Connect with us

Politika

PARTIJSKE VEZE, NAMJEŠTANJE KONKURSA… Političke stranke ne žele u EU – IZGUBILE BI MOĆ NAD INSTITUCIJAMA!

Jedna od glavnih prepreka BiH na putu ka EU je velika moć stranaka nad institucijama i javnim preduzećima, a iako su partijsko zapošljavanje, namještanje konkursa i rođačka ekonomija javna tajna, rijetko se dešava da nosioci najviših državnih funkcija javno priznaju kako sistem funkcioniše u praksi.

Nedavni slučaj Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, koji se javno pohvalio da je iskoristio partijske veze da zaposli jednu ženu u javnim institucijama, pokrenuo je medijske napise, ali se nakon toga ništa nije desilo, jer se javnost u BiH navikla na to da postoji neodgovorno političko ponašanje, pa se i sama tome često prilagođava.

EU je u posljednjem izvještaju za BiH o napretku takođe skrenula pažnju na veliki politički uticaj na javne institucije u BiH, kao i da se malo toga čini da se ova pojava suzbije.

Oni, na primjer, kažu da su fragmentirane strukture bez mehanizama za stvaranje odgovornosti, uz nedostatak uvezanosti različitih nivoa vlasti na svim nivoima, glavni razlog lošeg funkcionisanja javne vlasti.

“Nema napretka u uspostavljanju administrativnih tijela na svim nivoima ili u raščlanjivanju odgovornosti između ministara i tijela koja su im podređena”, navedeno je u prošlogodišnjem izvještaju.

Damjan Ožegović iz Transparensi internešnela BiH kaže da je teško očekivati da će se političke stranke u BiH odreći poluga moći.

“Zapošljavanje putem političkih partija u javnoj upravi je dominantan obrazac kojim te partije osiguravaju podršku i generišu moć, a koliko je pojava raširena, najbolje pokazuje činjenica da se o tome javno govori bez straha od posljedica”, ističe on, i to iako je reforma javne uprave jedan od najvažnijih preduslova za članstvo u EU.

“U BiH čak ni na svim nivoima vlasti ne postoji ujednačena obaveza raspisivanja javnog konkursa prilikom zapošljavanja u javne institucije, a i tamo gdje postoje javni konkursi, oni su obesmišljeni i svedeni na puku formalnost, te je zbog niza sistemskih problema u propisima nezakonito zapošljavanje i dalje najrašireniji oblik korupcije u BiH”, naglašava Ožegović.

Tanja Topić, analitičar iz Banjaluke, kaže da je hvaljenje ministra Heleza samo potvrda onoga što svi znaju, da je jedini način da se dođe do posla ili neke pogodnosti u javnom sektoru da se pribjegne političkim vezama.

“Problem je što niko u tome ne vidi ništa problematično ili loše, već se čak i hvale da na taj način vezuju građane za političke partije. Ne vide u tome pogodovanje korištenjem političkog uticaja niti diskriminaciju nestranački opredijeljenih osoba. To je samo jedan od razloga zašto političari u BiH ne žele da nas uvedu u EU, oni su za zavođenje reda na njihov politički način, prema partijskim nalozima, ili još preciznije prema analizama partijskih šefova”, ističe ona.

Jedini način da se to spriječi, prema njenim riječima, je da se počne sa sprovođenjem unutarpartijske demokratizacije i eliminisanjem kulta partijskih lidera.

“Mislim da je to u sadašnjem trenutku dug put, što nas još više udaljava od EU”, navodi ona.

Related Topics:

Politika

ŽELIMIR NEŠKOVIĆ “Izbori se trebaju poništiti na svim biračkim mjestima u 4 LOKALNE ZAJEDNICE”

U petak u ponoć istekao je rok za dostavljanje žalbi na odluku Centralne izborne komisije BIH, kojom su prijevremeni izbori za predsjednika RS poništeni na 136 biračkih mjesta u 17 opština. Žalbe na odluku dostavili su i SNSD, i SDS, te će one, u skladu s Izbornim zakonom BiH biti proslijeđene Apelacionom odjeljenju Suda BIH, koje ima rok od tri dana da razmotri i odgovori na žalbe.

