Connect with us

Svijet

PACOVI PREPLAVILI ŠATORE U GAZI, GRIZU DJECU I ŠIRE ZARAZU: Povećan rizik od epidemije u kampovima

U kampovima za raseljene Palestince u Gazi, pacovi i paraziti šire zarazu, pogoršavajući zdravstvenu krizu među stanovnicima.

U kampovima za raseljene Palestince u Gazi, širi se zaraza pacovima i parazitima, dok uništena kanalizacija, gomile otpada i ograničen ulazak istrebljivača pogoršavaju zdravstvenu krizu.

Problem se produbljuje jer je većina od više od dva miliona stanovnika Gaze raseljena i živi u oštećenim kućama ili improvizovanim šatorima postavljenim na otvorenom, pored puteva ili na ruševinama srušenih zgrada. U takvim uslovima, pacovi jedu malo preostalih stvari i češće napadaju ljude tokom noći.

Amani Abu Selmi, dvadesetogodišnjakinja raseljena sa porodicom u Kan Junisu na jugu Gaze, rekla je da su pacovi izgrizli njenu odjeću i torbe sa svadbenog veselja. Pokazujući na rupe na svojoj tradicionalnoj tamnocrvenoj vezenoj haljini.

“Sva moja sreća je nestala, pretvorila se u tugu, u slomljeno srce – moje stvari su nestale, moje svadbeno veselje je nestalo”, istakla je.

Halil Al-Mašaravi je izjavio da je pacov ujeo njegovog trogodišnjeg sina za ruku i prste na nogama pre nekoliko nedjelja, a njega samog prošlog petka. Porodica sada spava u smjenama kako bi brinula o djeci, jer su zamke za glodare uglavnom neefikasne u uništenim kućama i šatorskim naseljima.

“Napadaju nas dok spavamo”, rekao je Al-Mašaravi, koji živi sa porodicom u ruševinama njihove kuće u naselju Tufah na sjeveru Gaze.

Mohamed Abu Selmija, direktor bolnice Al Šifa, upozorio je da bi se situacija mogla pogoršati kako se približava ljeto i kako Izrael zabranjuje unos sredstava za suzbijanje štetočina, poput otrova za pacove. On je naveo da bolnice bilježe svakodnevne prijeme pacijenata zbog incidenata povezanih sa glodarima, posebno djece, starijih i bolesnih, uz strah od širenja bolesti poput groznice ujeda pacova, leptospiroze, pa čak i kuge.

Prema podacima humanitarnih i zdravstvenih organizacija, obustavljeno odvoženje otpada i gotovo potpuno uništeni kanalizacioni i sanitarni sistemi doveli su do nagomilavanja zagađene vode i smeća pored šatorskih naselja.

Lokalna predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije, Rajnhilde Van de Verdt, rekla je da je ove godine u Gazi zabilježeno oko 17.000 slučajeva povezanih sa infekcijama izazvanim glodarima i ektoparazitima.

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno