Connect with us

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Related Topics:

Svijet

IZBORI U SAD: Šta bi pobjeda demokrata značila za Trampa?

U SAD se u utorak održavaju važni izbori za američki Predstavnički dom i trećinu Senata, a njihov rezultat mogao bi imati posljedice ne samo za tu zemlju već i za cijeli svijet.

Prema procjenama većine analitičara, republikanci bi mogli izgubiti većinu u Predstavničkom domu, odnosno demokrate bi mogle preuzeti kontrolu nad tim domom Kongresa, dok je sudbina Senata i dalje neizvjesna, mada su neka od najnovijih istraživanja povećala izglede demokrata da osvoje većinu i u ovom domu.To bi bio veliki politički udarac za Donalda Trampa, predsjednika Amerike, i njegov MAGA pokret, ali stručnjaci takođe upozoravaju da to ne bi automatski značilo političku prevlast demokrata.

Naime, unutar Demokratske stranke traje dubok sukob između centrista i lijevo orijentisanih socijaldemokrata, koji imaju značajno različite vizije budućnosti Amerike.Taj sukob trenutno je stavljen u drugi plan jer obje struje imaju Trampa kao zajedničkog političkog protivnika, ali ostaje pitanje kako će se odnosi unutar stranke razvijati nakon eventualne demokratske pobjede na ovim izborima.

Visoki troškovi života kao problem za stranke na vlasti

Visoki životni troškovi i inflacija veliki su teret ne samo za Trampa i republikance u Americi već i za vladajuće stranke širom svijeta. U Evropi u čitavom nizu država traju veliki protesti zbog visokih cijena, a već nekoliko godina stranke na vlasti suočavaju se sa značajnim nezadovoljstvom građana.

Međutim, za razliku od većine evropskih zemalja, gdje su visoke cijene u značajnoj mjeri posljedica skupih energenata i drugih ekonomskih poremećaja uvezenih iz inostranstva, u Americi se može argumentovati da je dio problema posljedica odluka same administracije.

Brojni analitičari i ekonomski stručnjaci ukazuju na to da su rat u Iranu i carine koje je uveo Tramp doprinijeli rastu inflatornih pritisaka u Americi.

Šta bi demokrate uradile s većinom u Kongresu?

U slučaju da demokrate osvoje oba doma američkog Kongresa, pružila bi im se jedinstvena prilika ne samo da pokrenu istrage o velikim korupcionaškim aferama i navodnim zloupotrebama kroz formiranje istražnih odbora i organizovanje saslušanja u Kongresu već i da taj proces iskoriste kao podlogu za definisanje vlastite politike, koja bi im poslužila kao platforma za naredne predsjedničke izbore.

Međutim, ako bi američka istorija poslužila kao osnova za predviđanja, onda bi se moglo reći da ne treba nužno očekivati sistemske promjene, jer političke elite obje stranke često nastavljaju koristiti privilegije i ovlašćenja koja su uspostavile administracije koje su zamijenile.

Na primjer, politolozi i sociolozi ukazuju na to da se Kongres već nekoliko predsjedničkih ciklusa postepeno razvlašćuje, odnosno da predsjednik preuzima sve više izvršne moći.

Iako stranka u opoziciji redovno kritikuje aktuelnu administraciju zbog prevelike koncentracije predsjedničkih ovlašćenja, nakon preuzimanja vlasti često i sama nastavlja sličnu praksu.

Zašto promjena većine ne mora značiti i promjenu sistema?

Osim toga, predstavnici obje stranke kritikuju korupciju i preveliku ulogu novca u političkim kampanjama, ali kroz svaki izborni ciklus i sami koriste slične prakse, dok se malo toga čini da se takav sistem promijeni iz korijena.

Sličan primjer predstavlja i politika prekrajanja izbornih distrikta, poznata kao džerimandering, kojom političke stranke nastoje povećati šanse svojih kandidata da budu izabrani.

Sve u svemu, čak i u slučaju velikog izbornog preokreta i poraza Trampa i njegovog MAGA pokreta, nema garancije da će to značiti i korjenitu promjenu američkog političkog sistema.