SNSD, čiji je kandidat Siniša Karan, nakon utvrđivanja rezultata izbora, već proglasio pobjedu, traži poništavanje odluke CIK-a o ponavljanju izbora na 136 biračkih mjesta.

– SDS je dostavio žalbu, jer smatramo da se rezultati izbora trebaju poništiti na svim biračkim mjestima u četiri lokalne zajednice – Bratunac, Laktaši, Zvornik i Doboj. Naš stav temeljimo na podacima da je kontaminirano više od 50 posto biračkih mjesta u ovim gradovima i postoji realan osnov da se Apelaciono odjeljenje Suda BiH na taj način odredi. Kada je riječ o nepravilnostima, imamo slučaj na jednom biračkom mjestu u Doboju da je neko glasao za 58 ljudi. Čak i za čitave porodice. To može da bude 10 ili 20 posto od ukupnog broja onih koji su glasali na tom biračkom mjestu. Dakle, ovi izbori su potpuno kontaminirani i mi insistiramo da ne čekamo oktobar 2026. već da se sada, na ponovljenim izborima na 136 biračkih mjesta, koliko je CIK odlučio ili na više od 250 biračkih mjesta u 4 lokalne zajednice, koliko mi tražimo, primjene tehničke izmjene Izbornog zakona. Da se koriste skeneri, uređaji za biometrijsku identifikaciju, jer na taj način bi definitivno demokratski izborni proces bio obezbjeđen – kazao je potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Politika

Branko Blanuša izabran za PREDSJEDNIKA SDS-a

Branko Blanuša izabran je danas za predsjednika Srpske demokratske stranke na stranačkoj Skupštini u Banjaluci.

Blanuša je dobio jednoglasnu podršku.

Funkciju vršioca dužnosti predsjednika SDS-a do sada je obavljao Jovica Radulović

Nastavi čitati

Politika

DODIK NAJAVIO NOVI AUTOPUT Banjaluka – Split preko Srpske?

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je ove sedmice da bi naredne godine mogla početi izgradnja autoputa od Mrkonjić Grada prema Banja Luci, čime bi konačno bio pokrenut jedan od najduže najavljivanih infrastrukturnih projekata u regionu. – To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.

Iako to nije eksplicitno navedeno, riječ je o dionici koja predstavlja dio mnogo šireg projekta: autoputa Banjaluka – Split, o kojem se govori već više od decenije, piše BiznisInfo.ba.

AUTOPUT DUG 186 KILOMETARA: VIŠE OD POLOVINE KROZ REPUBLIKU SRPSKU

Planirani autoput Banja Luka – Split imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara. Prema ranijim projektnim dokumentima:

– 99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku

– oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH

– približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice

Dionica čiju je izgradnju sada najavio Dodik odnosi se na pravac Banjaluka – Mrkonjić Grad, što je oko polovine autoputa Banjaluka – Mliništa, kako se zove cijeli dio kroz RS koji je praktično kičme cijele saobraćajnice. U maju ove godine Vlada RS donijela je Odluku o izradi Plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dužine oko 44 kilometra, čime je projekat prvi put nakon dugo vremena ušao u konkretniju fazu

Plan se izrađuje na osnovu Idejnog rješenja trase Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Glamoč – Livno – granica Hrvatske, koje datira još iz 2011. godine.

ZAŠTO JE OVAJ PUT VAŽAN?

Iako se u javnosti često navodi da je cilj povezivanje unutrašnjih dijelova Republike Srpske, suština projekta je znatno šira.

(Biznis.info)

Nastavi čitati

Aktuelno