Connect with us

Svijet

PADA POVJERENJE UKRAJINACA! Da li je vrijeme da ZELENSKI ODE?

Oko 52 odsto Ukrajinaca vjeruje predsjedniku Vladimiru Zelenskom, što je pad od sedam procentnih poena u odnosu na oktobar 2024. i 12 procentnih poena u odnosu na februar, pokazalo je novo istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS).

Brojevi su počeli da opadaju 2024. godine kako je stagnacija na bojnom polju ustupila mjesto ruskom taktičkom napretku, iako je većina Ukrajinaca zadržala svoje povjerenje u Zelenskog tokom cijele godine. Zelenski je povoljnije viđen u zapadnim (60%) i centralnim (52%) regionima zemlje, a manje u južnim (46%) i istočnim (42%) regionima. Jug i istok Ukrajine najviše su bili pogođeni ruskim ratom.

Rezultati istraživanja zasnovani su na telefonskim intervjuima sa 2.000 ispitanika koji žive na teritorijama koje kontroliše Ukrajina. Druga novija sociološka istraživanja ukazuju na umjeren, ali stalan rast pesimizma među ukrajinskim stanovništvom prema napretku rata. U drugom istraživanju KIIS-a iz decembra 2024, oko 38% ispitanika reklo je da je otvoreno za teritorijalne ustupke u zamjenu za mir, što je značajan porast u odnosu na 19% godinu dana ranije.

Očekivanja za moguće mirovne pregovore 2025. rastu pošto je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp obećao da će Kijev i Moskvu staviti za pregovarački sto, iako ostaje nejasno kako on to planira, prenosi b92.

Related Topics:

Svijet

STIŽE LI POJEFTINJENJE? Cijene nafte najniže u posljednja tri mjeseca, barel pao na 77 dolara!

Cijena međunarodno referentne nafte Brent pala je danas na 77 dolara po barelu, a američke sirove nafte na 73,1 dolara po barelu, čime su dostignuti najniži nivoi u gotovo tri meseca.

Razlog za to je napredak u pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, preneo je Trejding ekonomiks.

Pad cena usledio je nakon privremenog sporazuma koji je doprineo smirivanju tenzija na Bliskom istoku i već oborio cenu nafte za oko 40 odsto u odnosu na prethodne maksimume.

Dodatni uticaj na cene došao je nakon odluke Vašingtona da odobri privremeno izuzeće od 60 dana kojim se međunarodnim kupcima, uključujući američke rafinerije, omogućava kupovina iranske nafte i naftnih derivata.

Predstavnici SAD i Irana saopštili su posle razgovora održanih u Švajcarskoj da je ostvaren određeni napredak i da će biti formirane četiri radne grupe koje će se baviti pitanjima nuklearnog programa i ekonomskih sankcija. Ipak, dve strane i dalje se razilaze u pojedinim ključnim pitanjima.

Teheran je odbacio američke tvrdnje o skorom povratku međunarodnih inspektora zaduženih za nadzor nuklearnog programa. U međuvremenu, na tržište pristižu dodatne količine nafte iz regiona Persijskog zaliva.

Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati povećali su izvoz koristeći alternativne transportne pravce, dok je Iran tokom protekle sedmice izvezao više od 30 miliona barela nafte.

Analitičari ocenjuju da će dalji smer kretanja cena energenata zavisiti od ishoda pregovora između Vašingtona i Teherana, očuvanja primirja između Izraela i Hezbolaha u Libanu, kao i od pune normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz, kroz koji prolazi značajan deo svetske trgovine naftom.

Tržišta očekuju da bi svaki napredak u diplomatskim pregovorima mogao dodatno da poveća ponudu na svetskom tržištu i ublaži rizike od poremećaja u snabdevanju energentima.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

FRANCUSKA GORI: U jednom danu oboreno 339 temperaturnih rekorda

Francusku je pogodio jedan od najintenzivnijih toplotnih talasa u istoriji mjerenja, a meteorološke stanice širom zemlje u utorak, 23. juna, zabilježile su čak 339 novih temperaturnih rekorda tokom najtoplijeg dana od 1947. godine.

“Danas je bio ‘najtopliji dan ikada zabilježen u Francuskoj’ otkako su mjerenja počela 1947. godine”, saopštila je juče nacionalna meteorološka i klimatološka služba Meteo Frans.

U pojedinim dijelovima zemlje temperature su prelazile 44 stepena Celzijusa, dok je 58 departmana stavljeno pod najviši stepen upozorenja.

Prema podacima meteoroloških službi, na 135 stanica oboreni su apsolutni temperaturni rekordi, prenio je portal BFM TV.

Najviša temperatura izmjerena je u mjestu Pizos u departmanu Land, gdje je zabilježeno 44,3 stepena Celzijusa, prenosi Tanjug.

U istoj oblasti, stanica Sabrs registrovala je rekordnih 42,5 stepeni.

Najteže pogođen bio je zapadni dio Francuske.

U departmanu Vandeja temperatura je dostigla 44 stepena u Le Erbijeu, dok su u Sen-Fuljanu i Paluu izmjerena 43,8 stepeni.

Temperature iznad 43 stepena zabilježene su i u više mjesta u departmanima Men i Loara, Žirond, De Sevr, Šarant, Atlantska Loara i Primorski Šarant.

Toplotni talas zahvatio je i centralni dio zemlje, gdje su novi rekordi postavljeni u departmanima Šer, Endr i Endr i Loara, sa temperaturama koje su dostizale više od 43 stepena.

Na jugozapadu Francuske novi rekordi registrovani su u departmanu Lo, dok je u Tuluzu izmjereno 41 stepen Celzijusa.

