Connect with us

Društvo

Pada povjerenje BiH u Evropsku uniju

Podrška stanovnika Bosne i Hercegovine članstvu u Evropskoj uniji u posljednjih nekoliko godina varira, ali u odnosu na prošlu godinu je opala, posebno u Republici Srpskoj.

U posljednjem istraživanju koje je sprovela Direkcija za evropske integracije (DEI) Bosne i Hercegovine, u slučaju raspisivanja referenduma za članstvo u EU, 77,4 odsto građana glasalo bi za ulazak, s tim da bi iz Federacije BiH za glasalo 90,1 odsto, a iz Republike Srpske 54,5 odsto.

Godinu dana ranije, odnosno 2021. godine, kada je Direkcija za evropske integracije BiH radila istraživanje, za ulazak BiH u Evropsku uniju bilo je 80,6 odsto stanovnika BiH, u Federaciji BiH 90,7, a u Republici Srpskoj 61,7 odsto.

Stručnjaci u Bosni i Hercegovini kažu da je posljedica pada povjerenja u Evropsku uniju logična, posebno nakon što je postala žrtva sukoba SAD i Rusije na ekonomskom planu, ali i dopustila da se na ovom području infiltriraju Rusija, Turska pa i Kina.

“Očigledno je i da domaće politike takođe ne rade na ispunjavanju uslova za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU niti na razvijanju evropskih vrijednosti u BiH, tako da je nepovjerenje stanovništva, odnosno pad povjerenja u EU potpuno razumljiv”, rekao je za “Nezavisne novine” Enver Kazaz, politički analitičar.

On kaže da je teško predvidjeti kako će se to povjerenje kretati u budućnosti jer je situacija u svijetu neizvjesna, ali da misli da će ono i dalje padati.

“Povjerenje u Evropsku uniju u velikoj mjeri zavisiće od toga kako će ona rješavati energetsku krizu, krizu hrane itd. Solidarnost u EU se gubi i male zemlje poput BiH će biti najveće žrtve krize hrane koja će strašno poskupjeti, energetske krize, ali je sreća što imamo domaću proizvodnju. Od načina na koji će Evropa rješavati te krize zavisiće povjerenje u nju i mislim da će ono i dalje padati”, naglasio je Kazaz.

Jedna od godina u kojima je povjerenje u EU bilo na najnižem nivou bila je 2020, što je i logično s obzirom na to da je te godine korona virus pokazao da solidarnost u EU praktično ne postoji. Te godine, podrška građana za ulazak u EU bila je jedna od najmanjih jer je “samo” 75,6 odsto građana u tom trenutku podržavalo ulazak u EU, od čega 87 odsto u FBiH i 55 odsto u Republici Srpskoj.

Kada je riječ o trenutnom statusu Bosne i Hercegovine na putu u Evropsku uniju, već mjesecima unazad očekuje se kandidatski status. Na nedavno završenom sastanku lidera zapadnog Balkana Brdo – Brioni usvojen je zaključak koji govori o tome da Bosna i Hercegovina do kraja godine treba da dobije kandidatski status, što je malo vjerovatno s obzirom na to da Evropska unija insistira na donošenju određenih zakona u BiH u vezi sa kojima je u ovim političkim okolnostima gotovo nemoguće postići dogovor.

I Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, nedavno je rekao da EU proizvodi više problema nego što donosi rješenja te da je na ovom prostoru izgubljen entuzijazam za Evropskom unijom.

“Mislim da je EU za nas posljednjih 20 godina bila velika prevara, jer nam je stalno nudila rješenja i govorila – morate da uradite da uđete u EU, a to se nikada nije desilo. Mi smo davali neke naše nadležnosti, veoma smo to teško podnosili, a Evropa nam je samo ispostavljala nove račune”, rekao je nedavno Dodik.

Related Topics:

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno