Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 18. januara obilježavaju zimski Krstovdan, značajan crkveni praznik koji prethodi Bogojavljenju i ima posebno mjesto u pravoslavnom kalendaru.

Zimski Krstovdan posvećen je uspomeni na prve hrišćane i ujedno označava početak strožeg posta, prvog većeg nakon Božića, kada je prethodno bilo dozvoljeno razrešenje na mrsnu hranu. Zimski Krstovdan je neraskidivo povezan sa Bogojavljenjem, praznikom Hristovog krštenja na rijeci Jordan, kao i sa Svetim Jovanom Krstiteljem.
Post i crkveni obredi
Na Krstovdan se posti strogo, a u hramovima se služi liturgija Svetog Jovana Zlatoustog. Posebno mjesto u obilježavanju praznika ima veliko osvećenje vode, poznato kao krstovdanska vodica.
Osvećena voda se nakon bogosluženja dijeli vjernicima, koji je nose u svoje domove i čuvaju tokom cijele godine. U narodu postoji vjerovanje da ova voda ima blagotvorno dejstvo za dušu i tijelo i koristi se u posebnim prilikama, poput bolesti ili važnih porodičnih događaja.

Narodni običaji
Zimski Krstovdan prati i niz narodnih običaja. U mnogim krajevima smatra se da je to dan kada se “ukrštaju vjetrovi”, pa se pažljivo posmatra pravac iz kog duva vjetar, jer se vjeruje da on nagovještava dominantne vremenske prilike u godini koja dolazi.
Uobičajeno je i temeljno čišćenje kuće i pranje veša, što simbolizuje duhovno i tjelesno pročišćenje, ali i pripremu doma za zdravlje i blagostanje. Post na ovaj dan ima i vaspitnu ulogu, a u narodu se često navodi izreka: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”.

Vjerovanje za rođene na Krstovdan
Prema narodnom predanju, ljudi rođeni na Krstovdan nose posebnu simboliku Časnog krsta. Smatra se da su zbog toga pred Bogom dodatno obavezani da vode ispravan i odgovoran život.

Istorijski zapisi bilježe da su se nekada na ovaj dan jeli ostaci posnih jela pripremanih za Badnje veče, poput pasulja, dok su se pihtije, iako često spremljene, najčešće ostavljale za Bogojavljenje.

Šta vremenske prilike “najavljuju”
Narodna vjerovanja Krstovdan povezuju i sa prognoziranjem godine koja slijedi:

-oblačan dan nagovještava zimu bogatu snegom

-suvo i vedro vrijeme ukazuje na sušnu godinu

-ako laste još nisu odletjele, zima neće biti oštra

-tiha kiša najavljuje blagu zimu

-grmljavina se smatra znakom rodne i plodne godine
Zimski Krstovdan tako objedinjuje crkvenu tradiciju, strogi post i bogato narodno nasljeđe, podsjećajući vjernike na značaj vjere, discipline i duhovne pripreme za veliki praznik Bogojavljenje.

Nakon što je objavljeno da biznismen iz BiH Tihomir Brajković planira novu investiciju u srcu Dubrovnika, oglasio se gradonačelnik tog grada Mato Franković, poručivši da će gradske vlasti iskoristiti sve zakonske mogućnosti kako bi zaštitile područje Ploča.

Gradonačelnik u svojoj objavi nije spomenuo nijednog konkretnog investitora, ali je reakcija uslijedila samo dan nakon objave vijesti o planiranoj gradnji na Pločama, te se odnosi upravo na isto područje, zbog čega je jasno da je tema aktuelnih investicionih planova bila povod za njegovo obraćanje.

Ploče su inače prestižni lokaliteta odmah iznad Starog Grada.

Gradonačelnik: Podnošenje zahtjeva ne znači pravo gradnje
Franković je na Facebooku naveo da je do sada podneseno ukupno 18 zahtjeva za gradnju na području Ploča, naglašavajući da sam čin podnošenja zahtjeva ne znači automatsko pravo na izgradnju.

“Iskoristit ćemo sve zakonske mogućnosti kako bismo zaštitili područje Ploča iza grada. Svaki zahtjev prolazi strogu proceduru i ocjenu u skladu s važećim propisima”, poručio je gradonačelnik.

Posebno se osvrnuo na Generalni urbanistički plan iz 2014. godine, koji je ocijenio štetnim, te istakao da je aktuelna gradska uprava završila izradu konzervatorske podloge Grada Dubrovnika, temeljnog dokumenta zaštite prostora.

“Taj dokument jasno propisuje šta se, gdje i pod kojim uslovima može graditi, bez obzira na to da li je čestica građevinska ili ne. Prostor Dubrovnika je neobnovljiv resurs i naša je obaveza da ga štitimo odgovorno i zakonito”, naveo je Franković.