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA ODLUČILA: Ovu zabranu uvodi do februara 2027. godine

Vlada Ruske Federacije saopštila je da je produžila zabranu proizvođačima dizel goriva izvoz do kraja januara 2027. godine.

„Potpisan je dekret kojim se produžava zabrana izvoza dizel goriva i brodskog goriva, kao i gasnih ulja iz Rusije od strane direktnih proizvođača, do 31. januara 2027. godine, zaključno sa tim danima“, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se dodaje da je cilj ove odluke održavanje stabilnosti domaćeg tržišta goriva.

Zamenik premijera Aleksandar Novak rekao je da Vlada radi na tome da se pojedinačni dobavljači koji isporučuju gorivo na svetsko tržište izuzmu od zabrane u novembru.

Početkom oktobra, Vlada je delimično ukinula zabranu izvoza nakon sporazuma ruskog i američkog predsednika, Vladimira Putina i Donalda Trampa, o isporuci ruskog dizela na svetsko tržište.

Očekuje se da će prvi tankeri stići pre srednjoročnih izbora u SAD 3. novembra.

Novak je procenio da će isporuke ruskog dizela svetskim tržištima dostići 2,15 miliona tona u novembru, u odnosu na 510.000 tona u oktobru.

Nastavi čitati

Svijet

FBI optužio Sjevernu Koreju za rekordnu krađu: MILIJARDE NESTALE ZA 20 MINUTA

Sjeverna Koreja stoji iza jednog od najvećih hakerskih napada u istoriji kriptovaluta, tokom kojeg je sa berze Bajnens ukradeno čak 6,36 milijardi dolara, saopštio je američki Federalni istražni biro (FBI).

Prema navodima američkih istražilaca, hakeri povezani sa Pjongjangom već su počeli da peru ukradeni novac pretvarajući ga u druge kriptovalute.

Napad je izveden za svega 20 minuta, a milijarde dolara prebačene su na deset različitih blokčejn mreža.

Kako planiraju da nadoknade ukradene milijarde?
Iz Bajnensa tvrde da su uspjeli da nadoknade 90 odsto ukradenog iznosa, dok FBI upozorava da bi mogle uslijediti nove faze pranja digitalne imovine.

Kako je naveo FBI, akteri povezani sa Sjevernom Korejom primijećeni su tokom pranja ukradenih sredstava, tako što su ih konvertovali u kriptovalutu ethereum.

Američka agencija očekuje da će uslijediti dodatne faze pranja ukradene digitalne imovine.

Kriptovalutna berza Bajnens saopštila je u subotu da je uspjela da nadoknadi 90 odsto iznosa ukradenog tokom hakerskog napada, u kojem je sa njene platforme nestalo rekordnih 6,36 milijardi dolara.

“Preostalih 10 odsto odnosi se na tokene sa manjom likvidnošću, što znači da će možda biti potrebno više vremena da se obezbijede potrebne količine”, navodi se u saopštenju kompanije.

Bajnens je saopštio da je interno izdvojio oko 6,34 milijarde dolara sopstvenih sredstava kako bi pokrio nastale gubitke, prenio je Rojters.

“Načeta” rezerva
Kompanija je navela da je nadoknada sredstava uključivala i djelimično korišćenje njenog fonda Secure Asset Fund for Users (SAFU), vrijednog milijardu dolara, koji predstavlja rezervu u bitkoinima namijenjenu zaštiti korisnika u slučaju bezbjednosnih incidenata.

Hakeri povezani sa Sjevernom Korejom ukrali su oko 6,36 milijardi dolara sa novčanika kriptovalutne berze Bajnens, u sajber napadu koji se smatra najvećom krađom kriptovaluta do sada, objavila je kompanija za analizu blokčejn transakcija TRM Labs.

Prema analizi TRM Labsa, napad se dogodio u četvrtak, kada su napadači za oko 20 minuta prebacili sredstva sa novčanika Bajnensa na deset različitih blokčejn mreža.

Nastavi čitati

Aktuelno