U gradu Po temperatura je dostigla 39,9 stepeni.

Rekordne vrijednosti zabilježene su i u sjeverozapadnim regionima zemlje.

U Renu je izmereno 41,3 stepena, dok je u Kanu oboren prethodni temperaturni rekord sa maksimalnih 40,3 stepena Celzijusa.

Meteorološka služba Meteo-Frans upozorila je da bi pojedini rekordi i danas mogli da budu oboreni.

Zbog ekstremnih vrućina, 58 departmana stavljeno je pod najviši, crveni stepen upozorenja, što pogađa oko 44 miliona stanovnika Francuske.

Više od 40 smrtnih slučajeva
Francuska se suočava sa ekstremnim toplotnim talasom koji je aktivirao crveni meteo alarm u 54 departmana i doveo do više od 40 smrtnih slučajeva usljed utapanja.

Vrućine su uzrokovale zatvaranje 845 škola i niz nesreća na kupalištima, što je navelo zvaničnike na apel za bezbjednost.

Čuveni zabavni park Diznilend juče je privremeno zatvorio atrakcije na otvorenom, a otkazani su i brojni koncerti.

Ajfelov toranj je, takođe, zatvoren u 16:00 časova umjesto u uobičajenih 00:45 posle ponoći zbog ekstremnog toplotnog talasa.

Francuski premijer je u ponedjeljak zatražio od članova vlade da otkažu i ograniče sva službena putovanja koja nisu direktno povezana sa rješavanjem krize.

Gradske vlasti u Parizu su u srijedu odobrile kupanje u kanalu Sen Marten.

Nastavi čitati

Svijet

PORAZ TRAMPA U SENATU: Usvojena rezolucija o Iranu

Američki Senat usvojio je rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom, čime je iskazao zabrinutost zbog poteza predsjednika SAD Donalda Trampa tokom sukoba sa Teheranom.

Tramp je nakon glasanja oštro napao Senat i republikance koji su podržali mjeru, optuživši ih da su “pružili pomoć i utjehu neprijatelju”.

Senat je usvojio rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom sa 50 glasova “za” i 48 “protiv”, nakon što ju je ranije ovog mjeseca odobrio Predstavnički dom, objavio je ABC, prenosi Tanjug.

Za rezoluciju su glasali republikanski senatori Bil Kasidi, Suzan Kolins, Lisa Murkovski i Rend Pol, dok je demokratski senator Džon Feterman bio protiv.

Bijela kuća umanjila značaj glasanja

Bijela kuća umanjila je značaj glasanja, ocijenivši da rezolucija “nema značaj” i navodeći da je njen prolazak omogućen zbog odsustva pojedinih republikanskih senatora.

Republikanci Mič Mekonel i Dejv Mekormik nisu učestvovali u glasanju.

U saopštenju Bele kuće navedeno je da rezolucija nalaže američkom predsjedniku Donaldu Trampu da povuče američke oružane snage iz neprijateljstava protiv Irana, ali da takvih operacija više nema jer su, prema tvrdnjama administracije, okončane primirjem postignutim 7. aprila.

Četvoro republikanskih senatora koji su podržali rezoluciju ranije su se pridružili demokratama u glasanju o pitanjima ratnih ovlašćenja u vezi sa Iranom.

Iako nema snagu zakona, rezolucija se smatra pokazateljem rastuće zabrinutosti u oba doma Kongresa zbog Trampovog postupanja tokom sukoba.

Očekuje se da će se Tramp danas sastati sa republikanskim senatorima, a pojedini članovi njegove stranke najavili su da žele dodatne informacije o pregovorima sa Iranom.

Tramp oštro reagovao

Oglasio se i predsjednik SAD, koji je oštro kritikovao Senat nakon usvajanja rezolucije.

U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da je Iran bio spreman na ustupke i da je prvi put poslije više decenija pokazivao poštovanje prema Sjedinjenim Američkim Državama i američkom predsjedniku

“Iran je na ‘konopcima’, spreman da padne, spreman da nam da praktično sve, i po prvi put u decenijama, poštujući SAD i njihovog predsjednika, mene, i američki Senat odlučuje da glasa o Zakonu o ratnim ovlašćenjima, u loše vrijeme i bez smisla, govoreći sponzoru terora broj jedan u svijetu da se Sjedinjenim Američkim Državama ne sviđa ono što im radim i da moram da prestanem, i time sam pružio pomoć i utjehu neprijatelju”, naveo je Tramp.

On je ocijenio da je usvajanje rezolucije poslalo signal Iranu da se dio američkog političkog establišmenta protivi njegovoj politici prema toj zemlji.

Tramp je posebno kritikovao četvoricu republikanskih senatora koji su glasali zajedno sa demokratama za rezoluciju, navodeći da su mu otežali posao, ali je poručio da će ostvariti svoje ciljeve “na ovaj ili onaj način”.

“Četiri republikanska gubitnika su glasala sa demokratama, a Iran je pitao moj narod: ‘Šta sve to znači?’ Ovi senatori su mi samo otežali posao, ali ja ću ga završiti, na ovaj ili onaj način, jer ga uvijek završim”, naveo je on.

Tramp je takođe optužio velike naftne kompanije da ne snižavaju cijene goriva na benzinskim pumpama uprkos, kako je naveo, značajnom padu cijena nafte na tržištu.

On je ocijenio da su potrošači na taj način oštećeni i saopštio da je naložio Ministarstvu pravde SAD-a da odmah pokrene istragu o tom pitanju.

Tramp je dodao da očekuje da cijene benzina počnu da padaju znatno brže nego što je to trenutno slučaj.

Nastavi čitati

Aktuelno