Dodao je i da su novi GUP i PPU završeni i upućeni Ministarstvu zaštite okoline na ocjenu prihvatljivosti, uz izuzetno restriktivne uslove gradnje u užem gradskom području.

Planirana gradnja na Pločama
Podsjetimo, Tihomir Brajković prije dvije godine kupio je atraktivno zemljište na području Ploča, gdje sada planira izgradnju srednje stambene građevine.

U septembru 2025. godine podnio je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju objekta na k.č. 3172/2 k.o. Dubrovnik, a postupak se trenutno nalazi u fazi obrade. Prema dostavljenom idejnom projektu, gradnja je planirana u zelenom pojasu ispod magistrale, području koje je već djelimično urbanizovano ranijim projektima.

Važno je naglasiti da Brajković nije jedini investitor koji je zainteresovan za gradnju na ovom dijelu grada, što jasno proizlazi i iz same objave gradonačelnika, koji govori o većem broju zaprimljenih zahtjeva.

Gradnja na Lapadu već u toku
Brajković već realizuje jedan veliki projekt u Dubrovniku – izgradnju niza luksuznih vila u ulici Kardinala Stepinca na Lapadu, jednom od najprestižnijih dijelova grada. Radovi su u toku, a gradilište je vidljivo s velike udaljenosti te već sada utiče na vizuru tog dijela Dubrovnika.

Najveći graditelj stanova u Sarajevu
Porodica Brajković iz Kiseljaka, vlasnici grupacije Tibra Pacific, u Bosni i Hercegovini poznata je kao jedan od najvećih investitora u stambenoj izgradnji, posebno u Sarajevu, gdje su izgradili čitava nova naselja poput Tibre i Bulevara na Stupu, Nove Otoke, te kompleks Avenija kod GRAS-a. Trenutno je u toku i gradnja velikog kompleksa Sarajka na Pofalićima.

Osim nekretnina, grupacija Tibra Pacific posljednjih godina snažno se širi i u sektoru obnovljivih izvora energije. Kompanija ECO-WAT iz Kiseljaka investirala je u desetine solarnih elektrana u Hercegovini, čime je postala jedan od najvećih domaćih investitora u ovom segment, podsjeća Biznisinfo.

Krstovdan je jedan od značajnijih praznika u pravoslavnoj tradiciji, i predstavlja važnu prekretnicu u prazničnom ciklusu koji se nastavlja poslije Božića.

Ovaj dan se vezuje za nekoliko ključnih događaja iz hrišćanskog vjerovanja i ima posebno mjesto u srcima vjernika jer simbolizuje spoj svetosti, čišćenja i molitve.

Krstovdan se smatra prvim danom nakon Božića kada se posti, pa se tradicionalno provodi sa velikim poštovanjem i ozbiljnošću. Praznik je posvećen svetom krstu, kao simbolu žrtve i spasenja, i povezan je sa Bogojavljenjem i krštenjem Isusa Hrista u reci Jordan, kada je svetac Jovan Krstitelj obavio ovaj čin.

U isto vreme, praznik podseća i na pronalazak Časnog krsta na Golgoti i njegov povratak iz Persije u Jerusalim, što dodatno učvršćuje njegov duhovni značaj, piše Srbija Danas.

Običaji na Krstovdan

Na ovaj dan postoje različiti običaji koji se poštuju širom Srbije, posebno u ruralnim sredinama gdje se stare tradicije čuvaju i prenose sa generacije na generaciju:

Čišćenje kuće i veša

Prema starim vjerovanjima, na Krstovdan je važno da se kuća temeljno očisti — od podova do najviših polica — i da se sve veš oprere. Ovaj gest označava duhovno i fizičko čišćenje, simbolično oslobađanje od tereta prošlosti i pripremu za novi početak.

Posna ishrana i strogi post
Krstovdan je dan kada se praktikuje strogi post. Vjeruje se da bi svaki vjernik trebao da se uzdrži od mrsne hrane i provede ovaj dan u molitvi, razmišljanju i skromnosti.

Post simbolizuje duhovnu disciplínu i pročišćenje duha, a isti je deo pripreme za dolazeće praznike.

Posmatranje vremena i prirode

U narodu postoji običaj da se gleda koji vjetar duva na Krstovdan, vjerujući da će isti taj vjetar često duvati tokom cijele godine.

Ovaj običaj potiče iz vremena kada su ljudi bili usko povezani sa prirodom i oslanjali se na signale iz okoline kako bi predvideli vremenske prilike i plodnost zemlje.

Sveta vodica

Tokom liturgije na Krstovdan, vjernici pristupaju i dobijaju krstovdansku vodicu, koja je osveštana i smatra se svetom. Ova vodica se često čuva u domaćinstvu tokom cijele godine kao simbol blagostanja, zdravlja i duhovne zaštite.

Mnogi vjernici vjeruju da čuvanje te vodice donosi mir i blagoslov porodici.