Na današnji dan prije 24 godine – 24. marta 1999, počeo je vazdušni napadi NATO snaga na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Za 78 dana bombardovanja poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi.

Naredbu za napad dao je Havijer Solana u to vrijeme Generalni sekretar NATO, tadašnjem komandantu savezničkih snaga, generalu SAD Vesliju Klarku, iako nije postojalo odobrenje Savjeta bezbjednosti UN. Bio je to očigledan presedan -odluka o bombardovanju tadašnje SRJ donijeta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

SRJ je napadnuta pod izgovorom da je krivac za neuspjeh pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu pokrajine Kosovo i Metohija.

Nakon što je odluku o neprihvatanju stranih trupa potvrdila Skupština Srbije, koja je predložila da snage Ujedinjenih nacija nadgledaju mirovno rješenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19.45 započeo vazdušne udare krstarećim raketama i avijacijom, na više područja Srbije i Crne Gore.

Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, podržane strateškim bombarderima koji su poletjeli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD.

Prvo su gađane kasarne i jedinice protivvazdušne odbrane Vojske SRJ, u Batajnici, Mladenovcu, Prištini i na drugim mjestima.

Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti snaga NATO.

U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dječjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.

U noći 23. aprila 1999. godine u dva sata i šest minuta nakon ponoći, NATO je u napadu na zgradu RTS-a usmrtio 16 radnika. To je bio prvi slučaj da je jedna medijska kuća proglašena za legitimni vojni cilj.

Tokom bombardovanja izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.

NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 “kasetnih bombi” od kojih je poginulo oko 200 osoba, a ranjeno više stotina i upotrebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.

Uništena je trećina elektroenergetskog kapaciteta zemlje, bombardovane su dvije rafinerije – u Pančevu i Novom Sadu, a snage NATO su upotrijebile i takozvane grafitne bombe za onesposobljavanje elektroenergetskog sistema.

Poslije više diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okončano potpisivanjem Vojnotehničkog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999, da bi tri dana potom počelo povlačenje snaga SRJ sa Kosova i Metohije.

Pošto je generalni sekretar NATO 10. juna izdao naredbu o prekidu bombardovanja, posljednji projektili su pali na područje sela Kokoleč u 13.30, piše RTS.

Tog dana je Savjet bezbjednosti UN usvojio Rezoluciju 1244, a u Pokrajinu je upućeno 37.200 vojnika Kfora iz 36 zemalja, sa zadatkom da čuvaju mir, bezbjednost i povratak više stotina hiljada albanskih izbjeglica dok se ne definiše najširi stepen njene autonomije.

Obilježavanje Dana sjećanja

Centralna manifestaija obilježavanja Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji, kojoj će prisustvovati predsejdnik Srbije Aleksandar Vučić, biće održana u Somboru.

Obilježavanju Dana sejćanja na Trgu Svetog Đođa u Somboru, sa početkom u 18 časova, prisustvovaće pored građana i patrijarh srpski Porfirije, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poslanici Skupštine Srbije, ministri u Vladi Srbije i Republike Srpske.

Sombor je bio grad gdje su pale prve bombe i izgubljeni ljudski životi. Jedna od prvih ispaljenih krstarećih raketa na SR Jugoslaviju pogodila je, u večernjim časovima 24. marta, somborski vojni aerodrom, pet minuta prije službeno određenog vremena početka napada.

Napad na aerodrom ponovljen je još jednom iste večeri i tom prilikom je nastradao zastavnik jugoslovenske vojske Radovan Medić.

Potraga za sezonskim radnicima u turizmu u Hrvatskoj počela je nikad ranije, poslodavci nude nikad bolje uvjete, a ako je vjerovati najavama, perjanicahrvatskog gospodarstva ove će godine trebati oko 60.000 sezonskih radnika.

Sigurna plaća (54 posto) i mogućnost smještaja (42 posto) dva su preduvjeta od presudne važnosti prilikom odabira poslodavca, navode pak sezonski radnici, koji na Jadran na rad u sezoni ne dolaze samo iz različitih područja Hrvatske, nego sve više iz cijelog svijeta. Minimalna mjesečna plaća koju ove godine tijekom rada u sezoni očekuju konobari, kuhari, sobarice, recepcionari, prodavači i ostali iznosi u prosjeku 1231 euro neto (oko 9300 kuna), što je čak 30 posto više u odnosu na prošlu godinu.

