Connect with us

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Svijet

AMERIKA U STRAHU OD POMORSKOG SAVEZA! Ruska i kineska mornarica uspješno okončale do sada neviđene vojne manevre!

Kineska i ruska ratna mornarica uspješno su okončale zajedničke pomorske manevre nazvane „Pomorska interakcija 2026“, prenijeli su ruski mediji. Prema saopštenju kineskog Ministarstva odbrane, zajedničkim kinesko-ruskim pomorskim manevrima ojačana je bilateralna vojna saradnja, prenosi agencija TASS.

Navodi se da su dvije strane “usavršile svoje borbene vještine na moru i u vazduhu kako bi zaštitile mir”. Mornaričke vježbe, koje su izvedene u Žutom moru, uključivale su spasilačke operacije, udare na pomorske ciljeve, kao i vježbe vazdušne i raketne odbrane.

“Zahvaljujući efikasnoj koordinaciji, obje strane su ojačale međusobno povjerenje, dodatno unaprijedile svoju sposobnost za vođenje zajedničkih borbenih operacija i učvrstile tradicionalne prijateljske odnose i saradnju”, naglašeno je u saopštenju.

Prema navodima Ministarstva, obje strane su brzo reagovale na prijetnje, demonstrirale snažne vještine izviđanja i ranog upozoravanja i koordinisale vatrene udare u izazovnom elektromagnetnom okruženju.

Brodovi dvije zemlje jasno su podijelili odgovornosti i tijesno sarađivali u oblasti protivvazdušne i raketne odbrane, u potpunosti koristeći prednosti svog oružja i uspješno odbijajući napade u najkraćem mogućem roku.

Nakon pomorske faze vježbi, kineska i ruska mornarica poslaće brodove u vode Tihog okeana radi zajedničkih patrola i nastaviće da aktivno doprinose održavanju međunarodnog i regionalnog mira i stabilnosti.

„Obje strane će nastaviti da se vode principima otvorenosti, transparentnosti i uzajamnog povjerenja, kontinuirano će produbljivati i proširivati obim zajedničkih vježbi i davati još veći doprinos izgradnji pomorske zajednice sa zajedničkom budućnošću i održavanju globalnog mira i stabilnosti”, saopštilo je kinesko Ministarstvo odbrane.

(Nezavisne) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

SVE ZBOG RAKETNIH SISTEMA „PATRIOT“! Zelenski smijenio premijerku da bi progurao ključne ugovore sa Amerikom!

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je smjenu premijerke Julije Sviridenko u okviru najavljenih promjena u Vladi, uz ocjenu da je Ukrajini potreban efikasniji pristup saradnji sa ključnim partnerima i napretku ka članstvu u EU.

“Zahvalan sam Juliji na njenom jasnom, dosljednom i efikasnom radu na mjestu premijerke, kao i na godinama njenog produktivnog rada u timu Ukrajine, a ponudio sam joj priliku da vodi novu i važnu oblast odnosa sa ključnim partnerom”, naveo je Zelenski na platformi Iks.

Zelenski je istakao da očekuje da će biti sprovedene odgovarajuće promjene u Vladi Ukrajine. “Ukrajina mijenja svoju političku strategiju. Svako prioritetno područje spoljne politike biće dodeljeno određenoj osobi sa značajnim iskustvom koja je sposobna da sprovede ono o čemu se dogovorimo na nivou lidera i ono što ukrajinski narod očekuje. Najvažnije od ovih oblasti uključuju Sjedinjene Američke Države i naše sporazume o licencama za proizvodnju sistema “patriot”, kao i drugu bilateralnu bezbjednosnu saradnju koja mora da se pretvori u jasne dobitke za naše zemlje i za ukrajinske i američke kompanije”, naglasio je Zelenski.

Dodao je da je Ukrajini potreban jasan napredak ka članstvu u EU.

Julija Sviridenko je funkciju premijerke preuzela nakon što ju je za tu dužnost predložio Zelenski, a prethodno je obavljala funkciju prve potpredsjednice Vlade i ministarke ekonomije.

Nastavi čitati

Svijet

UMRO NAKON SUSRETA SA ZELENSKIM! Uticajni senator preminuo po povratku iz posjete Ukrajini

Američki republikanski senator Lindzi Grejem preminuo je u 71. godini, poslije kratke i iznenadne bolesti, samo dva dana nakon posjete Ukrajini.

Grejem je neposredno prije smrti boravio u Ukrajini, gdje se sastao sa ukrajinskim zvaničnicima i ponovo tražio nastavak snažne američke podrške Kijevu i dodatno pooštravanje sankcija Rusiji.

Lindzi Grejem bio je jedan od najupornijih zagovornika vojne pomoći Ukrajini u američkom Kongresu. Od početka rata više puta je posjećivao Kijev, podržavao isporuke američkog naoružanja i zahtijevao snažnije mjere protiv ruskog energetskog i finansijskog sektora.

Bio je među glavnim pokretačima zakona kojim su predlagane veoma visoke carine i sankcije državama koje nastave da kupuju rusku naftu, gas i druge energente.

Zbog izjava tokom posjete Ukrajini Rusija je 2023. godine izdala nalog za njegovo hapšenje, dok ga je Moskva godinama predstavljala kao jednog od najagresivnijih zagovornika sukoba sa Rusijom.

Više od dvije decenije u Senatu

Grejem je rođen 9. jula 1955. godine u gradu Sentral u Južnoj Karolini. U Senat Sjedinjenih Američkih Država izabran je 2002. godine, a mandat je preuzeo u januaru 2003. Prije toga je osam godina bio član Predstavničkog doma.

Bio je dugogodišnji član i nekadašnji predsjednik Odbora Senata za pravosuđe, a u posljednjem sazivu predvodio je Odbor za budžet. Važio je za jednog od najuticajnijih republikanaca u pitanjima spoljne politike, odbrane i nacionalne bezbjednosti.

Prije političke karijere služio je u Ratnom vazduhoplovstvu Sjedinjenih Američkih Država kao vojni pravnik. Aktivnu službu i rezervni sastav napustio je sa činom pukovnika.

Grejem je godinama bio blizak pokojnom republikanskom senatoru Džonu Mekejnu, sa kojim je deijlio tvrdu spoljnopolitičku liniju prema Rusiji, Iranu i drugim američkim protivnicima.

Njegov odnos sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom prolazio je kroz oštre sukobe i političko približavanje. Nakon što je tokom republikanskih izbora 2016. bio jedan od Trampovih kritičara, kasnije je postao njegov važan saveznik u Senatu i podržao njegov povratak u Bijelu kuću.

Grejem je svega nekoliko nedjelja pre smrti pobijedio na republikanskim unutarstranačkim izborima u Južnoj Karolini i pripremao se za kampanju za peti mandat u Senatu. Njegova smrt ostavlja upražnjeno jedno od najvažnijih republikanskih mjesta u gornjem domu američkog Kongresa.

Nastavi čitati

Aktuelno