to je pisao predivne stihove.

Bio je jedan od prvih naučnika koji su teoriju ispitivali izvođenjem eksperimenata i nije se bojao osporiti opšteprihvaćena mišljenja ako ih dokazi nisu podržavali.

Tajna očnog vida
Do najznačajnijih uvida došao je na području optike. Upravo on je riješio zagonetku očnog vida. Grci su, naime, vjerovali da naše oko nekom vrstom nevidljivih pipaka ispituje vanjski svijet.

Alhazen je prvi shvatio da tome nije tako, već da se svjetlost stvara u tijelima koja sjaje, poput Sunca ili plamena svijeće. Zaključio je da svjetlo putuje s njih u naše oko i svuda uokolo u ravnim crtama te da predmete koji ne svijetle možemo vidjeti jer se svjetlost Sunca ili nekog drugog svjetlećeg objekta odbija od njih u naše oko.

Tamna komora
Kako bi to dokazao, u zamračenoj sobi je napravio malu rupu u paravanu, kroz koju je ulazila svjetlost. Svjetlost je napravila obrnuti duplikat vanjskog svijeta na suprotnom zidu sobe.

Time je stvorio preteču tamne komore (“camera obscura”) i tako utro put razvoju fotografije.

Alhazen je proučavao i način na koji se svjetlost lomi u lećama i odbija od ogledala, a njegovi uvidi pokazali su se veoma važnim za izume poput teleskopa i mikroskopa.

Kako regulisati vodotok Nila?
Uz sve pomenute Alhezenove talente, valja istaći onaj za glumu. U jednom periodu života, bio je savjetnik kalifa al-Hakimu, vladaru Egipta. Iako je moćnik slovio za zaštitnika nauke i umjetnosti, ujedno je bio tiranin, a Alhazen je taj detalj izgubio iz vida.

Kalifu se pohvalio da je u stanju regulisati vodotok Nila, odnosno konstruisati branu koja će služiti kao zaštita od poplava u kišnim periodima, a istovremeno osiguravati dovoljno vode za navodnjavanje polja u vrijeme suše. Oduševljen idejom, kalif nije štedio na sredstvima za ispunjenje ambicioznog cilja. Alhazen se, međutim, precijenio – bolje rečeno, potcijenio je potencijalne teškoće.

Dvanaest godina glume
Tek kad je stigao na mjesto gradnje u Asuanu, shvatio je da nema dovoljno novca, a bome ni radne snage za ispunjenje golemog zadatka. Shvatio je još nešto: ako to prizna kalifu, glava će mu se otkotrljati s ramena.

Dugo je razmišljao o tome šta napraviti a da ostane živ. Mislio je, mislio, pa je smislio – praviće se lud!

Naime, po islamskim zakonima bilo je zabranjeno pogubiti luđaka. Za razliku od gradnje brane, bio je to kolosalni uspjeh – pravio se ludim punih dvanaest godina, sve do kalifove smrti.

(Povijest.hr)

Related Topics:

Zanimljivosti

SVEŠTENIK TUŽIO OPENAI: ChatGPT mu davao opasne savjete

Kada je jedan sveštenik osjetio ozbiljne zdravstvene tegobe, umjesto da ode u bolnicu, obratio se vještačkoj inteligenciji – a odgovor koji je dobio mogao je da ga košta života

Jedan sveštenik je tužio kompaniju OpenAI tvrdeći da mu je softver dao “izuzetno opasne medicinske preporuke”, navodi se u izvještaju lista The New York Times. To je navodno dovelo do odlaganja liječenja niza plućnih embolija, jer je ChatGPTnavodno rekao Skotu Vintersu da simptomi koje je opisao “nisu ništa opasno”.

Izvještava se da se čak pozivao i na njegova vjerska uverenja, govoreći mu da “Bog nije stvorio tvoje tijelo da neprestano otkazuje”.

U tužbi se OpenAI i generalni direktor Sem Altman optužuju za nemar i “neovlašćeno bavljenje medicinom”. Ukazuje se na više slučajeva u kojima je četbot nudio sopstvene dijagnoze i planove liječenja. Četbot je takođe navodno rekao Vintersu da ignoriše molbe prijatelja i porodice da potraži pravu medicinsku pomoć.

“On se ubacuje kao klin između korisnika i njegovog okruženja u stvarnom životu”, rekla je za The New York TimesMitali Džain, koadvokat i izvršna direktorka organizacije Tech Justice Law.

S tim u vezi, Vinters navodi da je rekao četbotu da “ljudi u mojoj crkvi misle da sam lud što ne idem u bolnicu”. U tužbi se navodi da je četbot odgovorio riječima: “Većina ljudi (uključujući i dobronamjerne članove crkve) jednostavno ne razumije”.