Većim plaćama naročito se nadaju kuhari, koji smatraju kako minimalna plaća u sezoni za njihov rad ove godine treba iznositi 1540 eura neto ili oko 11.600 kuna.

ISTRAŽIVANJE

Do tih su zanimljivih podataka došli istraživači s portala MojPosao, koji su predstavili rezultate ankete provedene među 500 radnika iz Hrvatske, od kojih je njih 81 posto najmanje jednom radilo u sezoni – bilo tokom školovanja i studija, bilo prije pronalaska posla u struci, u pauzi između stalnih poslova ili u nadi da će u toj “branši” ostati za stalno. Svaki peti ispitanik, pokazalo je istraživanje, izjavio je kako je sezonski posao “baš po njegovoj mjeri” te da mu odgovara takav način rada.

– I naše ranije analize pokazale su kako poslodavci sve ranije kreću u potragu za sezoncima i počinju se za sezonu pripremati na vrijeme.

Neki poslodavci, naročito hotelijeri koji zapošljavaju veći broj tih radnika, počeli su i više ulagati u ljude koji im trebaju. Vidimo prema klijentima u hotelijerstvu kako neki od njih radnicima nude mogućnost da ostanu stalni sezonci, pa tokom “mirovanja” troše dane godišnjeg odmora, a neki dobivaju i bonuse kako bi se vratili. Također, povećava se i broj ugovora za stalno, primjerice, prema informacijama iz jednog hotelijerskog lanca, plan im je broj ugovora za stalno povećati deset do 15 posto u odnosu na prošlu godinu – prepričava Matea Grbac s portala MojPosao. Iako sezona zapravo još nije počela, na tom su portalu od početka godine do sredine marta objavljena već 2802 oglasa za zapošljavanje turističkih djelatnika, dok ih je u cijeloj prošloj godini bilo 10.000. I ta brojka u 2022. godini predstavljala je 17-postotni porast broja oglasa u odnosu na godinu ranije i devet posto više nego rekordne 2019. godine.

– Ove godine u februaru samo u jednom danu imali smo aktivnih oko 1500 oglasa u kategoriji Turizam i ugostiteljstvo, što je iznimno visok broj – otkriva Matea Grbac.

Radnicima koji žele raditi na sezonskim poslovima najvažniji su sigurna plaća i mogućnost smještaja, a tek na trećem mjestu je visina plaće (39 posto). Još manje će u tom “vaganju” između poslodavaca kod kojih žele raditi presudnu riječ imati mogućnost slobodnih dana, radno vrijeme ili ime poslodavca/tvrtke, dok najmanje važnim u tom odabiru smatraju lokaciju radnog mjesta (presudna je za tek 14 posto sezonaca).

BORAVAK NA MORU
Zanimljivo je i da čak 60 posto ispitanika među prednostima sezonskog posla navodi stjecanje novih znanja i vještina kao i mogućnost upoznavanja novih ljudi (50 posto), a tek onda plaću, koja je za polovinu sezonaca ipak viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja. Njih oko 38 posto raduje se mogućnosti boravka na moru.

Farmaceutska kompanija “Pliva” iz Hrvatske povlači seriju lijeka “Salbutamol” za olakšavanje disanja zbog sumnje u neispravnost proizvoda.

Kompanija “Pliva”, u saradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode Hrvatske, preventivno povlači seriju lijeka “Salbutamol” od pet miligrama po mililitru rastvora za atomizator zbog sumnje u neispravnost u sastavu proizvoda.

Oni su preporučili da pacijenti lijek vrate u apoteku i obrate se svom doktoru radi nastavka terapije. S tržišta se povlače serije predmetnog lijeka – 15015321, 15000522, 15018422, 15036222 i 15036322, navedeno je na sajtu Agencije za lijekove i medicinske proizvode.

“Salbutamol Pliva” rastvor za atomizator koristi se za olakšanje teških simptoma stezanja u prsima, piskanja pri disanju i kašlja ili kod osoba s astmom i nekim drugim oboljenjima disajnih puteva.

Iz ove kompanije navode da pacijenti koji su prethodno koristili ovaj lijek nemaju razloga za zabrinutost.

“‘Pliva’ radi na tome da u apotekama što je prije moguće budu dostupne nove serije lijeka ‘Salbutamol Pliva’ pet miligrama po mililitru rastvora za atomizator”, navodi se u saopštenju.

(Nezavisne novine)