On traži novčanu odštetu od kompanije OpenAI, ali takođe traži od suda da obustavi rad platforme ChatGPT Health dok nezavisni procjenitelji ne utvrde da je bezbjedna za upotrebu. Riječ je o platformi koja podstiče korisnike da na četbot otpremaju zdravstvenu dokumentaciju.

Na kraju, u tužbi se zahtijevaju čvršće zaštitne mjere kako bi se ChatGPT spriječio da odgovara na pitanja o specifičnim medicinskim tretmanima i dijagnozama. ChatGPT bi već trebalo da ima uspostavljene zaštitne mjere za ovakve stvari, ali u tužbi se navodi da one u ovom slučaju nisu funkcionisale pouzdano.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAUČNICI ZBUNJENI: Ova pečurka izaziva halucinacije patuljaka

Delikatesna pečurka iz kineske provincije Junan krije neobičnu tajnu – nakon konzumacije kod pojedinih ljudi izaziva višednevne halucinacije u kojima vide mnoštvo sićušnih patuljaka, a naučnici još ne znaju koja supstanca stoji iza ovog fenomena.

Kako navodi “Gardijan”, ova gljiva raste u simbiozi s borovima i veoma je cijenjena zbog ukusa, ali njena konzumacija može da dovede do višednevnih halucinacija u kojima se pojavljuju prikazi patuljastih osoba u jarkoj odjeći koje skaču, trče, penju se i igraju u inače sasvim uobičajenom okruženju.

Naučnici navode da su takve vizije specifične upravo za ovu pečurku i da se razlikuju od halucinacija koje izazivaju psilocibinske, odnosno takozvane “magične pečurke”, čije dejstvo potiče od psihoaktivne supstance psilocibina.

Iako Lanmaoa asiatica nije srodna psilocibinskim pečurkama, supstanca odgovorna za halucinacije još nije identifikovana.

Prema dosadašnjim saznanjima, halucinacije izazvane ovom pečurkom gotovo uvijek uključuju prikaze sitnih ljudi i mogu da traju nekoliko dana.

Istraživanja pokazuju i da se supstanca koja izaziva halucinacije uništava ukoliko se pečurka kuva najmanje 15 minuta prije konzumiranja.

Osim u kineskoj provinciji Junan, Lanmaoa asiatica do sada je zabilježena samo na Filipinima.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“ZVIJER” OD 770 KILOGRAMA SE VRATILA IZ DUBINA: Uhvaćena najveća bijela ajkule ikada

Poslije nekoliko mjeseci bez ikakvog signala, najveća bijela ajkula ikada zabilježena u Atlantskom okeanu ponovo je uočena, a stručnjaci vjeruju da se kreće ka sjeveru u potrazi za hranom.

Najveća bela ajkula ikada registrovana u Atlantskom okeanu, “Contender”, ponovo je zabilježena nakon višemjesečnog nestanka sa sistema satelitskog praćenja.

Ajkula, duga više od četiri metra i teška oko 770 kilograma, posljednji put je registrovana u aprilu u blizini zaliva Pamliko Saund u američkoj saveznoj državi Severna Karolina, nakon čega je nestala sa radara jer je zaronila u velike dubine.

Signal je ponovo uhvaćen, ali lokacija nije poznata
Istraživački tim OCEARCH, koji prati kretanje velikih bijelih ajkula, saopštio je da je prošle srijede uređaj za praćenje ponovo poslao signal.

Međutim, radilo se o slabom satelitskom signalu, poznatom kao “Z-ping”, što znači da peraje ajkule nije bilo dovoljno dugo iznad površine vode kako bi uređaj poslao precizne podatke o njenoj lokaciji.

Zbog toga istraživači trenutno ne mogu sa sigurnošću da utvrde gdje se ajkula nalazi.

Kreće se ka oblastima bogatim plijenom
Na osnovu dosadašnjih istraživanja i migracionih obrazaca velikih belih ajkula, stručnjaci smatraju da bi “Contender” mogao da pliva ka Kejp Kodu u američkoj saveznoj državi Masačusets ili ka obalama Atlantske Kanade.

Kako navode iz organizacije OCEARCH, velike bijele ajkule u zapadnom dijelu Sjevernog Atlantika tokom leta i početkom jeseni redovno migriraju ka severu u potrazi za hranom.

“Kejp Kod i Atlantska Kanada nude odgovarajuću temperaturu mora i obilje plijena, prije svega foka i velikih vrsta riba”, saopštili su iz OCEARCH-a.

Prešao više od 11.000 kilometara
Ajkula “Contender” obeležena je satelitskim uređajem u januaru 2025. godine u severnom Atlantiku, nedaleko od obala američkih saveznih država Džordžija i Florida.

Od tada je, prema podacima istraživača, prešla više od 7.000 milja (oko 11.300 kilometara) duž istočne obale Sjeverne Amerike, što je čini jednom od najpraćenijih velikih bijelih ajkula na svijetu.

Nastavi čitati

Aktuelno